Josip Herceg

Herceg, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ČASOPISIAMERICAN SOCIOLOGICAL REVIEWFebruary, 1916, Volume 41 Number 1 Sadržaj:Moć mobilizacije u urbanoj zajedni­ci: Preispitivanje ekološkog pristupa(James R. Lincoln); Učena retorika znanosti: Komedija i patos u istraživa­nju vozača koji se odaju piću (Joseph Gusfield); Uznapredovali kapitalizam i odnosi između Crnaca i bijelaca u SAD (Edna Bonacich); Zaposlene žene 1940— 1960 (Linda J. Waite); Odlučujući fak­tori administrativne kontrole: Analiza u japanskim tvornicama (Phelps Tracyi Koya Azumi); Regionalne razlike u predrasudama (Russel Middleton); Ži­votne oznake i struktura »mreže«: Blok- model studija biomedicinskih istraživa­nja (Ronald L. Breiger); Proces posti­gnuća profesionalnog statusa muškara­ca i žena (McKee J. McClendon).U potonjem članku analizira se pro­ces postignuća profesionalnog statusa muškaraca i žena u SAD. Autor dolazi do interesantnog zaključka da, iako su zaposlene žene obrazovanije i k tome još dolaze iz statusno viših porodica ne­go li nezaposlene domaćice, podaci ne upućuju na zaključak da bi status žena, koji se odnosi na zvanje, mogao biti znatno unižen ako je veća proporcija žena zaposlena.Ipak, primjećuje se, obrazovanje je najznačajnija determinanta, faktor koji odlučuje i određuje postignuće profesio­nalnog statusa i muškaraca i žena.U procesu obrazovnog promaknuća ima mnogo sličnosti u muškaraca i že­na. Interesantno je da obrazovanje ro­ditelja (promatrano po spolu) nema zna­tnijeg utjecaja na dužinu školovanja dje­ce (odnosno i otac—sin, majka—kći). Dakako, napominje autor, utjecaj poro­dice na obrazovanje je u zaposlenih že­na donekle manji, nego li u nezaposle­nih domaćica.Da rezultate ovog istraživanja i, da­kako, zaključke koji se nameću — da nema značajnih razlika u postignuću sta­tusa koji se odnosi na zvanje, treba uze­ti s određenom dozom skepse, sugerirai sam autor napominjući da je ista sta­tusna hijerarhija građena na sasvim ra­zličitim profesionalnim strukturama. Na­ime, 2/3 broja žena obuhvaćenih istra­živanjem ulazi u zanimanja poznata kao »white collor jobs«, dok je toj istoj pro- fesionalnnoj strukturi pripadalo manje od polovice muškaraca koji su ispitivani. Uzorci iz nejednakih profesionalnih struktura, nejednakost koja se mani­festira na razdiobi »white collor jobs« i »blue collor jobs«, uzrokovali su stvara­nje zaključka da se inače dobro poznate nejednakosti polova pokažu kao jedna­kosti, kao ravnopravnost.Uza sve to treba uzeti u obzir i činje­nicu da je u istraživanju izostalo ispitiva­nje Crnaca, što, dakako, daje još manj­kavi ju sliku stvarnog stanja u postignu­ću profesionalnog statusa.April, 1916, Volume 41 Number 2 Sadržaj:Tradicionalna religija u suvremenom društvu: Teorija lokal-kozmopolitanske uvjerljivosti (Wade C. Roof); Prihod koji se odnosi na zvanje i efekti nad­metanja manjina i segregacija: Reana- liza nekih novijih podataka (David Sny­der i Paula M. Hudis); Namjeravano rađanje i participacija radne snage mla­dih žena: Uvid iz nerekurzivnih modela (Linda J. Waite i Ross M. Stolzenberg); Dvojno zanimanje porodica i migracije (R. Paul Duncan i Carolyn Cummings Perruci); Test Ericksonove teorije o odnosu između graničnih kriza i repre­sivne pravde (James Inverrity); Napla­ta za dvojezičnost u Puerto Ricu (J. Angle); »Društvo« i porodični odnosi (A. Booth i J. N. Edwards); Determi­nante načina koordinacije unutar orga­nizacije (A. Van De Ven, A. L. Delbe- co i R. Koenig jr.); Naplate, sredstva i cijena pokretnosti (N. B. Tuma); Rasnei klasne predrasude: Njihovi efekti kao protest protiv desegregacije u školi (M. Giles, D. S. Gatlin i E. F. Cataldo).137 revija za sociologijuČASOPISIAutore posljednjeg članka interesira područje rasnih odnosa i time povezano anticrnačko ponašanje zasnovano na rasnim predrasudima.Prije svega, pravi se određeno nijan- siranje — klasne, odnosno, rasne pred­rasude. Bolje rečeno, nastoji se objasni­ti da su rasne predrasude zasnovane na klasnim predrasudama, kao što su, uostalom, rasne predrasude ne iscrplju­ju u predrasudama prema Crncima.Iz istraživanja se može zaključiti da je povezanost između rasne predrasudei protesta protiv desegregacije u školi prisutna u onih koje karakterizira ne­sklad — težnja za visokim obrazova­njem ili visokim primanjima, ali ne obo­je, a koji je potkrijepljen postojećom dvojbenom statusnom situacijom. Tako statusno »rascijepljeni« imaju najveću sklonost ka protestu protiv desegregaci­je, a ta je sklonost, dakako, zasnovana na klasnoj predrasudi, koju još više poten­cira prisutna statusna »rascjepljenost« (mada se autori ovdje gube u nastojanju diferenciranja klasne i rasne predrasu­de, nastojeći klasnu predrasudu odvoji­ti od situacije dvojbenog, rascjepljenog statusa, čime se rasna predrasuda ne- dosjedno pripisuje onima koji su status­no rascjepljeni, a klasna predrasuda onima koji su u statusnom usponu).June, 1976, Volume 41 Number 3 Sadržaj:Pojava etniciteta; Revizija i reformu- lacija (W. L. Yancey, E. P. Erickson i R. N. Juloani); Rasna diskriminacija i prednost bijelaca (A. Szymanski); Raz­like između Crnaca i bijelaca i posti­gnuće obrazovanja (A. Portes i K. L. Wilson); Prema teoriji »zastrašujućeg« kriminala (M. Silberman); Polne nejed­nakosti i socioekonomsko postignuće u SAD, 1962—1973 (D. L. Featherman i R. M. Hauser); Korisnost obrazovanja i a- traktivnosti za postizanje statusa žene kroz udaju (P. A. Taylor i N. D. Glenn); Profesionalna pokretljivost u industrij­skim društvima (L. E. Hazelrigg i A. Garnier); Strukturalne determinante fertiliteta u Latinskoj Americi: 1800— 1970 (Philips Cuttright, M. Hout i D. R. Johnson); Društvena klasa i roditeljske vrijednosti za djecu (J. D. Wright i S. R. Wright); Rasa, »obaveza na devijan- tnost« i »identificiranje s kriminalcem« (A. R. Harris).Autor posljednjeg članka bavi se pro­blemom rasnih odnosa, posebice se inte­resirajući za »obaveze devijantnosti« u diskriminiranih. Radi seo situaciji gdje se kategorija »social member« (član društva) s t v a r n o  znači biti bijelac, odnosno »being black« izjednačuje s »be­ing criminal«. Dakako, nije ovdje riječ samo o tome kako u tom odnosu bijelac »vidi« crnca, ili, kako s druge strane, taj odnos vidi crnac — npr. postoji »njihov« kodeks za »njihove« prijestupnike i pos­toji kodeks za »još neke«, »za one dru­ge« prijestupnike. Takva psihologija, ute­meljena na postojećim društvenim od­nosima, pisutna je kako u bijelaca (da se obojeni izjednačuju s kriminalcima), tako i u crnaca (da su »ona druga vr­sta« prijestupnika). Harris primjećuje da ponašanje diskriminiranih ne ostaje samo na razini koja se manifestira tak­vom psihologijom, već da to ponašanje ima dublje utemeljenje i da se analiza ne može svesti na površinsko odslika- vanje, deskripciju određenog načina po­našanja, odnosno da treba itekako pro­misliti o pozadini takva ponašanja koja u sebi krije »obavezu na devijantnost«, kao oblik protesta protiv diskriminaci­je. »Obaveza na devijantnost«, »identifi­ciranje s kriminalcem« je stvarna potre­ba, potreba kao oblik samoodređenja, što istodobno, naglasimo, govori o oni­ma spram kojih se samoodređenje vrši.August, 1976, Volume 41 Number 4 Sadržaj:Promjene u položaju ženske polne u- loge u SAD, 1964—1974 (K. O. Mason, J. L. Czajka i S. Arber); Polne razlike u postignuću statusa u društvu (B. F. Reskin); Državna produkcija saznanja o društvu (M. Useem); Dalja promišlja­nja o metodološkoj analizi znakova se­gregacije (C. F. Cortese, R. F. Falk i J. K. Cohen); Svjetska ekonomija i raspo­djela prihoda među državama: Međuna­rodna studija (R. Rubinson); Devijant­nost i moral, granice (P. Lauderdale); Profitne i neprofitne orijentacije: Stu­dije o manjim bolnicama (W. A. Ru­shing); Struktura zajednice i poredak liderstva: Multidimenzionalna analiza(M. D. Grimes, Ch. M. Bonjean, J. L. Lyon i R. L. Lineberry); Neuspjeh u sportu (D. W. Bali); Društvena moć i donošenje odluka (R. A. Smith).revija za sociologiju 138ČASOPISIPredmet izlaganja autora potonjeg članka je društvena moć i donošenje od­luka, odnosno u kakvom su odnosu druš­tvena moć i političke odluke. Smith po­kušava pojasniti dokle seže utjecaj druš­tvene strukture, i moć zajednice nad donesenim (i donošenjnem) političkih doluka. Pitanje se svodi na to da li mno­štvo segmentiranih programa doprinosi »raspršenju« moći i da li cjeloviti, »uni­formirani« programi doprinose koncen­traciji moći. Zatim da li »uniformirani« programi koji su »visokoideologizirani« trebaju različit stupanj moći od onih programa koji su »rutinski«.Smith postavlja interesantna pitanja; međutim, treba napomenuti da su i »vi­sokoideologizirani« i »rutinski« progra­mi ideologizirani programi. Dotle, na­ravno, ne sežu Smithova pitanja.December, 1976, Volume 41 Number 6 Sadržaj:Sociologija — za koga? (A. M. Lee); Žestoki činovi i žestoka vremena (D. Archer i R. Gartner); Selekcija i aloka­cija kroz školu (K. L. Alexander i E. L. McDill); Dvosmislenost i međupromjen- ljivost u ulozi pripisivanja: Efekt rodi­teljskog »odgovora« (R. H. Turner i N. Shosid); Klasni segmenti: Agrarno vla­sništvo i političko vodstvo u kapitalis­tičkoj klasi Čilea (M. Zeitlin, W. L. Neu­man i R. E. Ratcliff); Društvena asimi­lacija među američkim katoličkim na­cionalnim skupinama (R. D. Alba); Am- bivalencija kao sociološko objašnjenje: Primjer kulturološkog objašnjenja pro­blema alkoholizma (R. Room); Posti­gnuće i održavanje statusa: Studija u- zorka starije dobi (J. C. Henretta i R. T. Campbell). zUeniatrdgoAutor potonje studije interesira ka­kav je odnos između postignuća statusai održavanja tog statusa, posebice u sta­rijoj dobi. Zaključuju da su faktori koji odlučuju o primanju pri povlačenju, od­lasku s posla, odlasku u penziju, su isti oni faktori koji determiniraju pri­manja prije tog povlačenja.Postignuće statusa, kao jedan od aspe- kata klasnog sistema, time povezan hi­jerarhijski odnos samo su jedna strana kojom se manifestira odnos nejednako­sti, a druga strana je ustrajavanje kla­snog sistema u procesu povezivanja je­dne hijerarhije »na drugu« koje se od­vija usprkos (ili, baš po toj logici?) pro­mjena koje prate starenje. Ovaj princip hijerarhije, (na koncu — misterije biro­kracije) naglasimo usuglašen je s rela­cijom koju ima održavanje statusa i po­stignuće statusa kao što autori kažu —— status u starijoj dobi u uskoj je vezi s ranijim statusom). Naime, održanje principa hijerarhije koji pravi određe­nu statusnu razdiobu garant je funkcio­niranja i održanja cjelokupnog sistema. Jer, postojanje socijalne sigurnosti, si­gurnosti da će se postignuti status i održati obvezuje nosioce tog statusa da podržavaju i održavaju sistem koji im taj status pribavlja. Tako garancija si­stema nosiocima određenog statusa da će ga i održati predstavlja istodobno ga­rant sistemu da će biti podržan i odr­žan.Josip Herceg139 revija za sociologiju

American Sociological Review, February 1916, Volume 41, Number 1

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia