Igor Jovanović

Jovanović, Igor

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

171-398 | Ocjene, prikazi, izvješća     393 Naše sloge i riječkih novina“ i (4) Helena Miljević, „Uloga izvjestitelja u opi-sivanju ratnih zbivanja“. Sudionici su pomoću raznih povijesnih izvora te kroz niz korisnih i zanimljivih materijala bili u prilici analizirati promjene u svakodnevnom životu ljudi toga doba.Posljednji je dan završio plenarnom raspravom, nakon čega je uslije-dilo zatvaranje stručno-znanstvenoga skupa.Kroz niz zanimljivih predavanja, pomno razrađenih i kreativnih radi-onica te terenskoga rada sudionici su, obogaćeni novim saznanjima o nači-nima i pristupima u radu, još jednom uvidjeli važnost i ljepotu zanimanja kojim se bave. Igor JovanovićStručni skup za učitelje i nastavnike povijesti Istarske županije, Buje, 7. ožujka 2014.U sklopu županijskoga natjecanja iz povijesti u bujskoj je Talijanskoj osnov-noj školi Edmondo de Amicis 7. ožujka 2014. održan županijski stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti. Okupljanje je započelo minutom šutnje za preminule kolegice Ivu Radovan i Dušanku Dragun, a potom je ravnatelj TOŠ Edmondo de Amicis, Marino Dussich, pozdravio sudionike te služ-beno otvorio županijsko natjecanje iz povijesti i županijski stručni skup.Najprije je predstavljeno natjecanje u kategoriji istraživačkih radova. Prikaz „Osnutak Rovinjskog Sela i prezimena u naselju do 17. stoljeća“ odr-žali su Adi Tufek i Tara Ister Šverko, učenici Srednje škole Zvanje Črnje iz Rovinja, uz pomoć mentorice i profesorice Mire Butigan-Tomić.Potom je Mira Butigan-Tomić održala predavanje „Kako motivirati učenike na istraživački rad“. Objasnila je pojam motivacije i njegove dvije vrste – unutrašnju i vanjsku. Ključnu ulogu u motiviranju učenika ima uči-telj/nastavnik koji i sam mora biti motiviran za posao kojim se bavi. Učenike možemo motivirati na različite načine, ovisno o njihovim predispozicijama i interesu za sam nastavni predmet. Učitelj mora biti entuzijast, motivator koji će u ugodnom i radnom ozračju zadobiti povjerenje svojih učenika, pri čemu ih mora poticati na otvorenost, prihvaćanje i solidarnost te tako kod njih pobuditi zanimanje za određenu temu. Učitelj/nastavnik mora djelovati 394     Histria, 4, 2014. | Grupa autorasa spoznajom da je motivacija ono što nas drži na putu do željenoga cilja. Sve aktivnosti u nastavi moraju biti usmjerene k cilju, krajnjim točkama do kojih želimo dovesti učenike. Pročelnik Upravnoga odjela za kulturu Istarske županije, Vladimir Torbica, održao je izlaganje „Ekskurzije u sklopu zavičajne nastave (pri-mjeri iz dobre prakse)“. Osvrnuo se na program rada za četvrti razred opće gimnazije u okviru Zavičajne povijesti, koji je podijeljen u tri dijela. Prvi dio čini „Pregled političke povijesti Istre“, s naglaskom na usvajanje općih pojmova i kronologije istarske povijesti, odnosno političke povijesti Istre od prapovijesti do suvremenoga doba. Drugi je dio programa „Materijalna baština Istre“, a odnosi se na arheologiju, arhitekturu, kaštele, freske, orgu-lje, knjige i dokumente te se provodi u obliku grupnoga rada s ciljem izrade prikaza u PowerPointu. Treći dio programa „Nematerijalna baština Istre“ temelji se na istraživanju čakavskoga narječja, njegovih dijalekata, značaj-nim istarskim ličnostima od antike do danas, tradicionalnoj hrani i piću, glazbi, načinu odijevanja i sl. U taj dio spadaju i današnje manifestacije i događanja u Istri, a i on je zamišljen kao grupni rad koji učenici predstav-ljaju prikazom u PowerPointu. Na kraju svakoga od tih triju dijelova među učenicima se provodi pisana provjera znanja s ciljem dobivanja povratne informacije o usvojenosti nastavnoga gradiva iz Zavičajne povijesti. U sklopu zavičajne nastave povijesti predviđene su i stručne ekskurzije Istrom. Tijekom srednjoškolskoga obrazovanja predviđene su sljedeće ekskurzije: I. razred – Južna Istra (prapovijesna i antička Istra), II. razred – Središnja Istra (srednjovjekovna Istra), III. razred – Nepoznata Istra I. (Bujština ili Labinština), IV. razred – Nepoznata Istra II. (Buzeština s Ćićarijom). Cilj je takve nastave da učenici kreativno i samostalno (uz mentorstvo nastavnika) organiziraju stručnu ekskurziju, a desetak dana nakon nje u razredu izra-đuju plakat, knjižicu i videouradak te ih ocjenjivači ocjenjuju. Izlaganje Vla-dimira Torbice upotpunila su i dvojica učenika, Borna Goran Ševo i Matija Bulić, koji su govorili o svojim iskustvima koja su doživjeli u upoznavanju sa zavičajem. Na kraju je druženje završeno izlaganjem Daniela Bogešića, koji je okupljenima iznio najnovije informacije i aktualnosti vezane uz aktivnosti koje će se provoditi povodom obilježavanja stote godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, kao i najave vezane uz održavanje tradicionalnoga Zavičaj-nog kviza poznatoga pod nazivom Krasna zemljo – Meraviglioso Paese.171-398 | Ocjene, prikazi, izvješća     395 Nakon predavačkoga dijela uslijedio je terenski dio skupa, u kojem su sudionici imali priliku posjetiti i upoznati starogradsku jezgru Buja uz stručno vodstvo Gaetana Benčića. Igor JovanovićStručni skup za učitelje i nastavnike povijesti Istarske županije na temu Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima učenja: Hrvatska i Prvi svjetski rat, Pula, 27. kolovoza 2014.Jednodnevni županijski stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima učenja: Hrvatska i Prvi svjetski rat održan je 27. kolovoza 2014. u Puli u Povije-snom i pomorskom muzeju Istre – Museo storico e navale dell’Istria. Skup je započeo izlaganjem Marijane Marinović „Hrvatska i Prvi svjetski rat“. U njemu se osvrnula na uzroke izbijanja Prvoga svjetskog rata, koji su i danas kontroverzni, kao i na situaciju u hrvatskim zemljama koje su u to vrijeme bile u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Obradila je i noviju lite-raturu koja govori o Prvom svjetskom ratu, s naglaskom na knjigu Annike Mombauer Uzroci Prvog svjetskog rata. Marinović je učiteljima i nastavni-cima dala čitav niz savjeta kako osuvremeniti temu Prvoga svjetskog rata u nastavi povijesti. Težište je bilo na tome da se moraju primijeniti nove historiografske spoznaje i interpretacije o Prvom svjetskom ratu, prilikom čega se mora obratiti pozornost na četiri ključna elementa planiranja. To su (1) definiranje cilja nastavnoga sata, (2) jasno definirani ishodi učenja usmjereni na pet temeljnih vještina, (3) izbor sadržaja učenja, kao i izbor metoda učenja i poučavanja, korištenja nastavnih sredstava i pomagala te (4) način praćenja i ocjenjivanja učeničkoga napretka. Također je važno da se učitelji i nastavnici osposobe za primjenu novih nastavnih medija u svojem svakodnevnom radu. Daniel Bogešić se nadovezao na to izlaganje predavanjem „Pet povije-snih vještina i tehnički koncepti“. Na početku je naglasio da se, tražeći put prema demokratskom društvu, nastava povijesti u suvremenoj Hrvatskoj već niz godina uspješno povezuje sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Znanstvenici i stručnjaci se slažu u tome da se u nastavu povi-

Stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti Istarske županije, Buje, 7. ožujka 2014.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia