Uredništvo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

139 kronika kajkaviana / osvrti, prikaziIN MEMORIAM – PAJO KANIŽAJPAJO KANIŽAJ (Đelekovec kraj Kopriv-nice, 22. srpnja 1939. - Krapinske Toplice, 4. studenoga 2015.) - pjesnik, prozaist, pisac za djecu, dramski pisac, satiričar / humoristGimnaziju je završio u Koprivnici, a 1967. diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fa-kultetu u Zagrebu. Uređivao je satiričke ča-sopise Paradoks i Žalac; među ostalim, bio je urednik i dramaturg zabavnog programa za djecu i mladež na HRT-u, te urednik Umjet-ničkoga programa. Autor je brojnih igrokaza za djecu (npr., E, moj Gorane, Tata, udajem se za crnca, Oprez lijevo, oprez desno), tekstova za 40-ak slikovnica, radijskih i televizijskih emi-sija, scenarija za cjelovečernji animirani film M. Blažekovića Čudotvorne zgode šegrta Hla-pića. Kajkavske su mu pjesme uglazbljivane (Vužgi, Horvatski kraj...).Osim u zbirkama Kralju Tomislavu (1971.) i I onda neš pil (1995.), kajkavska poezija dio je i njegovih štokavskostandardnih zbirki za djecu Bila jednom jedna plava (1969.) i Zeleni brko-vi (1986.). Zastupljen je u antologijama kajkav-skoga pjesništva Jože Skoka: Horvacka zemli-ca (1971.), Ogenj reči (1986.), Rieči sa zviranj-ka (1999.); Mladena Kuzmanovića Antologija novije kajkavske lirike (1975.) i Ivana Kutnjaka Zercalo horvacko (1999.).Druga objavljena djela: Jedi bližnjega svoga (1970.), Prsluk pucam (1976.),  Šarabara (1976.), Zapisi odraslog limača (1978.),  Kad sam bio odrastao (1983.), Naprijed u rikverc (1988.), Jedna  stvar na P (1988.), Zdrprmapan (1990.), 3čave pjesme (1993.), Srhovi (1995.), Druge i treće priče (1995.), Grebigrami (1997.), Čudo u djetetu (2002.),  Prozor u prozu (2003.), Čuvajte mi mjesečinu (2005.), Prometej s Gologa otoka (2005.), Osmjesi i podsmjesi (2007.)... itd.***S časopisom Kaj Pajo Kanižaj surađuje od prve godine izlaženja (br. 12/1968.). Već u br. 1/1970. njegovu kajkavsku poeziju studiozno analizira Joža Skok, naglasivši joj kerempuhov-sku crtu (Zvuci s kerempuhovske žice, te, mno-go kasnije, u Kaju 3/2012.: Autentična kerem-puhovska optika Kanižajeve kajkavske lirike ) – ali ne onu krležijanske naravi, već taborničku, pučki mudru, Kerempuhovu Jakoba Lovren-čića. S druge strane lirika je to “dobre volje”, ali “humorno žuhke senzibilnosti”, na tragu Nikole Pavića, prerastajući u satiričke oblike Pajo Kanižaj (22. 07. 1939. – 4. 11. 2015.)140Kronika kajkaviana / Osvrti, prikazi - KAJ, XLVIII, Zagreb 3-4 (2015)- buntovna, kuražna, prkosna o paradoksima našega doba. Njezin je karakter ponovno naj-bolje sažeo J. Skok u Pogovoru zbirci Paje Ka-nižaja I onda neš pil, 1995., kao i u knjizi vla-stitih kajkavoloških studija Ignis verbi kajkavi-cae (Mala biblioteka “Ignac Kristijanović”, knj. 36, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2007.): “A ta je senzibilnost na poseban humorističko-kerem-puhovski način najneposrednije progovorila u pjesmi I onda neš pil, u pjesmi koja je sretna sinteza humorističko-anakreontskog i autobi-ografskog sloja, psihologije i specifične logike zasnovane na paradoksima života i koja odzr-caljuje pravu prirodu ovog kajkavskog pjesni-ka. Njegova kajkavska lirika posjeduje sve ko-ordinate lirske osobnosti koja je manifestirana svojim svjetonazorom, stilom, svojim jezikom i funkcijom poezije, sadržanom u iscerenom odmaku od života čiju težinu, proturječnost, dramatičnost i tragičnost može samo humor olakšati akcentirajući sve njegove paradokse.” (Uredništvo)† Pajo KanižajKRALJU TOMISLAVUTi bil si prvi  i zato smo ti spomenik podigli.Tebe su zdavnja pojeli črvi i mi te se sečamo samo pri trejti krigli.Setimo se na te dok smo dobro pripiti i dok smo vsega siti.Ti si još navek na konju,mi smo pak v riti. (Iz zbirke “Horvacka zemlica” sa Smotre kajkavskoga pjesništva u Samoboru, 1971., za-branjene upravo zbog ove Kanižajeve pjesme) CUCEK Jen se cucek kakti bogecmota po cesti.Rebra mu stršiju, čreva mu krčiju,tri je danani imel ništza jesti.Jen se cucek kakti bogecpo drumu vleče.Dlaka mu opađa, saki vrak ga zgađa,na labrdi ga friška rana peče.  Al po sredini on ide, a za njim se vlečekervavi trag.Se ž njega doli visi, jedino je repazašpičnil v zrak!  I tak se po svetu potuca, a sam si je kriv:Je mogel znati da ne sme tak fest lajatikaj debeli cucki nemru mirno spati!Kralju Tomislavu, 1971.   

IN MEMORIAM - PAJO KANIŽAJ

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia