Andrea Radošević

Radošević, Andrea

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI247SLOVO 65 (2015)VIJESTIZNANSTVENI CENTAR IZVRSNOSTI ZA HRVATSKO GLAGOLJAŠTVOKrajem 2014. godine hrvatska huma-nistika dobila je dva znanstvena centra izvrsnosti: Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo voditelja dr. sc. Milana Mihaljevića i Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji vodi dr. sc. Ante Čović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ministar znanosti, obrazovanja i spor-ta dr. sc. Vedran Mornar na sjednici Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koja je održana 10. studenog 2014. godine pro-glasio je Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. Sporazum o suradnji između MZOS-a, Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaš-tvo i Staroslavenskog instituta 18. ožuj-ka 2015. potpisali su voditelj Centra dr. sc. Milan Mihaljević, ravnateljica Staroslavenskog instituta dr. sc. Marica Čunčić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Vedran Mornar.Tijekom jednoipolgodišnjega recen-zentskoga postupka koji je koordinirala Agencija za znanost i visoko obrazova-nje pod ravnateljstvom dr. sc. Jasmine Havranek, a vodilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehno-loški razvoj pod predsjedanjem dr. sc. Ive Družića, Znanstveni centar prošao je višestruke stroge međunarodne i do-maće recenzije. Izbor među sedam od ukupno 68 prijavljenih kandidata uisti-nu je veliko priznanje. Voditelj Znanstvenoga centra dr. sc. Milan Mihaljević godine 2013. okupio je vrhunski tim stručnjaka koji čine hr-vatski i inozemni fi lolozi, dijalektolo-zi, književni povjesničari i teoretičari, paleografi , liturgičari, povjesničari i povjesničari umjetnosti: dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, dr. sc. Ivan Botica, dr. sc. Marica Čunčić, dr. sc. Marija-Ana Dürrigl, dr. sc. Ana Ko vačević, dr. sc. Sandra Požar, dr. sc. Andrea Radošević, dr. sc. Marinka Šimić, dr. sc. Jasna Vince, dr. sc. Vida Vukoja, mr. sc. Ljiljana Mokrović, dipl. ing. Antonio Magdić, prof. Jozo Vela, dipl. theol. Kristijan Kuhar i prof. (M. A.) Josip Vučković sa Staroslavenskoga instituta, koji je nositelj Centra i s ko-jeg dolazi najveći broj suradnika, dr. sc. Mateo Žagar i dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta VIJESTI248SLOVO 65 (2015)u Zagrebu, dr. sc. Silvana Vranić i dr. sc. Sanja Zubčić sa Filozofskoga fa-kulteta Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Ante Crnčević s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Državnoga arhiva u Pazinu dr. sc. Elvis Orbanić i dr. sc. Marijana Tomić sa Sveučilišta u Zadru. U sastavu Centra je Međunarodni sa-vjet koji čine inozem ni slavisti: dr. sc. Johannes Reinhart iz Instituta za sla-vistiku Bečkoga sveučilišta, ravnatelj Slavističkoga instituta Češke akademi-je znanosti i profesor na Karlovu sveu-čilištu u Pragu dr. sc. Václav Čermak te redovite profesorice Fakulteta za slavi-stiku Sofi jskoga sveučilišta Sv. Kliment Ohridski dr. sc. Iskra Hristova Šomova i dr. sc. Margaret Dimitrova. Odluke o znanstvenim i strukturnim pitanji-ma Centra donosi Znanstveni odbor koji čine voditelj Centra dr. sc. Milan Mihaljević, dr. sc. Marica Čunčić, dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, dr. sc. Mateo Žagar i dr. sc. Milan Pelc. Nekoliko mjeseci nakon proglašenja Centar je dobio internetsku stranicu koju u suradnji s kolegama uređuju Antonio Magdić i Andrea Radošević.Centar je osnovan s ciljem istraži-vanja glagoljskih skriptorija, važnoga poglavlja glagoljaške pisane kulture o kojem imamo vrlo oskudne podatke. Rješavanje pitanja pisarskih centa-ra, ali i općenito pisarskoga umijeća i načina stvaranja rukopisa, nezaobila-zno je u boljem poznavanju povijesti glagoljske pismenosti u kojoj su pisa-ri, uz naručitelje, imali veliku ulogu u nastanku brojnih liturgijskih i nelitur-gijskih kodeksa. Cilj je Centra izvr-snosti za hrvatsko glagoljaštvo razviti interdisciplinarnu metodu kojom bi se u narednim istraživanjima pokušala ri-ješiti pitanja ostalih skriptorija o koji-ma imamo nedostatan brojnih izvornih podataka. Interdisciplinarni teorijski okvir i model za proučavanje pisarskih centara obuhvaća fi lološka, književno --povijesna i književno-teorijska, dija-lektološka, paleografska, teološka, li-turgijska, povijesno-umjetnička i povi-jesna istraživanja rukopisa iz istarskog mjesta Berma (pokraj Pazina) za koje postoje naznake kako je krajem 14. i u 15. st. postojao skriptorij. Riječ je o četirima kodeksima koji se čuvaju se u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani: dva misala iz 15. st., Prvi beramski brevijar s kraja 14. st i Drugi beramski brevijar iz 15. st. Na temelju dobivenih rezultata i zajedničke peto-godišnje, vjerojatno i desetogodišnje suradnje članova Centra, proširit će se spoznaje o tome jesu li rukopisi doista bili pisani u istom pisarskom centru, tj. beramskom skriptoriju, te će se po-kušati ponuditi model za pronalazak i drugih glagoljskih skriptorija.Prva godina rada Centra protekla je u sustavnom prikupljanju povijesne građe, ekscerpiranju inicijala, identi-fi ciranju sadržaja i sustavnoj digita-lizaciji najvećeg beramskog kodeksa Drugoga beramskog brevijara u kojoj je sudjelovalo više od polovice suradni-ka. Naime, za potrebe Centra stvorena VIJESTI249SLOVO 65 (2015)je posebna digitalna baza beram.stin.hr u kojoj je svaka transliterirana riječ detaljno paleografski i jezično opisa-na, čime je omogućeno pretraživanje i uspoređivanje podataka po brojnim parametrima. Na njezinu razvoju rade dipl. ing. Antonio Magdić, urednica dr. sc. Marica Čunčić i voditelj Centra dr. sc. Milan Mihaljević. U narednim go-dinama upravo će se na temelju digita-liziranog korpusa provoditi većina di-jalektoloških, paleografskih, fi loloških, liturgičkih, iluminacijskih i književnih istraživanja, te će se napraviti digitalno i fototipsko izdanje kodeksa s transli-teracijom na latinicu i popratnim studi-jama. Tako će se detaljnim paleograf-skim opisom cjelovitoga glagoljskoga kodeksa stvoriti temelj za istraživanje cijeloga korpusa hrvatskoga glagoljaš-tva. Tekstološkom će se pak analizom utvrditi sadržaj brevijara kao i njegovo mjesto u odnosu na dvije matice hr-vatskoglagoljskih brevijara. Namjera je istraživanja brevijarskih tekstova dakako osvijetliti i književno-estet-sku vrijednost brevijarskih legenda i homiletičkih tekstova. Napravit će se također inventarizacija, katalogizacija i opis srodnih likovnih prikaza u glago-ljaškom istarskom okružju. Na temelju liturgijsko-teološke kao i liturgijsko -povijesne analize svetačkog opusa, na-stojat će se proširiti spoznaje o podri-jetlu ili mjestu nastanka kodeksa, kao i spoznaje o utjecajima liturgijskih tra-dicija na njegov nastanak. Povijesnim istraživanjima planira se otkriti što više podataka o prošlosti Berma, koji je ti-jekom 15. st. bio jednim od središta glagoljaške pismenosti u Istri. U tu će se svrhu obraditi sva povijesna građa o srednjovjekovnom i ranonovovje-kovnom Bermu. U istraživanju jezika beramskih kodeksa, koji se uspoređuju s drugim liturgijskim knjigama, sudje-luje veći broj suradnika koji na temelju jezičnih svojstava planiraju riješiti pita-nje njihova datiranja i lokalizacije, kao i slojevitosti jezika, i to kroz suradnju paleoslavista, kroatista i dijalektologa. U suradnji s kolegicama iz Bugarske nastojat će se identifi cirati tekstovi koji su do hrvatskih krajeva došli južnim putem iz makedonskih i bugarskih cen-tara.Znanstveni centar izvrsnosti za hr-vatsko glagoljaštvo već je nekoliko puta predstavljen na znanstvenim skupovi-ma i kongresima u zemlji i inozemstvu. Zajednička interdisciplinarna suradnja trebala bi iznjedriti vrijedne rezultate na temelju kojih će se moći provoditi istraživanja drugih glagoljaških pisar-skih središta. U iščekivanju znanstve-nih otkrića o glagoljskoj pismenosti šira se javnost s aktivnostima Centra može upoznati na internetskoj stranici https://zci.stin.hr.ANDREA RADOŠEVIĆ

Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia