Vjekoslav Afrić

Afrić, Vjekoslav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Bogdan StojsavljevićPOVIJEST SELA(Hrvatska — Slavonija — Dalmacija 1848—1918)ProsvjetaZagreb 1973, 395 + 32 straniceKnjiga »Povijest sela« ima dvadeset i sedam poglavlja. U prvih dvadeset i šest obrađene su Hrvatska i Slavonija, a u posljednjem Dalmacija. Poglavlja autor započinje iznošenjem nekoliko os­novnih misli o izvjesnom problemu da bi zatim naveo niz primjera na kojima taj problem analizira. Pored opisa i po­jedinih primjera Stojsavljevića pruža mnoštvo podataka, ilustracija i crteža, kojima argumentira svoju deskripciju, a čime čitaoca motivira na praćenje tema­tike i stvara dojam temeljitosti.U prvom poglavlju govori o tropolj- nom sistemu, u drugom, trećem, četvr­tom i petom, o problemu odnosa vlaste­le i seljaštva na primjerima sukoba oko šuma i pašnjaka (pokazujući i tok poje­dinih segregacionih parnica). U nekoli­ko poglavlja obradio je raspadanje kuć­nih zadruga, s aspekta promjene patri­jarhalnih odnosa u periodu akumulacije kapitala i prodiranja inovacija u poljo­privredu. On zapaža da su doseljenici (Madžari, Česi i drugi) imali važnu ulo­gu u širenju upotrebe pojedinih alata i strojeva u poljoprivredi. Oslanjajući se na dostupne izvore Stojsavljević opisu­je ne samo proces ulaska seljačkog gospodarstva u kapitalističke odnose, koji je pratilo i zaduživanje seljaka, ne­go te procese analizira i iznutra. Tako opisuje ili citira tadašnje suvremenike, način života u porodici — udaju, oporu­ku, čak i jela koja su seljaci pripremali na svojim skromnim trpezama.Stojsavljević u ovoj knjizi pruža či­taocu materijal i o nekim uzrocima mi­gracije (pečalbe) seljaštva, socio-kultur- nim faktorima raspada seljačkog druš­tva i stvaranja klasnih odnosa u selu. To je bilo popraćeno i formiranjem gos­podarskog društva, osnivanjem poljo­privrednog školskog središta u Križevci­ma, pokretanjem seljačkih novina i si., kao institucionalnim oblicima izraslim na novim društvenim odnosima u selu i poljoprivredi.Po naslovu knjige Bogdana Stojsav­ljevića čitalac očekuje nizanje krono­loških činjenica o transformaciji slavon­skih, dalmatinskih i hrvatskih sela u pe­riodu prodora kapitalizma na selo i po­ljoprivredu, ali ih u knjizi ne nalazi. U knjizi nema ni cjelovitijeg sagledavanja društvenih promjena u agraru i njihove temeljite analize u periodu raspada au- tarhičnog seljaka i poljoprivrede, kuć­nih zadruga i patrijarhalne porodice, industrijalizacije sela i agrarne revolu­cije. Ona je zapravo rezultat prikuplja­nja i sistematiziranja građe iz naše ag­rarne prošlosti, koja tek treba da po­služi temeljitijim sociologijskim analiza­ma društvenih procesa u našem društvu krajem XIX i početkom XX stoljeća. To, naravno, ne umanjuje vrijednost knjige, nego joj naprotiv pridonosi. Ona predstavlja sistematiziran dokumenta­cioni materijal napravljen na temelju mnoštva podataka i izvora i kao takvu treba je prihvatiti.Na kraju, mogli bismo reći da je »Povijest sela« vrijedan sakupljen ma­terijal za analizu prilika u selu druge polovice 19. i početka 20. stoljeća.Ivan CifrićLazo AntićSAMOUPRAVNE INTERESNE ZAJED NICE I NJIHOVA DRUŠTVENO-EKO- NOMSKA FUNKCIJAGlobus, Zagreb 1974, 198 stranicaKrupan i odgovoran društveni zada­tak: osnivanje samoupravnih interesnih zajednica, njihovo funkcioniranje na stvarnim društveno-ekonomskim odno­sima, tema je Antićeva razmatranja. Ovaj pionirski napor svakako je zna­čajan prilog sveobuhvatnom društve­nom zadatku — procesu formiranja društva na novim, samoupravnijim, principima.Podijeljena u sedam poglavlja, od ko­jih su prva četiri na neki način pregled društvene i teorijske baze na kojima samoupravne interesne zajednice počiva­ju, a ostala tri govore o njihovim obli­cima i sadržajima, knjiga je zapravo podijeljena u dva dijela. U uvodnom poglavlju Zadovoljavanje zajedničkih i općedruštvenih potreba autor klasifici­ra ukupnu društvenu aktivnost kao pro­izvodnu i neproizvodnu. Neproizvodne djelatnosti dijeli prema mogućnosti za­146dovoljavanja potreba u zajedničke po­trebe (naučno-istraživački rad, opće i usmjereno obrazovanje, prosvjeta i kul­tura, zdravstvena i socijalna zaštita, in­validsko i mirovinsko osiguranje, itd.) i općedruštvene potrebe (općenarodna ob­rana, Jugoslavenska narodna armija, predstavnički i državni organi i društve­ne organizacije). Kako je moguće da pri zadovoljavanju zajedničkih i opće­društvenih potreba određeni oblik po­trošnje može biti ekonomski nerentabi­lan, ali ne mora biti i ekonomski nera­cionalan, Antić se zalaže da se zajednič­ke potrebe lociraju i dogovorno rješa­vaju, a opće društvene reguliraju zakon­skim putem.U poglavlju Način zadovoljavanja za­jedničkih i općedruštvenih potreba autor analizira dosadašnji sistem finan­ciranja koji se svodio na finansiranje ustanova i iznosi nov kojim bi se finan- sirali programi. Novi je sistem korak dalje u provođenju deetatizacije, po- društvljavanja i stvarne demokratizaci­je.U poglavlju Dosadašnja aktivnost u formiranju samoupravnih interesnih za­jednica Antić nam daje prikaz geneze ideje o samoupravnim interesnim zajed- nizama, tj. promjene te ideje tokom društvene revolucije. Uočava se sve ve­ća uloga mjesne zajednice, koja postaje poseban tip interesne zajednice, a sa­mim tim jačanje uloge općine kao os­novne radne i životne zajednice radnih ljudi i građana.Poglavlje Reguliranje materije o sa­moupravnim interesnim zajednicama postavlja osnovu na kojoj će se formi­rati teoretski model samoupravnih in­teresnih zajednica (iz Platforme za X Kongres SKJ i Ustava SFRJ). U poglav­lju Samoupravne interesne zajednice kao sredstvo za dogovaranje interese­nata autor piše o biti poslovanja samo­upravnih interesnih zajednica i nalazi da to nije puko racionalno zadovoljava­nje potreba interesenata nego samou­pravno sporazumijevanje, kojim se u prvom redu usklađuje zajednički in­teres s općedruštvenim interesom u slo­bodnoj razmjeni rada, kojom se rješa­vaju međusobni odnosi interesenata. Iako teritorijalno neograničene zbog lo­kalnog karaktera zajedničkih potreba, samoupravne interesne zajednice logič­no će se vezati za općine.U poglavlju Društveno-ekonomski ok­viri za formiranje samoupravnih interes­nih zajednica Antić zaključuje da proces samoupravnog udruživanja mora teći na teritorijalnom i funkcionalnom prin­cipu, a to znači da ga treba graditi na općim i posebnim društvenim dogovori­ma. Slobodna razmjena rada između za­interesiranih odnosi se na područja ob­razovanja, kulture, zdravstvene i soci­jalne zaštite. U tom se kontekstu javlja solidarnost i uzajamnost radnih ljudi koja ipak naj presudni ju ulogu igra u invalidskom i mirovinskom osiguranju. Stanovanje i stambena izgradnja kao i komunalne djelatnosti specifičnošću pro­blematike upozoravaju da nije dovoljno definirati opseg prava, visine i načina izdvajanja sredstava nego je potrebno zajednički unaprijediti poslove.U zaključnom poglavlju Usklađivanje područja djelovanja autor uočava da se aktivnosti samoupravne interesne zajed­nice ne mogu po djelatnostima jasno razgraničiti, i da je njihovo poslovanje u velikoj mjeri komplementarno. Društve­na aktivnost ipak bi se mogla grupirati u tri ne strogo odjeljena područja i to: djeca i omladina, radna porodica i stam­beno naselje.Knjiga Laze Antića pored teorijske i metodologijske ima i aplikativnu vri­jednost čemu pridonosi obilje podataka kojima se autor služi, i velik broj gra­fičkih prikaza pojedinih strukturalnih elemenata. Njegov je rad u svakom slučaju vrijedna rasprava o esencijal­nim pitanjima društveno-historijskog trenutka razvoja samoupravne prakse i teorije.Vjeko AfrićDušan čalićMARKSIZAM I SAMOUPRAVLJANJEGlobus, Zagreb 1974, 207 stranicaDušan Čalić u svojoj knjizi razmatrai utvrđuje kauzalnu vezu između naše svakodnevne samoupravne prakse i kla­sičnih izvora marksističke teorije. Na temelju tekstova Marxa, Engelsa i Le- njina autor želi dokazati da je upravo samoupravni socijalizam onaj pravi put promjene društva na koji je i Marx mislio kada je pisao o asocijaciji slo­bodnih proizvođača.147

Lazo Antić, Samoupravne interesne zajednice i njihova društveno-ekonomska funkcija

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia