Sava Bogdanović

Bogdanović, Sava

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

kova genetskog programa i o socijalnoj odgovornosti znanstvenika.Franco Selleri u prilogu »0 ideologiji u suvremenoj fizici« naglašava važnost kvantnih teorija 1 veoma imtresantno upozorava na razdvojenost »dviju kul­tura«. Nalazi da su osnovni razlozi to­me stanju u odricanju od povijesti, u odustajanju od filozofije i u odbaciva­nju fizičke stvarnosti kod dijela moder­ne fizike, posebno teoretičara kvantne mehanike. U daljnjem tekstu on poku­šava dovesti u vezu teorijske pretpostav­ke u nekih znanstvenika modeme fizike sa nizom njihovih socijalnih, a posebno idejno-političkih stavova i načina pona­šanja.U tekstu »Prostor i vrijeme u suvre­menoj znanosti« Mario Bunge analizira prostor i vrijeme u prethistorijskom i klasičnom poimanju, preko Newtnovih i Einsteinovih teorijskih doprinosa do suvremenih koncepcija.Posljednji, dvanaesti prilog B. M. Ked­rova nosi naslov »Struktura znanosti, struktura prirodne znanosti«. Polazeći od opće strukture znanosti Kedrov ana­lizira dvojaki strukturalni aspekt zna­nosti (horizontalni i vertikalni) i zavr­šava naglašavajući uzajamnu povezanost oba strukturna presjeka prirodne zna­nosti.Ako pokušamo, tek u prirodi ovog prikaza rezimirati nakane sastavljača ovog izbora tekstova, onda valja istaći, da prilozi, slijedeći neke uvodne rela­cije, filozofije i prirodne znanosti (prin­cipijelne distinkcije, suradnja i si.), ela­borirajući odnose marksističke filozo­fije (u nekih autora dijalektički i histo­rijski materijalizam, što podsjeća i na stanovite dijamatske provenijencije) i prirodne znanosti, analizirajući odnose među prirodnim znanostima, ističući teorijske kontroverze na relaciji teo­rija i moderna prirodna znanost (kvan­tna mehanika, teorijske i idejne impli­kacije i si.) pružaju široki spektar pro­blema, teza, pitanja, pa i dilema, što govore sami po sebi koliko su odnosi marksizma i prirodnih znanosti, danas (ne manje nego jučer) i znanstveno-teo- rijski i povij esno-praktično aktualni.I na kraju, ovaj izbor tekstova pred­stavlja dragocjen primjer instruktivno- -informativnog prezentiranja »na jed­nom mjestu« lepeze suvremenih odnosa marksizma i prirodne znanosti, i vjero­jatno provocira očekivanje, ako već ii ne najavljuje potrebu za jednim kritični­jim pristupom (to će reći marksističkom teorijskom elaboriranju) koji bi sa de­112finiranih kriterija (konsekventan pri­stup, komentari i si.) pokušao nadomje­stiti dosad neispunjenu prazninu naše znanstveno-kritičke periodike.Celestin SardelićSrđan VrcanDRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI I MODERNO DRUŠTVOBiblioteka »Suvremena misao«, Školska knjiga, Zagreb 1974, 182 straniceU oskudnosti socioloških studija o problemu društvenih nejednakosti i bo­gatstvu ideološki osjenčenih rasprava0 istom problemu u nas, ova Vrcanova knjiga dolazi u pravo vrijeme.Knjiga ima pet poglavlja. Prvo po­glavlje nosi naslov »Postavljanje prob­lema«. Društvene nejednakosti — stara tema, koje se ozbiljnije još dotakao Ari­stotel, prolazila je kroz rešeta društve­nih sistema da bi uvijek na nov način ukazivala na značaj i težinu koju nosi. Autor je veoma iscrpno prikazao i do­kazao genezu proučavanja i prilaženja ovoj temi, spretno razbistrio i precizno odredio okvir istraživanja za koji kaže: »Predmet ovih razmatranja ponajprije su i ponajviše društvene nejednakosti sistematske i strukturalne naravi« (str. 16). Tako je izoštrio svoju sociološku blendu na najvažniji dio društvenih ne­jednakosti.Devet općih obilježja društvenih ne­jednakosti koje je autor izdvojio po­mogle su mu da dođe do zaključka »da društvene nejednakosti sistematske i strukturalne naravi tvore jedan od bit­nih načina postojanja klasnog svijeta uopće, i to do te mjere da se može ustvrditi kako klasno društvo postoji gdje postoji sistematska i strukturalna društvena nejednakost masovnih raz­mjera. Isto tako kao što se može ustvr­diti da tamo gdje postoji sistematska1 strukturalna nejednakost očito postoji i klasno društvo« (str. 17).Naslov drugog poglavlja »Društvena nejednakost i građansko društvo« govo­ri nam da se autor prihvatio analize društvenih nejednakosti sistematske i strukturalne naravi u modernom gra­đanskom društvu. Uočava da je to zna­čajan problem modernog građanskog svijeta »kako u vrijeme burnih i dina­mičnih društvenih gibanja kad se gra-dansko društvo tek uspostavlja i pob­jeđuje u konfrontaciji sa svijetom feu­dalizma tako i kad se ono stabilizira, konsolidira i dalje razvija« (str. 35). Ko­risteći se obiljem statističkih podataka K. Mayera, R. Lampmana, R. H. Taw- neya, E. Gaumenta, C. W. Millsa, T. Botomora, J. Revela, D. Grossera, I. Vin­skog i drugih, autor je utvrdio da su društvene nejednakosti jedna od »sre­dišnjih činjenica društvenog života lju­di« (str. 45) u modernom građanskom društvu.U trećem poglavlju, »Građanska mi­sao o društvu i društvene nejednakosti«, autor daje najprije razvoj građanske misli o društvu i njen stav prema »sre­dišnjoj činjenici društvenog života lju­di« pa zaključuje da građanska misao0 društvu čitav problem društvenih ne­jednakosti ili jednakosti uvijek razmat­ra i nastoji riješiti ne stavljajući u pi­tanje opće okvire društvenog svijeta građanskog društva (str. 122).Četvrto poglavlje »Marx i društvena nejednakost« jest, na neki način, kritič­ki obračun sa građanskim teorijama o problemu društvenih nejednakosti. Iako Marx nije napisao rad posvećen isklju­čivo problemu društvenih nejednakosti očito je da je taj problem nezaobilazan za takvu misao kao što je Marxova, mi­sao koja se svom snagom usredotočila na kritičku analizu klasnog društva i emancipaciju radničke klase »koja je ujedno i magistralni put emancipacije društva od klasnih odnosa, klasnih in­stitucija i klasnih struktura uopće« (str. 125). Za Marxa su društvene nejedna­kosti samo aspekt postojanja klasnog društva ili čak pravi način postojanja takva društva.Zaključno, peto poglavlje ove veoma zanimljive knjige »Suvremeno društvo1 društvene nejednakosti« ukazuje na važnost tog problema za suvremeni svi­jet kako građanske tako i socijalističke boje. Autor čak podvlači da je problem društvenih nejednakosti i jednakosti izazov za moderni socijalizam, za nje­govu misao, za socijalistički pokret, i to bitan izazov. Povijesno, bitno rješe­nje problema društvenih nejednakosti autor vidi u samoupravnom socijaliz­mu jer »samoupravni socijalizam mora dovoditi u pitanje društvenu nejedna­kost isto tako kako društvena nejedna­kost sistematske i strukturalne naravi neminovno dovodi u pitanje samouprav­ni socijalizam« (str. 182).Ova Vrcanova knjiga i pored nekih terminoloških neusaglašenosti (naslovidrugog i četvrtog poglavlja ne slažu se sa sadržajem jer se u naslovu govori o društvenoj nejednakosti a u sadržaju o društvenim nejednakostima — podvu­kao S. B.) donosi na prvom mjestu iscrpnu analizu problema društvenih nejednakosti, zatim analizu razvoja mi­sli o društvenim nejednakostima i uka­zuje na mogućnosti novih socioloških zadiranja u taj nadasve važan problem. Otud će je svaka sociološka (i ne samo sociološka) biblioteka objeručke pri­hvatiti.Sava BogdanovićJosip Broz TitoSAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM IZBOR TEKSTOVABiblioteka »Suvremena misao«, Školska knjiga, Zagreb 1974, priredio Mirko BolfekU knjizi Samoupravni socijalizam u šest poglavlja prezentiran je izbor tek- slova, govora i članaka Josipa Broza Tita.U prvom poglavlju (»Uvođenje samo­upravljanja i bit proleterske demokra­cije«), koje prema riječima sastavljača izbora M. Bolfeka »obuhvaća najznačaj­nije tekstove u gotovo integralnom ob­liku — od uvođenja samoupravljanja do Drugog kongresa samoupravljanja« (str. 227), govori se o zahtjevu »tvornice rad­nicima«, o radničkom samoupravljanju u praksi, o radnicima kao nosiocima proširene reprodukcije, o višku rada (tekstovi su priređeni u širokoj lepezi, od ekspozea u Narodnoj skupštini 1950, do izlaganja na Drugom kongresu sa­moupravljača godine 1971).U drugom dijelu (»Samoupravljanje i država«) prezentirani su prilozi o odu­miranju države, o socijalističkoj demo­kraciji, o razvoju društveno-političkog sistema, o komuni, o planiranju i ras­podjeli, te o općenarodnoj obrani.Treći dio nosi naslov »Samoupravlja­nje i radnička klasa« i u njemu se go­vori o radničkoj klasi kao osnovnom revolucionarnom subjektu, o radniku kao proizvođaču i upravljaču, o soci­jalnim razlikama, o jedinstvu radničke klase Jugoslavije i o novom Ustavu.U četvrtom dijelu knjige (»Samoup­ravljanje i međunacionalni odnosi«) iz­nose se Titove misli o ravnopravnosti i povezanosti na samoupravnim osno­113

Srđan Vrcan, Društvene nejednakosti i moderno društvo

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia