Sandra Požar

Požar, Sandra

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI250SLOVO 65 (2015)Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održani su od 7. do 9. svibnja 2015. godine po peti put Hrvatski sintaktič-ki dani, međunarodni znanstveni skup koji svake druge godine, počevši od 2006., organizira osječko sveučilište i Institut za hrvatski jezik i jezikoslov-lje iz Zagreba. Svako izdanje skupa ima zadanu sintaktičku temu, a ovo-ga je puta tema bila imenska skupina. Tradicionalno se u okviru svečanoga otvorenja skupa dodjeljuje nagrada za ukupan doprinos istraživanju sintakse hrvatskoga jezika koja nosi ime zasluž-noga, ali katkad zanemarena hrvatskoga sintaktičara, autora prve sustavne i sa-mostalne »skladnje« hrvatskoga jezika, Adolfa Vebera Tkalčevića. Nizu laurea-ta koji čine akademik Radoslav Katičić, prof. dr. Ivo Pranjković i prof. dr. Josip Silić ove se godine pridružio prof. dr. Milan Mihaljević, znanstveni savjetnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, naslovni redoviti profesor algebarske lingvistike (generativne fonologije i sintakse), poredbene slavistike i paleo-slavistike na Odsjeku za lingvistiku i Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i pre-davač na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu.Milan Mihaljević rodio se 2. prosinca 1955. godine u Zagoričanima kraj Livna MILAN MIHALJEVIĆ – DOBITNIK NAGRADE »ADOLFO VEBER TKALČEVIĆ« NA PETIM HRVATSKIM SINTAKTIČKIM DANIMAu Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vinkovcima, a diplomirao je 1978. godine studij opće lingvistike i fi lozofi je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1981. godine radom Odnos sintakse i semantike u lingvističkoj teoriji Noama Chomskoga, koji je odredio njegov daljnji jezikoslovni put. Doktorirao je 1985. godine tezom Generativna fo-nologija hrvatske redakcije crkveno-slavenskog jezika, koja je 1991. godi-ne objavljena kao knjiga. Akademske godine 1985./86. usavršavao se kao stipendist međunarodne Herderove sti-pendije i zaklade F. V. S. iz Hamburga na Institutu za slavistiku Bečkoga sveu-čilišta kod profesora Františeka Václava Mareša i Radoslava Katičića. U zagre-bačkom Staroslavenskom institutu radi od 1979. godine, a u trajnom je zvanju znanstvenoga savjetnika od 2006. godi-ne. Ondje je od 1991. do 2013. godine vodio znanstvene projekte istraživanja hrvatskoga crkvenoslavenskoga je-zika, na kojima je sam, osim sintakse hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika, istraživao i sve ostale njegove razine: grafi ju i ortografi ju, fonologiju, mor-fologiju (ponajviše zamjenica, pridjeva i glagola) i leksik. U sintaktičkim se istraživanjima bavio upitnim i uzroč-nim rečenicama, strukturom glagolskih skupina, upravnim i neupravnim go-vorom te ulogom i uporabom veznika. VIJESTI251SLOVO 65 (2015)Uz istraživanja gramatike godinama je surađivao na institutskom projektu »Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije«, a od 2014. godi-ne voditelj je Znanstvenoga centra iz-vrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, koji multidisciplinarno proučava glagoljske rukopise beramskoga skriptorija u Istri. Član je uredništva nekoliko domaćih i inozemnih lingvističkih i slavističkih časopisa. Od 2010. godine član je su-radnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sudjelovao je na desetcima lingvističkih i slavističkih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, više puta i kao pozvani predavač. Kao go-stujući profesor predavao je na inoze-mnim sveučilištima, a održao je i mno-ga javna i popularna predavanja. Dosad je objavio šest monografi ja i gotovo stotinu znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i inozemnim znanstvenim časopisima, knjigama i zbornicima. U sintaktičkim se istraživanjima hrvat-skoga jezika Mihaljević volio posveći-vati – kako je kazao prigodom prima-nja nagrade – temama zanemarenim u hrvatskoj sintaktičkoj literaturi, kao što su upitne rečenice, uzročne konstrukci-je, uporaba povratnoposvojne zamjeni-ce svoj, dopune percepcijskih glagola, parenteza uz glagole govorenja i slič-no. Rezultat je njegova predavačkoga rada – osim doktorskih, magistarskih, diplomskih i završnih radova kojima je bio mentor ili član povjerenstva za nji-hovu ocjenu – knjiga Slavenska pored-bena gramatika, 1. dio: Uvod i fonolo-gija, za koju je 2003. godine nagrađen nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. To je djelo dobilo svoj na-stavak 2014. godine: Slavenska pored-bena gramatika, II. dio: Morfologija, prozodija, slavenska pradomovina.Profesora je Mihaljevića za dobitni-ka nagrade »Adolfo Veber Tkalčević« izabralo petočlano povjerenstvo na čelu s akademikom Rankom Matasovićem, koji je na dodjeli obrazložio izbor pod-sjetivši na najvažnije Mihaljevićeve sintaktičke radove i na njihov nezaobi-lazan značaj, naglasivši osobito njegov doprinos izgradnji hrvatske sintaktičke terminologije. Nagradu, koja se sastoji od diplome, plakete i novčane nagrade pod pokroviteljstvom osječkoga sve-učilišta, Milanu Mihaljeviću uručio je rektor osječkoga sveučilišta prof. dr. Željko Turkalj, koji je i otvorio skup. Na svečanom su otvorenju Petih hr-vatskih sintaktičkih dana sudionike i goste pozdravili domaćini i organizatori skupa: dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. Loretana Farkaš, predsjednik Organizacijskoga odbora Hrvatskih sin-taktičkih dana i njihov pokretač prof. dr. Branko Kuna te ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Željko Jozić. Svečanosti je otvorenja pridonio nastup saksofonskoga trija Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka i tam-buraškoga komornoga ansambla osječ-ke Umjetničke akademije.SANDRA POŽAR

Milan Mihaljević – dobitnik nagrade »Adolfo Veber Tkalčević« na Petim hrvatskim sintaktičkim danima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia