Stjepan MATKOVIĆ

MATKOVIĆ, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. IX. (2014.), br.17(1) -18(2)156pridonio znatno boljem i pouzdanijem poz-navanju njegova bogatog prinosa razvojujavnog æivota Splita. Zbog toga se Ëini vaæ-nim da radovi sa skupa budu πto prije ob-javljeni kako bi se joπ viπe rasvijetlila poje-dina sporna mjesta iz povijesti grada i nje-govih glavnih aktera. Vjerujem da bi istraæi-vanjem uloge nekih drugih istaknutih oso-ba iz srediπta Dalmacije u kontekstu meu-ratnog razdoblja i komparativnim propitiva-njem utjecaja razliËitih ideologija koje se ta-da pojavljuju bilo joπ potpunije shvaÊenoponaπanje nemalog broja istaknutih ljuditoga vremena Ëije nam amplitude u æivoto-pisima joπ uvijek otvaraju brojna pitanja.Posebice se to odnosi na one pojedince ko-ji su formirali svoja stajaliπta uoËi Prvogasvjetskog rata, snaæno se afirmirali tijekomprve jugoslavenske dræave i onda doæivjelirazliËite, uglavnom tuæne sudbine tijekom inakon okonËanja Drugoga svjetskog rata.• Stjepan MatkoviÊZnanstveni skupIntelektualac, kultura, reforma:Ivan MaæuraniÊ i njegovo vrijeme,Zagreb, 5. studenoga 2014.U sklopu nacionalnog obiljeæavanja 200.godiπnjice roenja Ivana MaæuraniÊa orga-niziran je 5. studenoga 2014. u Auli SveuËi-liπta i VijeÊnici Pravnog fakulteta u Zagrebuznanstveni skup o prvome banu puËaninui jednom od najprevoenijih hrvatskih pisa-ca pod naslovom ﬂIntelektualac, kultura, re-forma: Ivan MaæuraniÊ i njegovo vrijeme«.Organizatori su bili Pravni fakultet i Filozof-ski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu te Leksi-kografski zavod Miroslav Krleæa. Premaprogramskoj najavi predsjednik RH Ivo Jo-sipoviÊ trebao je uputiti pozdravnu rijeË, noon je, oËito ponukan temom skupa i kaoprofesor kaznenog procesnog prava, odr-æao dulji govor u kojemu je istaknuo broj-ne zasluge Ivana MaæuraniÊa na nizu pod-ruËja, osobito onom zakonodavnom, priËemu je kritiËki naglasio da banu Hrvatskanije oprostila uspjeh pa se tako na kraju za-loæio da on konaËno dobije zaseban i re-prezentativan trg u Zagrebu. Zatim su usli-jedile pozdravne rijeËi predstavnika organi-zatora (Hrvoje SikiriÊ, Damir Boras i AntunVujiÊ), koji su jednoglasno istaknuli da jeMaæuraniÊ bio ﬂispred svog vremena«.Radni dio skupa poËeo je dvama uvod-nim predavanjima. U prvome je Dalibor »e-pulo, vodeÊi poznavatelj MaæuraniÊevapravniËkog opusa, uvjerljivo portretirao nje-gove zasluge u modernizaciji hrvatskogpravnog sustava, ne izbjegavajuÊi istodob-no baciti svjetla i na ona mjesta koja su do-æivjela opravdanu kritiku njegovih protivni-ka. Pri tome je podvukao vaænost povijes-nog konteksta koji je s revolucionarnim za-hvatima i susljednim apsolutizmom otvoriovrata znatnijim promjenama na podruËjupravnih pravila. Uz to je obuhvatio i pojavuP-1718-knjizblok   08.12.15 18:11  Page 156Ocjene i prikazi157ojaËane graanske Hrvatske, koja je nasto-jala prevladati svoj periferni poloæaj Ëime jepojasnio MaæuraniÊevu ulogu u preuzima-nju zapadnjaËkih obrazaca o druπtvenomureenju. Vaænost MaæuraniÊeva doprinosaizgradnji hrvatske nacije postaje shvatljivi-jom i u Ëinjenici da je kasniji ban Khuenukinuo glavne reforme koje je proveo prvii jedini ban puËanin tijekom Austro-Ugar-ske. Drugi uvodniËar, Drago RoksandiÊ, os-vrnuo se na potrebu potpunijeg istraæivanja19. stoljeÊa, koje je po mnogoËemu ishodi-πte brojnih koncepcija Ëiji se problemi i da-nas osjeÊaju u javnome æivotu. MaæuraniÊaje obradio u kontekstu simboliËkih kapitalakoji zrcale simbiozu otvorenosti prema stra-nim poticajima i staloæene procjene vlastitihsnaga Ëime ga je svrstao meu vodeÊe real-politiËare novije povijesti.Zatim je odræano petnaest izlaganja ko-ja su bila svrstana u Ëetiri tematska bloka(MaæuraniÊeve reforme — prinosi i dosezi,PolitiËko okruæenje, Dioniπtva i odjeci teMaæuraniÊ u knjiæevnosti — odrednice iutjecaji). Ivan KopriÊ odræao je izlaganjepod naslovom ﬂOrganizacijske promjenehrvatske uprave u doba bana MaæuraniÊa:od efikasnosti do vladavine prava« u koje-mu je viπe s aspekta okoπtalog problemasuvremene Hrvatske na podruËju upravepropitao znaËaj MaæuraniÊevih reformi, oci-jenivπi ih iznimno visokom ocjenom. Eliza-beta IviËeviÊ-Karas je u izlaganju ﬂMaæura-niÊeve reforme i izvrπavanje kazne zatvora«istraæila onaj dio zakonodavnih promjenakoje su iπle u smjeru humanizacije kaænja-vanja i ukidanja tjelesnog kaænjavanja.Osim humanizacijom kaænjavanja, reformesu unaprijedile kazneno izvrπno pravo uvo-enjem instituta uvjetnog otpusta kaænjeni-ka, dvadesetak godina nakon pojave prvihprogresivnih sustava izvrπenja kazne zatvo-ra u Europi, koji uvjetni otpust koncipirajukao vaænu fazu izvrπenja kazne zatvora, od-nosno kljuËan korak u procesu rehabilitaci-je i resocijalizacije zatvorenika. Ivan Kos-nica uputio je skup prema temi zaviËajnostii dræavljanstva, pokazavπi da je upravo zaMaæuraniÊeva banovanja doπlo do ureiva-nja tog pravnog problema kojim se utvrdi-lo stjecanje i gubitak zaviËajnosti. Izlaganjeje obuhvatilo i pitanje lojalnosti na primje-rima upotrebe zastave i grba Trojedne kra-ljevine u skladu s odredbama Hrvatsko--ugarske nagodbe, kao i dræavljanske prise-ge koja je za vrijeme MaæuraniÊa doæivjelareviziju teksta.Damir AgiËiÊ istaknuo je vaænost sveËa-nog otvorenja SveuËiliπta u Zagrebu 1874.uz analiziranje prinosa bana MaæuraniÊa injegovih suradnika u pripremi ﬂZakonskogËlanka ob ustrojstvu sveuËiliπta Franje Josi-pa I. u Zagrebu«, koji je kralj sankcioniraopoËetkom iste godine. »in otvaranja uspo-redio je s raspravama na saborskim sjedni-cama i djelovanjem saborskog odbora kojije radio na pripremi zakonskih propisa natemelju kojih je SveuËiliπte poËelo s radom,a navlastito je prikazao MaæuraniÊev odnosprema sveuËiliπtu i visokoπkolskom obra-zovanju opÊenito kao jednom od glavnihzamaπnjaka druπtvene preobrazbe. DinkoÆupan govorio je o modernizaciji πkolstva,koju prema njemu obiljeæava sekularizacijau obliku funkcionalne diferencijacije druπ-tva πto je vidljiva pojava u veÊini europskihzemalja u drugoj polovici 19. stoljeÊa. Prije-lomnicu s tradicijom pokreÊe Zakon ob us-troju puËkih πkolah i preparandijah, kojipokazuje da je MaæuraniÊ bio potaknut li-beralnim reformama u austrijskom dijeluMonarhije. Tom reformom πkolski je sustavdobio jedinstvenu strukturu u obliku opÊegobrazovanja, a velikom je broju djece omo-guÊen pristup javnom osnovnom πkolstvubez obzira na socijalne, vjerske, nacionalneP-1718-knjizblok   08.12.15 18:11  Page 157provoene ﬂodozgo« i na centralistiËki na-Ëin s time πto je ulogu srediπta preuzeo Za-greb ili Markov trg πto je na odreeni naËinbilo preuzeto iz njemaËkog tipa liberalizmatoga vremena. OgraniËene dosege Maæura-niÊeva banovanja moæe se opravdati Ëinje-nicom da je maarska vlada imala izravanutjecaj slijedom nagodbenih odnosa i nahrvatske autonomne poslove, Ëime su i na-rodnjaËkom reæimu u znatnoj mjeri bile ve-zane ruke u upravljanju zemljom. MarioStrecha se u izlaganju ﬂVjerska politika Ma-æuraniÊeve Vlade« bavio dvama zakonimasa sekularizacijskim znaËajem: zakonom oravnopravnosti Æidova (1873.) i zakonom oustroju puËkih πkola i preparandija (1874.).Te je zakone promotrio u usporedbi s oni-ma koje su proglasile europske liberalnevlade tijekom 1860-ih godina i zakljuËio daje vjerska politika MaæuraniÊeve vlade utom pogledu bila europeizirana. Pri tome jeukazao i na otpore dijela javnosti, navlasti-to KatoliËke i Pravoslavne crkve, koje su seprotivile sekularizaciji druπtva. Autor ovogprikaza govorio je o odnosu oporbe premaMaæuraniÊevu banovanju, stavljajuÊi u prviplan izvanparlamentarnu opoziciju okuplje-nu oko zagrebaËkog odvjetnika JosipaFranka i njegovih tiskovina koja je surad-njom s parlamentarnim krugom oko Ma-kanca i kraljeviËkog lista Primorac sustavnokritizirala zemaljsku vladu, polazeÊi odtvrdnje da ban nije na dovoljno odluËan na-Ëin odbacivao maarsku hegemoniju u na-godbenoj zajednici i da je na pseudolibe-ralan naËin pristupio ureivanju graanskihsloboda.Josip VrboπiÊ predstavio je Osijek uvremenu banovanja Ivana MaæuraniÊa i tokroz optiku pisanja dvojih osjeËkih novinakoje su se kritiËki odnosile prema tadaπ-njim reformama. Prvi je list bio Die Drau adrugi Branislav, pri Ëemu se uoËava kakoPILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. IX. (2014.), br.17(1) -18(2)158i spolne razlike. Mirela KreπiÊ sustavno jeizloæila temu o poloæaju ﬂslabijeg spola« kojije upravo uvoenjem zakona o πkolstvupostupno poboljπavan obrazovanjem. Poje-dine æene su za MaæuraniÊeva banovanjastekle i aktivno pravo glasa na izborima zagradsko zastupstvo u skladu s poreznimcenzusom, a u to se vrijeme pokrenulo i pi-tanje prava æenskih potomaka na zadruænuimovinu. Premda je rijeË o promjenama ko-je su se sporo i ograniËeno provodile, onesu neizbjeæno iπle u prilog postupnog po-boljπanja poloæaja æena.Pavo BariπiÊ lucidno je razradio odnosMaæuraniÊa i StarËeviÊa s motriπta filozofijeprava. Obratio je pozornost na njihovu blis-kost pogleda i prijateljstva do razdoblja Ma-æuraniÊeva kancelarstva, kada je taj odnosdoæivio preokret Ëime je zapoËeo val sveradikalnijih napada stekliπa iz njihova opor-benog kuta gledanja i motriπta da ban ple-bejac viπe nije bio πiroke ruke prema svomnarodu. BariπiÊ je utvrdio da su obojica po-lazila od kombinirane primjene prirodnog ipovijesnog prava koje ih je vodilo premateænji zastupanja prava puka. Izvornost iz-lagaËeva nastupa bila je u tvrdnji da bi tek-stove ﬂPolitiËke iskrice«, koji su objavljeni uSlavenskom Jugu 1848./49. samo s inicijali-ma a. z. u potpisu, u pogledu autorstva tre-balo pripisati StarËeviÊu a ne MaæuraniÊukako se to do sada Ëinilo u raznim biblio-grafijama. Iskra IveljiÊ valorizirala je udioIvana MaæuraniÊa u izgradnji modernoggraanskog druπtva i kulture u banskoj Hr-vatskoj, koje je prema njenom sudu dos-ljedno provedeno s njegovim zalaganjemza integraciju hrvatskih zemalja i πiroku ze-maljsku autonomiju. Na tom je tragu istak-nula da je kao ban bio Ëelnik najbolje au-tonomne hrvatske vlade do raspada DvojneMonarhije jer je uspio provesti upravne,pravosudne i πkolske reforme. Reforme suP-1718-knjizblok   08.12.15 18:11  Page 158Ocjene i prikazi159su sastav vlasniπtva i uredniËka politika tihlistova ukazivali na specifiËan nacionalniidentitet slavonskog sjediπta i propitivanjasadræaja unionistiËke ideje. Æeljko Bartulo-viÊ i Budislav Vukas zajedniËki su se foku-sirali na rijeËko-primorske teme. Prvi je is-taknuo problem teritorijalno-upravnog us-troja prostora Rijeke, odnosno Suπaka. Zavrijeme MaæuraniÊeva banovanja ukinut jeBakarski Municipij, a na prostoru istoËnood RjeËine stvoren nov opÊinski upravnisustav u sklopu Modruπko-rijeËke æupanije.Nakon prvotne upravne organizacije s Trsa-tom kao opÊinskim sjediπtem, od 1877. sje-diπte OpÊine postaje Suπak, koji unatoË to-mu neÊe imati pravni poloæaj gradske opÊi-ne. Drugi je izlagaË raπËlanio odnos lista LaBilancia prema osobi MaæuraniÊa. LadislavHeka ustanovio je usku povezanost ranogMaæuraniÊa s Ugarskom. VeÊ je u mladostiuz materinski hrvatski te talijanski i nastav-ni latinski i njemaËki jezik, nauËio i maar-ski zahvaljujuÊi svome profesoru akademi-ku Ferencu Császáru koji je u Rijeci bio de-set godina gimnazijski profesor maarskogjezika. Kao mentor pridonio je da Maæura-niÊ dobije stipendiju za nastavak πkolova-nja u Maarskoj, gdje je proveo jednu go-dinu u liceju zapadnomaarskog gradaSambotela (Szombathely). Iz pisama koje jeslao bratu iπËitava se nezadovoljstvo no-vom sredinom i istovremeno okretanje hr-vatskom narodnom preporodu kroz surad-nju s Gajevom Danicom horvatskom, sla-vonskom i dalmatinskom u kojoj je Maæu-raniÊ objavio svoju prvu pjesmu ﬂPrimoracDanici«. U Sambotelu je MaæuraniÊ poËeopisati i prozu, te se ljeti 1835. godine pre-selio u Zagreb. Tijekom 1848. objavio jepoznatu broπuru Hervati Maarom u kojojje, prema Heki, promicao æelju za suæivo-tom s Maarima i za ravnopravnost svih na-roda i jezika unutar Kraljevine Ugarske. Na-kon Listopadske diplome MaæuraniÊ seopet spominje 1861. kao jedan od zaËetni-ka pregovora s Ferencom Deakom, no ovajje opovrgnuo postojanje takovih dodira.MaæuraniÊ nije sudjelovao u sklapanju Hr-vatsko-ugarske nagodbe, ali je kasnije kaoËlan Narodne stranke prihvatio i Nagodbu ireviziju. Budimpeπta se nije isticala u po-dupiranju MaæuraniÊevih reformi. UnatoËrazliËitim glediπtima, zakljuËio je Heka, upitanju odnosa izmeu Hrvatske i UgarskeMaæuraniÊ nije teæio odcjepljenju Hrvatskeod krune Svetog Stjepana, nego je joπ i dra-matiËne 1848. izjavio: ﬂMadæari, stara druæ-bo, nova braÊo naπa!« Heka je na kraju re-kao da je nedavno u Sambotelu na zgradiliceja postavljena spomen-ploËa u spomenna njenoga nekadaπnjega uËenika.Marina Protrka ©timec je u izlaganjuﬂPravda iznad osvete i strasti. Ideja povijestiu djelu Ivana MaæuraniÊa« ukazala da zarazliku od GrobniËkog polja Dimitrije De-metra, MaæuraniÊev Smail-aga izlazi iz okvi-ra tradicionalne teme hrvatske epike: povi-jesti krπÊansko-turskog sukoba. KoristeÊiteze Dunje Faliπevac o ﬂeksponiranju ono-dobnih vrlo aktualnih filozofskih i filozof-sko-pravnih koncepcija pravednosti odnos-no prirodnog prava«, izlagaËica je pronaπlapotvrdu za nju i u MaæuraniÊevoj poslaniciHrvati Maarom u kojoj 1848. bezuvjetnozastupa revolucionarna naËela slobode,jednakosti i bratstva, a primjeri se mogu iz-vuÊi i iz MaæuraniÊeve poezije. Na taj je na-Ëin MaæuraniÊ apsolviran kroz ideju prirod-nog prava i ideje pravednosti kakvu nalazi-mo unutar hegelijanskog koncepta povijestikao zamiπljenog kretanja od ropstva premaslobodi, πto je u ovome izlaganju sagledanoi s obzirom na oblikovanje pojedinaËnihnacionalnih identiteta u multijeziËnoj i mul-tietniËkoj monarhiji.P-1718-knjizblok   08.12.15 18:11  Page 159PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. IX. (2014.), br.17(1) -18(2)160Tea RogiÊ Musa se u izlaganju ﬂMesija-nizam Adama Mickiewicza u djelu IvanaMaæuraniÊa« bavila MaæuraniÊevim prevo-enjem Adama Mickiewicza, πto je, premanjoj, ukljuËilo trojaku tematsku orijentaciju.Tako je utvrdila porijeklo πest nepotpisanihprijevodnih fragmenata iz Mickiewiczevadjela Knjige poljskoga naroda i poljskogahodoËaπÊa, objavljenih 1837. u Danici, Ëijeje autorstvo nepouzdano, a u literaturi jepripisano Ljudevitu Gaju. U prijevodu je ri-jeË o proznim crticama koje su slobodnapreradba izvornika, prilagoena hrvatskimprilikama, u cjelini vrlo uspjela, s vrsnimoponaπanjem Mickiewiczeva biblijsko-reto-riËkoga ritma.Dio izlaganja popraÊen je poticajnim ikritiËkim raspravama, a organizatori su na-javili brzo objavljivanje zbornika radova saskupa. Nije na odmet na kraju dometnuti izkuta gledanja uredniπtva ovog Ëasopisa daje o MaæuraniÊu iznimno povoljno pisao svremenskim odmakom i Ivo Pilar, smatraju-Êi ga, za razliku od nekih drugih znaËajnihimena intelektualne javnosti toga vremena,jednim od najveÊih politiËara suvremeneHrvatske koji je mnogo uËinio u nepovolj-nim okolnostima nagodbenog reæima, kadsu se joπ uvijek lomila mnoga teπka pitanjaoko nacionalnog identiteta i preoblikovanjadruπtva.• Stjepan MatkoviÊScopus. »asopis za filozofiju stu-denata Hrvatskih studija,Vol. XIII, No. 26, Zagreb, 2014.»asopis Scopus jedan je od najdugovjeËni-jih studentskih Ëasopisa za filozofiju u Hr-vatskoj (prvi broj iziπao je 1996.). Izdaje gaistoimena udruga studenata filozofije Hrvat-skih studija SveuËiliπta u Zagrebu jednomgodiπnje. Svrha je Ëasopisa pruæiti prilikustudentima filozofije za objavljivanje i re-cenziranje radova. Osim hrvatskih studena-ta, radove mogu objavljivati i strani studen-ti te studenti drugih fakulteta Ëiji se znan-stveni rad moæe smatrati filozofski zanimlji-vim. »asopis u cijelosti financiraju Hrvatskistudiji. VeÊinu Ëasopisa u njegovu 26. brojuzauzima πest struËnih radova studenata vi-πih godina, koji Ëine rubriku »lanci. Nakonnjih slijedi osobno sjeÊanje na Gorana ©vo-ba. Posljednje tri rubrike Ëine prikazi knji-ga, prikazi dogaanja vezanih uz filozofijute razgovor s Borisom Koænjakom.Rubriku Ëlanaka otvara Daniel Olson,student Northwestern SveuËiliπta u Illinoi-su. U Ëlanku ﬂWilliamson on Wittgenstein's‘Family Resemblance’ and the Sorites Para-dox« Olson kritizira Williamsonov pokuπajrjeπavanja Wittgensteinova problema veza-nog uz koncept ﬂobiteljskih sliËnosti«. Kakoodrediti πto toËno znaËi igra? Postoji mnogomeusobno vrlo razliËitih igara. ©to je za-jedniËko nogometu i πahu? Ili nogometu,πahu i pasijansu? Wittgenstein tvrdi da iakonema niËega πto je isto u svim igrama, sva-ka igra ima barem neπto sliËno nekoj dru-goj igri. Na taj se naËin stvaraju konceptiﬂobiteljskih sliËnosti«. Williamson smatra dase takvim πirenjem koncepta ﬂigra« dolazido paradoksa — naime bilo πto moæemonazvati igrom te predlaæe da se uz πirenjekoncepta ﬂigra« mora πiriti i koncept ﬂne-ig-ra«. Olson kritizira Williamsonov prijedlog.P-1718-knjizblok   08.12.15 18:11  Page 160

Znanstveni skup Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme, Zagreb, 5. studenoga 2014.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia