Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZIRevija za sociologiju, God. VI, 1976 (2—3, travanj—rujan): 119—123Karl Marx i Friedrich Engels0 RELIGIJI (Izbor tekstova)Centar društvenih djelatnosti Saveza so­cijalističke omladine Hrvatske, Zagreb 1916, 191 stranicaU posljednje se vrijeme sve češće u knjižarskim izlozima pojavljuju izdanja odabranih tekstova o određenoj proble­matici, najčešće inspirirana nasušnom potrebom kritičkog sagledavanja ovih renomena u suvremenosti, te potrebom stvaranja i prilagođavanja »priručne« biblioteke namijenjene široj čitalačkoj publici. To svjedoči o neophodnosti da se angažirana literatura ne treba u »de­belim knjigama došanuti isključivo 'uče­nom svetu'« (Engels), nego koristiti na prihvatljive načine u revolucionarnom radničkom i komunističkom pokretu. Ipak prilikom takvih izbora tekstova op­ćenito valja voditi dovoljno brige o nji­hovu kritičkom razgraničavan ju i upo­trebljivosti, tj. o načinu prezentiranja.Tekstove klasika marksizma Marxa i Engelsa, odabrao je Ivan Salečić. O mo­tivu, za izbor tekstova, autor kaže: ».,. izbor samo je pokušaj da se na razini jednog osobnog shvaćanja kritike religi­je kao pretpostavke za svaku kritiku evocira historijski aktualni kontekst te kritike i da se rezimiraju problemi i od­nosi koji su je inspirirali« (str. 10). Što se tiče sastavljačeva pristupa, čini nam se da je on impliciran u strukturi sadr­žaja, te je Salečić možda neopravdano kritički intonirao odnos prema svom ra­du, eksplicirajući ga stanovitom ogra­dom o nepotpunosti i nedovoljnoj kritič­koj razgarničenosti (str. 10). Svaki takav ambiciozniji pokušaj nužno ima i ne­dostataka pa je i »ambicija veća od re­zultata«.Ako je riječ o jednom drugom uglu gledanja na ovaj izbor tekstova, onda jeautor u pravu kada je »pripravan na sve prigovore« (str. 10), jer mu se dije­lom može i prigovoriti. Naime, unatoč osobnom autorovu pečatu, knjiga u jav­nosti postaje »opće dobro« te je primar- nija njena upotrebljivost. (O tome, čini se, nije autor dovoljno vodio brige). Mi­slimo, naime, da je ovaj izbor tekstova namijenjen i »prosječnom« čitaocu, koji će se — kao i u svakom izboru — nešto teže snalaziti. Stoga bi bilo pohvalno da je sastavljač napisao nešto širu uvod­nu »bilješku« u kojoj bi izložio osnovne stavove i poglede za izbor tekstova i ko­ja bi i običnog čitatelja »uvela« u ovu problematiku. Druga je mogućnost bila da prije svakog poglavlja izabranih tek­stova napiše nekoliko redaka »instruk­tivnog« teksta, s istom namjenom. No, što je — tu je.Knjiga je podijeljena u sedam poglav­lja. Na početku Salečić na dvije strani­ce (Uvodna bilješka) iznosi stav da je »za Marxa i Engelsa kritika religije pret­postavka svake kritike« (str. 9) i da je potrebno, s obzirom na rasutost ovih tekstova u njihovim djelima, »napustiti ignorantski odnos spram uloge koju igrai mjestu što ga zauzima kritika religije u cjelini klasičnog marksizma« (str. 9). On, također, ističe neka moguća proma­tranja religije kao predmeta bavljenja u prošlosti i suvremenosti koji se name­ću istraživačima.Svako je poglavlje prema sadržaju po­dijeljeno na manje dijelove. Poglavlja su slijedeća: Nastanak religije i prvobitni oblici religijske svijesti. Religija i kriti­ka, Kršćanstvo, Katolicizam i protestan­tizam, Ateizam i protucrkvenost, Znanosti religija i Moral i religija. Na kraju knjige u Dodatku data je kratka bilješ­ka o Marxu i Engelsu te registar imena.Unatoč iznijetim kritičkim opaskama ovaj je izbor tekstova klasika marksiz­ma o religiji dobrodošao.I. Cifrić119

Karl Marx i Friedrich Engels, O religiji (Izbor tekstova)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia