Jelena Zlatković Winter

Zlatković Winter, Jelena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIVesna PopovskiNATIONAL MINORITIES AND CITIZENSHIP RIGHTS IN LITHUANIA, 1988 - 1993PALGRAVE, Hampshire and New York in association with School of Slavonic and East European Studies, University College London, 2000, 255 str.Posljednjih desetljeća nacionalne veći­ne u postkomunistićkim društvima nisu uvi­jek prihvaćale manjinske grupe kao ravno­pravne partnere. Zbog toga proučavanje na­cionalizma uključuje i pitanje tretiranja na­cionalnih manjina. Autorica knjige Vesna Popovski započinje svoje istraživanje tezom da su državljanstvo i prava koja pripadaju nacionalnim manjinama test litvanske ori­jentacije prema demokraciji. Studija obuh­vaća period između 1988. i 1993. godine, pe­riod u kojem se pojavljuje nacionalizam u Litvi, posebno s litvanskim nacionalnim pok­retom zvanim Sajudis, kada nacionalna ve­ćina i manjine započinju raspravu oko prava državljana te njihova formuliranja. Više od zakona i rasprava koje su prethodile njiho­vom donošenju autoricu zanima njihovo pri­mjenjivanje i reakcije većine i manjina. Broj­nije manjine u Litvi poljska su i ruska et­nička manjina. 1989. godine Poljaka je bilo7, a Rusa 9,4 posto. Kao rezultat toga po­stavljalo se ne samo rusko pitanje već i polj­sko. Nadalje, u Litvi živi vrlo mala židovska zajednica (0,3 posto), koja je prije Drugog svjetskog rata bila najbrojnija manjina. U borbi za nezavisnu Litvu formirao se litvan- ski nacionalni identitet. Neki Litvanci, Rusi, Poljaci i Zidovi osjećali su to ne samo protiv­no razvoju svoga vlastitog nacionalnog iden­titeta nego kao i negiranje mogućnosti posti­zanja državljanskih prava koja su im bila za­garantirana zakonom. Stoga primjenu i prih­vaćanje državljanskih prava autorica prouča­va ne samo u relaciji s državom nego i na lo­kalnoj razini, koja im, kako kaže, daje dubi­nu i vitalnost.Knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi dio (poglavlja od 1 do 4) bavi se povijesnom pozadinom pitanja nacionalnih manjina i nji­hovih prava u nezavisnoj Litvi između dvaju svjetskih ratova. Nastavlja s analizom pojave litvanskog nacionalizma tijekom sovjetskog perioda, a završava analizom litvanske legi­slative koja se odnosi na nacionalne manji­ne. Drugi dio knjige (poglavlja 5 do 9) je tzv. case-study koji se odnosi na period od jeseni 1992. do ljeta 1993. godine.U prvom dijelu autorica daje osvrt na literaturu koja se bavi pitanjima državljan­stva, nacionalizma i nacionalnih manjina te raspravlja o tenziji između državljanstva kao inkluzivnog principa i nacionalizma kao ek­skluzivnog te njihovim posljedicama na na­cionalne manjine. Demokracija, zaključuje autorica, znači naučiti živjeti s pluralitetom, heterogenošću i razlikama. Drugi se dio bavi položajem nacionalnih manjina u Litvi iz­među dvaju svjetskih ratova. Posebna pažnja posvećena je analizi litvanske židovske zaje­dnice kao najveće nacionalne manjine unu­tar političkog, društvenog i ekonomskog kon­teksta. Autorica ga smatra važnim pitanjem u međuratnoj Litvi kao osnovi demokratskih tradicija, na koju se referiraju suvremeni Lit­vanci. Nacionalno buđenje u Litvi, tvrdi au­torica, nije stvorilo dovoljno prostora za pri­hvaćanje manjinske leglislative kao ni za pri­hvaćanje različitih ljudi i kultura. Čak ih je i međunarodna zajednica štiteći manjine u Li­tvi, napominje autorica, dovodila u osjetljivu poziciju u zemlji nastanjenja gdje su percipi­rane kao privilegirane i suviše zaštićene na račun većine. Praksa dobivanja državljanstva bila je definirana interesom države. Treće poglavlje opisuje uspon suvremenog nacio­nalnog pokreta, a započinje s analizom razi­laženja u sovjetskom periodu. Litvanski na­cionalni pokret Sajudis vuče svoje korijene u interpretaciji sovjetske nacionalne politike u Litvi, kao i u povijesti litvanskog disident­skog pokreta. U početku Sajudis je bio otvo­ren prema nacionalnim manjinama, kasnije, kada je postignuta nezavisnost, on mijenja svoju retoriku od antisovjetske na antirusku i antipoljsku. Nacionalne manjine vidi kao po­litičke oponente. U istom poglavlju autorica nas kratko uvodi u razlike u reakcijama na­84OSVRTI I PRIKAZIcionalnih manjina na program litvanskog na­cionalnog pokreta. Kako su pitanja držav­ljanstva potaknula nacionalne manjine da definiraju sebe i svoje mjesto u nezavisnoj Litvi, bilo je potrebno analizirati litvansku legislativu koja se tiče državljanstva i odgo­vore manjina, čime se bavi sljedeće poglav­lje. Analizom zakona donesenih između 1989. i 1993. godine autorica osvjetljava pi­tanja koja su nacionalne manjine smatrale vitalnim za evoluciju demokracije. Način na koji su nacionalne manjine (Poljaci, Rusi i Zidovi) prihvatile državljanstvo, bio je klju­čan element u prihvaćanju nove političke okoline i političkih granica, tvrdi autorica. Isto tako, dodaje, način na koji nova nezavi­sna država tretira svoje manjine jest pokaza­telj njenih stavova prema demokraciji. Za­vršni dio iznosi mišljenja i stavove litvanskih političara o donesenoj legislativi koja se od­nosi na manjine. Oni naravno ovise o poli­tičkoj stranci kojoj pripadaju. Prije raspraveo ulozi nacionalnih manjina u periodu nacio­nalnog buđenja tj. u periodu prije i poslije stjecanja nezavisnosti (1988-1993) i raspraveo identitetu pripadnika nacionalnih manjina u drugom dijelu knjige V. Popovski napo­minje da nacionalne manjine nisu homogene grupe i da su prisiljene identificirati se pr­venstveno u etničkim terminima. Isto tako postoje i različiti identiteti unutar iste osobe koji mogu koegzistirati. Jedan od nalaza koji posebno ističe jest da je razlika unutar et­ničkih zajednica često veća nego razlika iz­među etničkih zajednica. U šestom poglavlju autorica opisuje način na koji Rusi u Litvi definiraju svoj identitet, ili bolje reći, identi­tete. Razlikujući se međusobno, reagirali su različitim odgovorima: integracijom, kolek­tivnom mobilizacijom ili migracijom. Osim toga neki Rusi u Litvi osjećali su se integri­ranima u litvansko društvo, ali su se isto tako organizirali kako bi promovirali svoja prava. One koji su pružali podršku nezavisnoj Litvi autorica naziva “litvanskim Rusima”. Sudeći po intervjuima, oni su pripadnici inteligenci­je i često sklapaju brakove s Litvancima. Pri­padnici “Rusa u Litvi”, kako ih naziva auto­rica, vide sebe kao ljude koji naporno rade, koji su izgradili Litvu i koji su u nepovoljni- jem položaju u odnosu na Litvance. Ta segrupa većinom sastoji od pripadnika rad­ničke klase, ali i od tehničkih stručnjaka te u manjoj mjeri od humanističke inteligencije. Oni podržavaju litvanski zahtjev za ekonom­skim suverenitetom, ali ne i borbu za poli­tičku nezavisnost. Prema nalazima istraživa­nja treća grupa “sovjetski Rusi” najmanja je grupa Rusa u Litvi. Većina njih je napustila Litvu. Manjina Rusa u Litvi uključena je u promoviranje ruskih kulturnih organizacija unutar litvanskog konteksta, i za razliku od Poljaka nemaju političke stranke. U sljede­ćem poglavlju autorica predstavlja različite poljske identitete koji se razlikuju međusob­no po vrsti prava za koja smatraju da su po­trebna da bi se sačuvao njihov nacionalni identitet. U usporedbi s Rusima i Židovima svi Poljaci u Litvi zalažu se za neku vrstu au­tonomije - teritorijalnu, političku ili kultur­nu. Njihov poseban interes odnosi se na zemljišnu reformu i lokalnu samoupravu na jugoistoku zemlje.Židovi su najmanja nacionalna manjina u Litvi. U posljednjem poglavlju autorica os­vjetljava važnost memorije i interpretacije povijesti u formiranju židovskog identiteta kao i definicije njihovih relacija s Litvom. Za Židove Holokaust je najvažnije pitanje i od­lučujuće prilikom donošenja odluke za osta­nak ili napuštanje Litve. Sjećanje na Holo­kaust i realnost antisemitizma utječe na ži­dovski život, posebno zbog raširenog mišlje­nja da litvanska vlada nije spremna prihvatiti odgovornost za Holokaust.U Litvi postoji tenzija između držav­ljanstva i nacionalizma, kaže autorica. Ona onemogućava nacionalnim manjinama da u potpunosti primjenjuju svoja prava i budu aktivni građani litvanskog društva, kao i da participiraju u litvanskom nacionalnom pok­retu. Njihov odgovor kreće se od potpunog napuštanja pokreta, povlačenja iz javnog ži­vota ili organiziranja po etničkim principi­ma, kulturno ili politički, zaključuje autorica. Knjiga se bavi podjednako pravima koja su zagarantirana manjinama kao i pravima za koja se manjine bore. Ona analizira načine pristupa nacionalnom identitetu sa strane li­tvanskog nacionalnog pokreta kao i razumi­jevanja državljanstva posebno državljanskih prava. Kako se nacionalni pokret odnosi85OSVRTI I PRIKAZIprema prijedlozima za jednako državljan­stvo, prema političkoj demokratizaciji, soci­jalnoj pravdi, različitim vrstama grupa, uk­ljučujući nacionalne manjine, prikazala nam je V. Popovski u knjizi koja može biti pre­dložak za buduće studije slučaja u novona­stalim državama.Jelena Zlatković WinterIUCD, Tečaj 21.ON DIVIDED SOCIETIES: CITIZENSHIP AND GLOBALIZATIONDubrovnik, 17-25. travnja 2001.Od 17. do 25. travnja u Interuniverzi- tetskom centru u Dubrovniku održan je međunarodni tečaj On Divided Societies: Ci­tizenship and Globalization pod vodstvom Silve Mežnarić. Na tečaju je sudjelovalo šez­desetak sudionika, stručnjaka iz raznih dru­štvenih znanosti, studenata i postdiplomaca. Službeni jezik tečaja bio je engleski.Tečaj je otvoren radionicom pod nazi­vom Minorities, Midticulturalism and Globali­zation.Heribert Adam (Simon Frasier Univer­sity, Vancouver) i Kogila Moodley (The Uni­versity of British Columbia) govorili su o problemu prepoznavanja i priznavanja etni­čkih sukoba na pravnoj razini pri čemu je istaknuta teza da zapadne demokracije teže podcjenjivanju kolektivnog značaja naciona­lizma, a ističu individualnu komponentu. Zbog toga rješavanje etničkih sukoba ne mo­že biti uvijek bazirano samo na individual­nom kažnjavanju, nego je nužno kao alterna­tivno, ili još bolje, komplementarno rješenje naći i neke kolektivne moduse pomirenja i smanjenja tenzija. U dokumentarnom filmu koji su prikazali Adam i Moodley predstav­ljen je južnoafrički model, tzv. Tmth and Re­conciliation Commissions, koji se oslanja na južnoafričku tradiciju i filozofiju opraštanja, a kojom se počiniocima (isključivo) politički motiviranih zločina nudi amnestija u zamje­nu za potpunu istinu o zločinu koji su počini­li, čime se osvjetljuje i problem apartheida.Srđan Vrcan (Split) održao je predava­nje o suvremenim diskursima o identitetu uspoređujući dvije različite perspektive i dva pristupa. Prvi je onaj Charlesa Taylora, bazi­ran na kritici povećanog individualizma koji, prema Tayloru, vodi u nestanak moralnog horizonta i gubitak slobode, a njemu je su­protstavljen pristup Ulricha Bečka, koji se bavi socijalnom integracijom u visoko indivi- dualiziranom društvu i prema čijoj je tezi čo­vjek “homo optionis”.Tonči Kuzmanić (Ljubljana) tematizi- rao je problem odvajanja socijalne i političke arene, od kojih prva sve više pada pod utje­caj druge, a što je prema Kuzmaniću jedan od temeljnih problema modernog društva, pri čemu on insistira na važnosti odvajanja te dvije arene.Druga radionica pod nazivom Globali­zation, Citizenship and Gender propitivala je odnos roda i identiteta unutar interkultural- nog okvira te njegovu povezanost s kontek­stom globalizacije. Sabina Mihelj (Ljubljana) predstavila je njemački Women’s Internatio­nal University (IFU), internacionalno/inter- kulturalni projekt kojem je cilj bio povezati ženske znanstvenice na projektima rješava­nja nekih od važnih svjetskih problema, a sve to sa ciljem integracije rodne perspektive u znanost, kao i efikasnijeg uključivanja žena u znanstvenu zajednicu. Program IFU se tako koncentrirao na šest područja: tijelo, grad, informacije, migracije, vodu i rad.Laura Stovel (San Francisco) razmatra­la je mit o ženama kao žrtvama rata i nosi- teljicama mirotvornih sklonosti, za razliku od nasilju naklonjenih muškaraca. Kritika ovakvog načina razmišljanja bila je usredo­točena na nekoliko aspekata, od kojih je naj­važniji taj da nas sadašnje konceptualizacije nasilja onemogućavaju da prepoznamo žen­sko nasilje te da pojam nasilja treba rekon- ceptualizirati.86

Vesna Popovski, National Minorities and Citizenship Rights in Lithuania, 1988 - 1993

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia