Đuro Vidmarović

Vidmarović, Đuro

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

135in memoriamTUŽNA OBLJETNICA - MARIJA NOVAKU Kloštru Ivaniću, 18. siječnja 2015. preminula je u 70. godini života ista-knuta hrvatska etnografkinja, folklori-stica, spisateljica i prosvjetna djelatnica Marija Novak.Marija Novak rođena je u međi-murskom gradiću Donja Dubrava 1945. godine. Već je u njenoj obitelji postojala ljubav prema zapisivanju narodnih obi-čaja, folklora i kulturne baštine: njen je djed po majci zapisivao narodne običaje u njenom rodnom selu, otac joj se bavio folklorom, mati je znala mnoge običaje i na djecu prenosila ljubav prema njima. U  Čakovcu je završila Pedagošku aka-demiju, smjer hrvatski jezik i razred-Marija Novak (6. 04.1945. – 18. 01. 2015.)na nastava. Radni je vijek provela kao prosvjetna djelatnica, ostajući cijeli život zaljubljena u učiteljski poziv. Bez obzira na mogućnosti koje su joj se ukazivale, ostala je, na danas već zaboravljen način, vjerna svojim učenicima. Bila je istinska hrvatska narodna učiteljica. Od 1983. do 2001. djelovala je u zagrebačkoj školi “Dr. Vinko Žganec”, zaslužna što je toj školi dano ime velikog hrvatskog etno-muzikologa iz Međimurja. Marija Novak bila je primjer prosvjetnih djelatnika-prosvjetitelja, znanstvenika i književnika, kakve smo imali u ranijim razdobljima hrvatske povijesti. Bavila se spisateljskim radom, ali nadasve se istaknula kao marna čuvarica, zaštitnica i proučavateljica hrvatskog etnografskog i folklornog blaga i kulturnog nasljeđa. To znači da je osim osnovne struke, posjedovala zna-nje, energiju i ljubav za širi nacionalni i društveni život. Ljubav za hrvatsku fol-klornu baštinu, kao dio narodnosne samobitnosti, ponijela je iz obitelji. Prigoda je kazati kako je njezin otac bio dugogodišnji rukovoditelj KUD-a Seljačke sloge 136In memoriam - Marija Novak - KAJ, XLVIII, Zagreb 5-6 (2015)u rodnome mjestu, a na kćerku i ostalu djecu prenio je ljubav prema folkloru, vje-ri i Domovini. Zbog toga je ova obitelj nestala iz rodnog mjesta. Dva su Marijina brata emigrirala u SAD, jedan u Australiju, jedna sestra iselila se u Austriju, a sestra Katarina postala je s. Leonarda Reda sv. Franje. U njezinoj nazočnosti, u samostanu u Kloštru Ivaniću Marija je i preminula.U razdoblju od 1967. do 1983. Marija Novak bila je sudionica na osam semi-nara iz Ljetne i zimske škole folklora. Godine 1976. je postala vanjskom suradni-com Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Pisala je povremeno za peda-goška glasila Roditelji i škola i Umjetnost i dijete. Iste je godine napisala scenarij za kolaž hrvatskih pjesama, anegdota i plesova iz Međimurja Medvena pogača i Jesen pri škednju, koje je izveo ogranak Seljačke sloge iz Donje Dubrave. Sljedeće je godine napisala još nekoliko scenarija za RTV, te Za pjesmom u Međimurje (1984. i 2000.). Akademik i etnomuzikolog Vinko Žganec poticao je nastavnicu Novak neka se počne sustavno baviti proučavanjem narodnih plesova. Tako je već 1968. postala članicom Društva folklorista Hrvatske, a od 1978. godine redovno sudje-luje na znanstvenim skupovima udruženja folklorista, a 1971. je postala umjet-nička voditeljica folklorne skupine pri Kulturno- prosvjetnom društvu Zrinjski u Čakovcu. Kad je to Društvo u Kajkavskom kolendaru 1972. objavilo pjesmu Naslovnica knjige, životnog djela  Marije Novak137In memoriam - Marija Novak - KAJ, XLVIII, Zagreb 5-6 (2015)Željka Sabola Kad izgovorim tvoje ime Hrvatska, zadesila ih je politička zabra-na. Od 1981. je s hrvatskim akademikom, etnomuzikologom Jerkom Bezićem surađivala na glazbenom projektu zapisa izvornih pjesama i pjevača Z cvetnja-ka Horvatske. Bila je dugogodišnjom članicom (od 1978.) Kajkavskog spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, nakladnikom časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Kaj, te od 1985. do 1993. članicom Izdavačkog savjeta časopisa. Pisala je pjesme i pripovijetke za djecu. Za svoje pjesme dobila je nekoliko nagrada. Napisala je mnoštvo radova u zbornicima i časopisima. Životno djelo Marije Novak sintetska je studija Tragovi hrvatske mitologije - monografija objavljena u nakladi Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 2007. godine.  Premda izvan izravnog kruga znanstvene zajednice, 40-godišnjim sustavnim i kontinuiranim terenskim istraživanjima, došla je do izuzetno vri-jednih otkrića. Iza tog djela stao je svojim autoritetom, kao recenzent, i akade-mik Radoslav Katičić. Koristeći se terenskim istraživanjima, M. Novak je uspjela pomnom analizom etnografske i folklorne građe rekonstruirati tragove hrvat-ske mitologije kao autonomne svojine hrvatskoga naroda, unutar sveslavenske mitološke matrice. Ovo se djelo smatra udžbenikom hrvatske kulturne povije-sti. Istraživanjem hrvatske tradicijske kulture došla je do podatka da su Hrvati u davnoj prošlosti funkcionirali kao kompaktno duhovno tkivo, odnosno da je postojalo duhovno jedinstvo etnije. Primjerice, kad je istraživala značenje svad-bene pogače i na njoj okićene grančice dokazala je kako, primjerice, pogača u Konavlima i pogača iz Međumurja proizlaze iz istog pretkršćanskog vjerovanja. Osobito se zanimala za običaje sestrenja-bratimljenja, kraljica-ljelja, ljeljena kola i inih. Pratila je simboliku pretkršćanskih običaja koja se poslije stopila u katolički kulturni milje. Posebnim predmetom zanimanja M. Novak bila je povijesna vertikala hrvat-skih narodnih kola i plesova, pa među ostalim i zašto Međimurci izvode neka narodna kola lupanjem nogama o tlo. Tako je otkrila kultno mjesto Glavatišče kod Donje Dubrave. U istraživanju duboke starine nekih hrvatskih narodnih obi-čaja, pa tako i o Glavatišču, velika joj je potpora bio hrvatski etnolog Zvonimir Lovrenčević. U obzir je uzimala tradicijsku kulturu svih Hrvata, uključujući i Hrvata iz Rumunjske i Gradišća.  Radila je skoro do samoga kraja, dovršavajući rukopis nove knjige.Smrću Marije Novak hrvatska je folkloristika izgubila svoga marljivog i zaslužnog člana, hrvatski prosvjetari uzor-učiteljicu, a hrvatski narod iskrenog domoljuba. Neka joj je lahka hrvatska gruda.(Prilagođen tekst iz Hrvatskoga slova, br. 1031, 23. 01. 2015.)Đuro Vidmarović

TUŽNA OBLJETNICA - MARIJA NOVAK

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia