Branka Golub

Golub, Branka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIMiro A. MihovilovićIZABRANI RADOVIHrvatski sociolozi — klasici, Hrvatsko sociološko društvo,Zagreb, 2000, 597 str.Izdana u povodu 85. obljetnice života i 55. godišnjice znanstvenog rada, ta je knjiga rezime jednoga bogata života i jedne nada­sve plodne znanstvene karijere. Miro A. Mihovilović kao rođeni Splićanin koji je najveći dio svoga života proživio u Zagrebu, ali je po djelovanju bio građanin svijeta — još je uvijek aktivan čovjek. Stoga, dvije po­sljednje monografije o otocima Šolti i Hva­ru, koje je pripremao svom dušom i srcem Dalmatinca, Hrvata i Mediteranca, nikako nisu točka na njegov životni opus, a niti je to pozamašno izdanje koje predstavljamo dopisano do kraja.Kako ta knjiga nije puki izbor radova jednoga autora, već je u podjednakoj mjeri posvećena njegovu cjelokupnom životu, radu i djelima, ovaj prikaz ne može a izbjeći, ma­kar dajući to u naznakama, biografski por­tret profesora Mihovilovića ili, kako ga je okarakterizirao jedan od autora zbornika (Vjekoslav Afrić), vrhunskog vaterpolista, velikog sportaša, sportskog djelatnika na hrvatskom i međunarodnom planu, znan­stvenika, istraživača, profesora, pedagoga i promicatelja humanizma, slobode i ljudske dobrote.Biografska činjenica mjesta rođenja i odrastanja, ili kako bi sociolozi empiričari rekli, socijalne sredine rane socijalizacije, bi­la je posebno učinkovita u slučaju Mira A. Mihovilovića. Rodni Split, obiteljska kuća Botić na Dobrome (majka Danica iz obitelji splitskog pjesnika Luke Botića), dječačke družine, klasična gimnazija i zavičajna Šolta (otac Ante iz Srednjeg Sela na Šolti), živi su pečat na svim životnim i karijernim frontovi- ma toga čovjeka — od njegova još i danas prepoznatljiva splitskog idioma, preko sport­skih afiniteta (vaterpolo), profesionalnih iza­zova (slobodno vrijeme, rekreacija, sport, tu­rizam), društvenog angažmana (projekti po­put Sedmog kontinenta, prvih sportskih am­bulanti u Hrvatskoj i si.), sve do posljednjih projekata za dušu, već spomenutih monogra­fija o otocima Hvaru i Šolti.Znanstveno obrazovanje i profesional­no radna aktivnost profesora Mihovilovića nisu slijedili uobičajen karijerni obrazac sve­učilišnog profesora. Kao sportaš od svojih srednjoškolskih dana — i to sportaš koji je dosegao same vrhunce (najbolji vaterpolski vratar svijeta na olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu), radni je vijek započeo u prosvjeti (splitska klasična gimnazija), nasta­vio ga u institucijama vezanima uz sport, da bi od 1965. pa sve do umirovljenja 1978. go­dine, radio u Institutu za društvena istra­živanja Sveučilišta u Zagrebu, kojemu je je­dan od osnivača. S doktoratom iz psihologije (1965) i obrazovanjem u svjetskim znanstve­nim centrima (američki Springfield College, Mass., rimski institut C. Gini), stekao je re­putaciju našeg vodećeg istraživača u podru­čju sociologije slobodnog vremena. Znan­stveni rad profesora Mihovilovića može se podijeliti u dva velika bloka: do 1965. godine on je fokusiran na tematiku fizičkog odgoja, sporta, rekreacije i mladeži, a nakon toga in­teres se širi na slobodno vrijeme, obitelj, po­ložaj žene u društvu, gerontologiju, turizam, urbano i regionalno planiranje te najšire aspekte kulture. Istraživački rad empiričara ravnomjerno je pratila i bogata predavačka karijera, i na našim i na mnogobrojnim svjet­skim sveučilištima. Doprinos sociologiji, po­sebice onoj slobodnog vremena i srodnih međudisciplina, potvrđen nebrojivim sudje­lovanjima na znanstvenim i stručnim skupo­vima, kongresima i konferencijama diljem svijeta i domovine — najbolje pokazuje, uz brojne nagrade i priznanja što ih je ponio, uvrštavanje profesora Mihovilovića u edicije kao što su: The first five hundred (Internatio­nal Biographical Center, IBC Cambridge,1998) ili Five hundred leaders of influence (The American Biographical Institute, ABI,1999).Izabrani radovi Mira A. Mihovilovića knjiga je hrestomatijskog tipa, strukturirana u dvanaest formalnih i sadržajnih cjelina. Središnjih deset poglavlja vezano je uz deset207OSVRTI I PRIKAZIznanstvenih i/ili djelatnih područja kojima se profesor Mihovilović tijekom svojega dugo­godišnjeg rada profesionalno bavio. Svakom je od poglavlja uvod obradio jedan od naših renomiranih poznavatelja područja, a potom slijedi izbor, u pravilu, dvaju najreprezenta­tivnijih radova. Svako poglavlje popraćeno je iscrpnom bibliografijom i popisom izlaganja na znanstvenim skupovima iz dotičnog po­dručja.Prvo poglavlje predstavlja središnju i najvažniju temu znanstvenog i istraživačkog rada Mira A. Mihovilovića, a to je slobodno vrijeme. Obradila ga je autorica Blaženka Despot, koja u uvodu ističe da je opus rado­va M. A. Mihovilovića iz područja sociologi­je slobodnog vremena zahtjevan za prikazi­vanje zbog sama pojma slobodnog vremena, koje je najviši stupanj apstraktnosti u odnosu na radno vrijeme. Zbog takva određenja uopćena definicija nije bila od koristi socio­logiji slobodnog vremena kao mladoj empi­rijskoj znanosti, pa je operacionalizacija slo­bodnog vremena upućivala Mihovilovića na istraživanja različite distribucije budžeta slo­bodnog vremena, a ujedno i na interdiscipli­narnost, budući da ga je obrazovni nivo i sve druge sociodemografske oznake različitih društvenih stratuma vodio do srodnih socio­loških disciplina: sociologije sela, urbane so­ciologije, sociologije sporta, sociologije tu­rizma, religije itd. Njegova istraživanja zbiva­ju se između ranih pedesetih i sedamdesetih, što znači u vrijeme početnih godina socijali­stičkog samoupravljanja, sve do ustavnog etabliranja udruženog rada, samoupravnih interesnih zajednica, dohodovnih odnosa — ukratko: dogovorne ekonomije. Rezultati is­traživanja tog razdoblja vrlo su važni za ra­zumijevanje današnjeg stanja društva u tran­ziciji jer u svijesti ljudi ostaje razlika u parti­cipaciji slobodnog vremena onda i danas. Iz mnogo razloga, ističe Blaženka Despot, is­traživanja Mira A. Mihovilovića nisu anakro­nizam. Danas, kada je radno vrijeme dobilo drugačiji značaj, kada zbog nezaposlenosti i katastrofalne situacije u gospodarstvu slo­bodno vrijeme ima drugačiji sadržaj, ona — s proširenim istraživanjima na marketinškom principu, primjerice ekonomikom turizma — trebaju biti ogledalo društva kakvo ono jest.Od izvornih Mihovilovićevih radova u knjigu su uvršteni: Slobodno vrijeme i kultur­ne potrebe stanovnika naših gradova (prvi put objavljeno 1973. godine) i Slobodno vrijeme građana Zagreba (1969). Priložena bibliogra­fija s tematikom slobodnog vremena sadrži 46 bibliografskih jedinica, a izlaganja na znanstvenim skupovima s istom tematikom bilježe 20 Mihovilovićevih nastupa.Direktno uz tematiku slobodnog vreme­na povezana su, iako joj u radu M. A. Miho­vilovića vremenski prethode, istraživanja re­kreacije. Spoznajom o interdisciplinarnosti kao bitnoj pretpostavci istraživanja rekrea- tivnih sadržaja u radnom i izvanradnom pro­cesu Mihovilović je, kako to ističe Zoran Zu- gić, postavio smjerokaze svim kasnijim rado­vima u kojima se kod nas istraživalo slobod­no vrijeme kao apstraktni, supsumirajući po­jam. U preko trideset radova (istraživački projekti, monografije, članci, referati na do­maćim i inozemnim kongresima) promatrao je i popularizirao rekreaciju kao područje vrijedno znanstvene elaboracije čak i prije formalnog utemeljenja spomenutih subdisci- plina u domaćoj znanstvenoj zajednici.Mihovilovićeve radove o rekreaciji mo­guće je razvrstati u dvije skupine: to su rado­vi koji se bave različitim aspektima i učinci­ma rekreacije na čovjekov organizam, psihu i društveno okruženje (interpersonalni odnosi u malim grupama), i radovi o značaju rekre- ativnih aktivnosti u svakidašnjem životu. U prikazani izbor ušli su radovi: Fizički odgoj kao sredstvo rekreacije radničke omladine (1958) i Slobodno vrijeme, korištenje slobod­nog vremena i oblici rekreacije u selu Filip Ja­kov (1968). Priloženi popis radova s temati­kom rekreacije bilježi 31 rad i 17 izlaganja na znanstvenim skupovima.U nizu metoda kojima se istražuju dru­štvene pojave posebno mjesto zauzima rela­tivno novija metoda budžeta vremena. Pod naslovom Stil, kvaliteta i standard života, au­tor Mladen Stanković obradio je Mihovilo- vićev opus vezan uz tu metodu. Osim sni­manja aktivnosti u vremenu tokom 24 sata u danu, ta metoda u svojoj razvijenijoj formi (Mihovilovićev doprinos) daje empirijsku sli­ku i drugih aspekata čovjekova života — pri­208OSVRTI I PRIKAZIje svega socijabilnost (s kime i u kojoj mjeri netko provodi svoje vrijeme), mjesto i sekun­darni aktivitet. U tom bloku predstavljen je samo jedan rad: 24 sata života i rada studena­ta Sveučilišta u Zagrebu. Priložena bibliogra­fija sadrži 17 jedinica i 10 znanstvenih izla­ganja.Iduća dva poglavlja: Fizički odgoj i Sport, tematski su i sadržajno vezana uz prvu fazu Mihovilovićeva stručnog i znanstvenog rada i direktno izviru iz njegova dominantnog život­nog afiniteta. Relativno velik broj publikacija vezan uz te aktivnosti ne čudi jer Mihovilović je dug niz godina bio vrhunski aktivni sportaš, a i svoju je primarnu fakultetsku izobrazbu usmjerio u tom pravcu (studij na Državnom institutu za fiskulturu u Beogradu). Oba po­glavlja obradio je naš ugledni kineziolog Ra­dovan Medved, svrstavši Mihovilovićeve pu­blikacije toga kruga u nekoliko segmenata. Tu se nalaze znanstveni i stručni radovi objavlje­ni kod nas i često prikazivani na znanstvenim skupovima u inozemstvu. Elaborirane su, na­dalje, posebne publikacije zasebnih studija te knjige, odnosno knjižice koje obrađuju poje­dine sportove.U bloku o fizičkom odgoju predstavlje­ni su radovi: Zapažanja o utjecaju fizičkog odgoja na psihički, sociološki i pedagoški raz­voj u preadolescenciji (1967) i Dobne skupine, njihove karakteristike i primjena sredstava fi­zičkog odgoja (1955). Pobrojano je 42 biblio­grafske jedinice i 20 izlaganja na skupovima. U bloku o sportu nalaze se radovi: Neka za­pažanja o utjecaju domaćeg terena u sportu (1960), Smjena generacija (1959) i Sastavlja­nje momčadi od mlađih i starijih igrača (1958). Na kraju je prikazana 41 bibliograf­ska jedinica i 18 izlaganja.Stvarateljski opus Mira A. Mihovilo- vića, ističe Miroslav Jilek, autor poglavlja o turizmu, toliko je osebujan i širok da turi­zam, kao jedan od predmeta njegovih istra­živanja, sam za sebe, predstavlja malo život­no djelo. Predmetom je istraživanja bio do­maći i europski turizam. Okupivši široki krug suradnika analizirao je sociološke i ekonomske probleme turizma, promatrao ga u povezanosti sa sportom, odmorom i rekre­acijom, slobodnim vremenom i okolinom,planirao rekreativne turističke centre, istra­živao strane i domaće turiste, dječji i omla­dinski turizam, razvijao modele turističkih centara na jadranskome području. Radovi su nastali u razdoblju od 1966.do 1988. godine i doprinijeli su smještaju turizma, bilo kao go­spodarstvenoga područja ili kao znanstvene discipline, na mjesto koje ima ili tek treba zauzeti u našoj sveukupnoj stvarnosti. Blokuo turizmu priloženi su radovi: Slobodno vrije­me i turizam u Europi (1980.) I 24 sata života turista u turističkom centru GH Metropol — Portorož (1985). Bibliografski prilog sadrži 39 jedinica i 13 izlaganja na znanstvenim skupovima.Nezanemariv broj radova M. A. Miho- vilovića tematski je koncentriran na mladež. Autorica poglavlja o Mladeži, Vlasta Ilišin, ističe da je orijentacijom na odabrane pro­bleme određenih podskupina i oslanjanjem na empirijske podatke u njihovu izučavanju Mihovilović trasirao put budućim istraživa­njima mladeži postavši tako jedan od rodo- načelnika sociologije mladeži u Hrvatskoj. Drugi važan Mihovilovićev doprinos u tome području odnosi se na njegovo rano istupa­nje na međunarodnim skupovima te informi­ranje međunarodne znanstvene javnosti, po­sebice pedesetih godina, o činjenici da i u zemljama tadašnjeg socijalističkog lagera po­stoje znanstveni radovi koji su po svojim os­novnim značajkama integralan dio svjetske znanosti. Inozemnim publiciranjem znan­stveno utemeljenih nalaza o nekim aspekti­ma tadašnjeg hrvatskog društva Mihovilović je direktno obogaćivao ukupan fundus svjet­ske znanosti.Od 10 radova o mladeži i 4 izlaganja na znanstvenim skupovima u knjizi su objavljeni Neka zapažanja o životu i radu radničke om­ladine (1956) i Seoska omladina i slobodno vrijeme (1977).Istraživanja i javni nastupi M. A. Miho- vilovića o “odnosima među generacijama u obitelji”, te o “položaju žene u obitelji i društvu” smješteni su u jedno desetljeće (T969—1978). U bloku Obitelj i žena Zoran Zugić ističe da je hvalevrijedan uloženi na­por autora da, istražujući obitelj i žene, iz­bjegne zamkama redukcionizma, te da obje209OSVRTI I PRIKAZIteme prikaže u punini i složenosti svih njiho­vih dimenzija, a ne samo u radno-ekonom- skoj. Širina u postavljanju i sagledavanju problema nagrađena je prihvatljivom i trans- parentnom recepcijom tih studija cijelo de­setljeće nakon njihova nastajanja kada je u tadašnjoj Jugoslaviji tijekom osamdesetih uzeo maha pravi društveni pokret za dru­gačije pozicioniranje obitelji i žene u dru­štvu.0 toj tematici M. A. Mihovilović obja­vio je zajedno sa suradnicima 24 rada i imao 13 izlaganja, uglavnom na inozemnim znan­stvenim skupovima. U knjizi su nanovo oti­snuti: Analiza nekih faktora koji utječu na budžet vremena zaposlene i nezaposlene žene (1974) i Konflikti generacija: roditelji-djeca (1978).Tema urbanizma i prostornog planiranja, prema riječima autorice tog pretposljednjeg poglavlja knjige, Dušice Seferagić, artificijel- no je odvojena, jer se u svim Mihoviloviće- vim radovima radi o prostoru, o planiranju,o temama: slobodnog vremena, turizma, rek­reacije, a subjekti su uvijek djeca, omladina, penzioneri, turisti... Usprkos tome, da se dio njegovih ideja o planiranju, po njenu mišlje­nju, ostvari danas bi Hrvatska imala najbolji turizam na svijetu! Od “zapanjujuće” brojnih radova s ovog područja (23 bibliografske je­dinice i 6 izlaganja) u knjizi su predstavljeni: Sedmi kontinent — idejne, programske i pro­stome osnove (1971) i Rekreacija turista u HTC Babin Kuk — Dubrovnik. Programska koncepcija (1976).1 na kraju, u područje gerontologije M. A. Mihovilović je ušao na velika vrata već 1966. godine svojom studijom Povlačenje od aktivnosti — Socijalno-psihološko-ekonomski status bivših sportaša “zvijezda”, po mišljenju autorice poglavlja, Nade Smolić-Krković, pio­nirskim djelom u tom području, kako po svom predmetu i cilju, tako i po metodologiji provedenog istraživanja.Kada čitatelj pročita do kraja tu i opse- govno impresivnu knjigu, ne može se oteti dojmu koji je kod poznavatelja znanstveno- -istraživačkog rada i djela profesora Mihovi­lovića utemeljen na prethodnom uvidu: go­tovo sve čime se taj istraživač par excellencebavio — a bavio se, kao što smo vidjeli, vrlo širokim spektrom tema i sadržaja — poveza­no je na inherentni način s njegovom osnov­nom preokupacijom, a to je slobodno vrije­me. Ovaj pregled završit ću stoga riječima Dušice Seferagić, koja je, po mome mišlje­nju, uspjela u knjizi najbolje oslikati Mihovi- lovićevu znanstveničku ličnost.“U vremenu apoteoze rada i radnog čovjeka koji se odmara samo zato da bi bolje radio, impresivno je otvaranje jedne nove sociologije, sociologije slobodnog vremena. Mihovilović ju stvara relativno stidljivo, na način da se radni ljudi moraju odmarati da bi bolje radili, ali je sub rosa potpuno jasno da se autor usuđuje govoriti o slobodnom vremenu kao temi po sebi a ne kao rezidui rada i spavanja.”Branka GolubJasenka KodrnjaNIMFE, MUZE, EURINOME— DRUŠTVENI POLOŽAJ UMJETNICA U HRVATSKOJAlinea, Zagreb, 2001, 255 str.Pojavu knjige Jasenke Kodrnje s naslo­vom veoma neobične vokacije i zagonetna smisla, treba smatrati ne samo izuzetnim do­gađajem i velikim obogaćenjem naše socio­logije, nego i pravom svetkovinom duhov- no-kulturnog i znanstvenog trenutka u nas. U oskudnim prilikama takova je knjiga više nego osvježenje. Po diskursu, ona obuhvaća bar tri sloja kroz koja se kreće tema tog neo­bičnog naslova: sociološko-kulturološki, an- tropološko-mitski i onaj najdublji: femini­stički.Danas već neupitna srodnost sociologi­je i feminizma tu je dovedena do jednog veo­ma uspješna sinkretizma, kakav je u nas go­tovo nov i neiskušan. Jedan sociološki, znan­210

Miro A. Mihovilović, Izabrani radovi

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia