Martina Bratić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

323IZVJE©∆A  — REPORTS, ARMUD6 46/2 (2015) 323-326IZVJE©∆A  — REPORTSDONACIJA KNJIÆNICI ODSJEKA ZA POVIJEST HRVATSKE GLAZBEHRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI IZ OSTAV©TINEBRANKE ANTI∆U oæujku 2015. godine knjiæniËni fond Odsjeka za povijest hrvatske glazbeHrvatske akademije znanosti i umjetnosti postao je bogatiji za joπ jednu znaËajnudonaciju. Profesorica dr. sc. Sonja BaπiÊ knjiænici Odsjeka poklonila je dio bibliotekesvoje majke, muzikologinje Branke AntiÊ, s ukupno 69 knjiænih publikacija, 20notnih svezaka i jednim LP izdanjem, koje je Odsjek s velikom zahvalnoπÊu primio.Donirana graa Ëini gotovo iskljuËivo muzikoloπku i glazbeno-teorijsku literaturute je predana u izuzetno dobrome stanju, uz pripadajuÊi preliminarni popismuzikoloπkih naslova. Sonja BaπiÊ je, osim triju navedenih biblioteËnih grupa,Odsjeku dala i Ëetiri fotografije iz privatnoga albuma Branke AntiÊ, a Knjiænica ihje digitalno pohranila u svojemu fondu. Po primitku, donacija je pregledana,sortirana i pripremljena za knjiæniËnu i kataloπku obradu, a evidencijskim spisimaKnjiænice pridodana je i biografija Branke AntiÊ koju je Sonja BaπiÊ priloæilacjelokupnoj donaciji.1Branka AntiÊ, roena PajkuriÊ (Suπak, 19. lipnja 1908 — Zagreb, 30. srpnja2005), hrvatska muzikologinja i muziËki pisac, odrasla je u obitelji brodovlasnikai pomoraca. Pohaala je privatnu gimnaziju Instituta Presvetoga Srca uPressbaumu kraj BeËa, a glasovir je uËila privatno (J. Lechtaler, F. Luzzatto, M.»opova, S. StanËiÊ) i potom na zagrebaËkoj MuziËkoj akademiji (E. Vaulin). Naistoj je instituciji Branka AntiÊ diplomirala muzikologiju 1956. godine, naondaπnjemu Odjelu za historiju muzike, kod mentora Josipa Andreisa. Njezindiplomski rad u dva sveska — Biljeπke o klavirskoj muzici u Hrvatskoj (1955)1 Pripadnost navedenoj donaciji nakon obrade je fiziki oznaËena na svakome od naslovâ, oËemu je napomena unesena i u katalog Knjiænice.324 IZVJE©∆A  — REPORTS, ARMUD6 46/2 (2015) 323-326obuhvatio je razvoj glasovirskoga repertoara u Hrvatskoj, od najranijih djelâ doskladbi nastalih dvadesetih godina proπloga stoljeÊa. Daljnji rad Branke AntiÊ natemi glasovirske glazbe u domaÊim okvirima rezultirao je znaËajnom studijomKlavirska muzika u Dubrovniku: djela saËuvana u muziËkom arhivu dubrovaËkogsamostana Male braÊe, koja je objavljena u Radu JAZU, (1965) 337. Mnoge vaæne,dotad nepoznate podatke o domaÊoj glasovirskoj glazbi, skladateljima i repertoaru,dobivene na temelju arhivskih istraæivanja izvorne grae, u struËne su okvireunijela upravo istraæivanja Branke AntiÊ.2Po zavrπetku studija, Branka AntiÊ postala je stalnom vanjskom suradnicomLeksikografskoga zavoda Miroslav Krleæa, te je takoer vaæan doprinos muzi-koloπkim spoznajama dala kroz svoj autorski angaæman u obima izdanjima MuziËkeenciklopedije (1958-1963, 1971-1977), gdje je, osim kao autorica, bila djelatna i kaoËlanica redakcije. U dva, odnosno, tri sveska napisala je viπe od dvije stotine na-tuknica i Ëlanaka razliËite tematike. Uvidom u abecedarij prvoga izdanja MELZ-a(Ëuvan u pismohrani Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleæa), broji se ukupno96 enciklopedijskih Ëlanaka Branke AntiÊ. U drugome je izdanju, sudeÊi premadokumentaciji vezanoj uz pripremu sveska, pohranjenoj u istoj instituciji, njezindoprinos bio i dvostruko veÊi.Od kraÊih natuknica do velikih preglednih Ëlanaka, AntiÊ je pisala tekstove oglazbenim pojmovima (npr. Balet, Cantus firmus, Fraziranje), o razvoju glazbeneprakse razliËitih naroda i kultura (Egipatska muzika, NjemaËka muzika), oglazbenim stilovima (Ekspresionizam) te pojedinaËne biografije — brojËanonajzastupljeniju vrstu njezinih tekstova u MELZ-u. Tu se, meu brojnima, istiËuopseæne biografije Béle Bartóka, Arnolda Schönberga i Igora Stravinskog. U2 Josip Andreis, primjerice, u svojemu Ëlanku o nokturnu Ferde LivadiÊa upozorava da se onavedenoj skladbi  fl[…] ne piπe prvi put. To je napravila joπ Branka AntiÊ 1955. u svojemu opseænomdiplomskom radu ‘Biljeπke o klavirskoj muzici u Hrvatskoj’, str. 104-105.« (flTu se namreË oLivadiÊevemu nokturnu ne piπe prviË. To je napravila æe Branka AntiÊ 1955. v svojem obseænemdiplomskem delu ‘Biljeπke o klavirskoj muzici u Hrvatskoj’, str. 104-105.« Prijevod M. B.) JosipANDREIS: Pozabljeni nokturno Ferda LivadiÊa, Muzikoloπki zbornik, 14 (1968), 74.Zdenka Weber je, osim ukazivanja na neke izvorne prinose Branke AntiÊ hrvatskoj muzikologiji,poput prvih kritiËkih analiza Ebnerovih djela, autoricu smjestila i u okvire valorizacije njezina radaod strane domaÊe historiografije. flObraujuÊi klavirsku glazbu u Hrvatskoj, diplomantica BrankaAntiÊ obuhvatila je i rukopise Leopolda Ebnera […]. Navodi iz te diplomske radnje to su znaËajnijijer se radi o prvim kritiËkim valorizacijama Ebnerovih skladbi za klavir.« Zdenka VEBER: PovijesnoznaËenje flVaraædinskog skladateljskog kruga«, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaædin HAZU, 4-5(1991), 224.flBranka AntiÊ je dokumentirala pojavu prve hrvatske klavirske sonate punih 59 godina prijeRuæiÊa, a iz pera starijeg Varaædinca Leopolda Ebnera. To je povijesno vaæan podatak, ali je njegovoznaËenje premalo uoËeno pa nije naπao pravo mjesto u hrvatskoj muzikoloπkoj historiografiji.« Ibid.,225.flDosadaπnja istraæivanja glazbene kulture Varaædina pokazala su da je u 19. stoljeÊu u gradskimsamostanima i u æupnoj crkvi djelovalo nekoliko glazbenika koji su se proslavili i kao skladatelji.Osobito zahvaljujuÊi istraæivaËkom trudu Kreπimira FiliÊa, Ladislava ©abana, Branke AntiÊ i LovreÆupanoviÊa, djela tih skladatelja postala su dostupna javnosti.« Ibid., 233.325IZVJE©∆A  — REPORTS, ARMUD6 46/2 (2015) 323-326moæda jedinoj referentnoj biografiji Branke AntiÊ u Leksikonu jugoslavenske muzike,navodi se i njezin angaæman u flviπe emisija u seriji ‘RijeË je o muzici’ Radio-Zagreba.«3Iz donacije iz biblioteke Branke AntiÊ Ëak 71 naslov Ëini nov unos u knjiænicui katalog Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske glazbe. Knjige su na engleskom,francuskom, njemaËkom i talijanskom — na Ëetiri europska jezika kojima je BrankaAntiÊ struËno vladala. Donacija sadræi i nekoliko knjiga o Bartóku, Schönbergu iStravinskom ili pak, o obitelji Mendelssohn, ali i literaturu o velikim muzikoloπkimtemama, poput glazbene estetike (L’esperienza musicale e l’estetica Massima Milleiz 1950), glazbene analize (Creazione artistica e forma: con l’analisi di alcuni problemidi estetica e didattica musicali Alberta Ghislanzonija iz 1950) ili raspravâ o stilu iperiodizaciji (La Musique Concrète Pierrea Schaeffera iz 1967, La Musique modernePaula Collaera iz 1958, zatim knjiga Music in Our Time: Trends in Music since theRomantic Era Adolfa Salazara iz 1944). Takoer, pronalaze se i naslovi sociologijsko-muzikoloπkih temâ, poput knjige jedne od pionirki njemaËke feministiËkemuzikologije — Sophie Drinker: Die Frau in der Musik: eine soziologische Studie iz1955. godine ili knjiga Das Unbekannte in der Kunst (1960) Willija Baumeistera,slikara i znaËajnoga teoretiËara apstrakcije.Notni fond iz biblioteke Branke AntiÊ, koji je poklonjen knjiænici Odsjeka,uglavnom sadræi skladbe za glasovir, poput Beethovenovih sonata ili glasovirskeizvatke velikih orkestralnih i glazbeno-scenskih djelâ poput Wagnerova Lohengrina(1912?), Tannhäusera i Tristana i Izolde (1906), zatim Stravinskijevu PriËu o vojniku(1920) i PosveÊenje proljeÊa (1921), kao i izdanje izvatka Porina iz 1906. godine.Posebnost notnoga fonda Ëini i Messiaenova glasovirska suita Vingt regards surl’enfant-Jésus u pariπkome izdanju Durand & Fils iz 1947, uz pripadajuÊi dvostrukiLP iz 1956, izdavaËke kuÊe Disques Vega.Osim novih naslova koje knjiænica Odsjeka do sada nije imala, donacija BrankeAntiÊ dodatno je obogatila fond i nekim postojeÊim, ali rijetkim izdanjima, poputFurtwänglerova Gespräche über Musik iz 1948, zatim Stuckenschmidtovih studijao glazbi avangarde i meuraÊa ili, primjerice, knjige Music in the Middle Ages iz1940. Gustava Reesea.Donacija iz biblioteke Branke AntiÊ predstavlja vrijedan doprinosbiblioteËnome fondu knjiænice Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, a prije svega njezinim korisnicima u njihovuistraæivaËkome radu. Osim novih naslova i rijetkih izdanja struËne literature nastranim jezicima, znatan je broj notne grae iz ove donacije takoer obogatioknjiæniËni fond.Biografski podaci o Branki AntiÊ i njezinu radu rijetko se mogu naÊi, Ëak i uLeksikografskome zavodu Miroslav Krleæa, Ëija je pismohrana svojevrsni arhiv izda-3 Kreπimir KOVA»EVI∆ (ur.): AntiÊ, Branka, Leksikon jugoslavenske muzike, Jugoslavenskileksikografski zavod Miroslav Krleæa, Zagreb 1984, sv. 1, 17.326 IZVJE©∆A  — REPORTS, ARMUD6 46/2 (2015) 323-326nja, ali ne i suradnika ili stalno zaposlenih djelatnika. Njezin bi rad u MELZ-uipak bilo moguÊe donekle rekonstruirati na temelju pohranjenih (ali uglavnomnesortiranih) materijala koji sadræe korespondenciju, ugovore o suradnji, ali itekstove Ëlanaka od prvih verzija do zavrπnih.KonaËno, ovaj dragocjeni skup naslovâ nudi i sliku o znanstveniËkoj osobiBranke AntiÊ, kao i stanovit smjerokaz u daljnjemu prouËavanju njezinih metodai zakljuËaka. Poklonjeni fond iz njezine biblioteke, onaj muzikoloπki i glazbeno-teorijski, bez imalo je sumnje joπ jedan doprinos cjelovitosti mozaika o radu iznaËaju Branke AntiÊ za hrvatsku muzikoloπku i glazbenu historiografiju.BIBLIOGRAFIJAANDREIS, Josip: Pozabljeni nokturno Ferda LivadiÊa, Muzikoloπki zbornik, 14 (1968), 70-77.ANTI∆, Branka: Klavirska muzika u Dubrovniku: djela saËuvana u muziËkom arhivudubrovaËkog samostana Male braÊe, Rad JAZU, (1965) 337, 241-311.AntiÊ, Branka, u: KOVA»EVI∆, Kreπimir (ur.): Leksikon jugoslavenske muzike, Jugoslavenskileksikografski zavod Miroslav Krleæa, Zagreb 1984, sv. 1, 17.VEBER, Zdenka: Povijesno znaËenje  flVaraædinskog skladateljskog kruga«, Radovi Zavodaza znanstveni rad Varaædin HAZU, (1991) 4-5, 223-233.Martina BRATI∆Zagreb

Donacija knjižnici Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz ostavštine Branke Antić

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals