Aleksandra Kanjuo

Kanjuo, Aleksandra

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PREGLEDI I OSVRTITRADICIJA, MODERNOST, POSTMODERNOSTO susretu slovenskih sociologa »Slo­ven Gradec 1989«.U Slovenj Gradcu je 22. i 23. ju- nija održan godišnji susret sloven­skih sociologa čija je tema bila »Tra­dicija, modernost, postmodernost«. Dvodnevni skup sadržavao je tri me­đusobno povezana tematska sklopa:1. Teorija modernizacije i sociologi­ja— historijat i koncepcualna pita­nja.2. Nacionalna pitanja u doba (post) moderne3. Razvojne dileme slovenskog i ju­goslavensko društva u svjetlu teori­je modernizacije.Diskusiju oko prvog tematskog sklopa usmjerili su R. Rizman, T. Hribar i A. Debeljak svojim referati­ma koji su otvorili pitanja položaja znanosti u postmodernom društvu i tog društva samog. Znanost je na svom razvojnom putu došla do stup­nja nužnosti napuštanja velikih, es- hatoloških teorija, velikih imena i ra- skrajanja velikih »izama«. Teoretski modeli koji su imali visoko postav­ljene, za sve važeće ciljeve, žrtvovali su za njih čovjeka pojedinca. Ako po­st moderno društvo karakterizira plu- ralitet i njegovo uvažavanje u svim društvenim segmentima, tada zna­nost o društvu ne može objasniti taj pluralitet i bogatstvo raznolikosti je­dnom monolitnom teoretskom kon­strukcijom, nego je nužan njezin raz­voj u smjeru proučavanja mikrostru- ktura, svakodnevnog života, uvažava­nja koncepta pluralnih budućnosti (multiple futures).Uvod u rasprave i referate dru­gog tematskog sklopa učinilo je pred­stavljanje novih knjiga D. Rupela: »Slovenski intelektualci« i T. Hriba- ra: »Slovenska državnost«, koje je uz pomoć Mladinske knjige organiziralo Slovensko sociološko društvo. Autori se uglavnom slažu problematiziraju­ći aktualni položaj slovenskog naro­da, u tezi da je stvaranje slovenske nacionalne državne suverenosti nu­žan preduvjet njegovoj ravnoprav­nosti i unutar Jugoslavije, a to je i preduvjet mogućeg uključivanja u trendove postmodernog društva u ko­me neće biti podjela na dominiraju- će i podređene narode i ravnoprav­nost neće biti uvjetovana brojnošću.Zanimljiva je teza T. Hribara da pitanje naroda nikako ne spada u 19. stoljeće, kako se danas čest čuje, već da ono svoje razrješenje očekuje tek u 21. stoljeću. Pri tom Hribar ima u vidu ne samo evropske narode koji sada žive u državama sa dominaci­jom jednog (obično najvećeg) naroda (Španija, Francuska, Velika Britani­ja, SSSR), nego i azijske zemlje u ko­jima će mnogonarodnost tek buknuti.P. Klinar je skrenuo pažnju na promjene koje će modernizacija dru­štva donjeti u međuetničkim odnosi­ma. On je novi oblik odnosa nazvao adaptacijskom akulturacijom, proce­som upoznavanja i usvajanja tuđe kulture, uz istovremeno očuvanje svo­je kulture.Aktualno pitanje naroda danas u Jugoslaviji, po mišljenju sociologa na ovom susretu neće moći biti rje- šeno drugačije no jasnom identifika­cijom svakog naroda, koji će tako o- formljenim nacionalnim državama bi­ti spremni prijeći u postmoderno dru­štvo. Ako se složimo da će karakteri­stika postmoderne biti kretanje na­cija ponovo ka narodima, preduvjet za to je postojanje nacija (naroda or­ganiziranih u države).479RECENZIJE I PRIKAZIJednako aktuelna a doprinosima najbogatija bila je rasprava vezana uz treći tematski sklop koji je obuhva­tio probleme slovenskog i jugoslaven­skog društva u okviru trendova (post) moderne.Postavilo se pitanje da li je mogu­će u socijalističkim društvima govo­riti o postmodernizmu. F. Adam sma­tra da je u tim društvima ravnoteža funkcionalnih podsistema društva (Parsons) okrnjena time što je jedan funkcionalni podsistem (politički) proglašen i tretiran nadređeno osta­lima, te se zbog toga ona mogu sma­trati samo parcijalno, deformirano modernima. S tim se složio M. Sta- nojević, koji smatra da je osnovni preduvjet modernizacije društva mi­jenjanje osnovnog načela društvenog struktuiranja (koje je sada osnovano na netržišnom principu).V. Antočić je govorio o tome koliko je naše društvo moderno, ako kao kri­terij modernosti, tj. njegovu dimen­ziju uzmemo otvorenost socijetalne strukture. Proizlazeći iz podataka do­bivenih empirijskim istraživanjem on smatra da se otvorenost socijetal­ne strukture jugoslavenskog društva povećava, što ukazuje na određenu mjeru modernizacije.Da se mnogi sadašnji problemi sa kojima se društvo susreće treba­ju sagledavati osvijetljeni i sa svoje historijske strane upozorila je M. Pe- šec-Novak. Ona kao jedan od uzroka sadašnjeg stupnja (ne) modernosti ju­goslavenskog društva vidi njegov dvo­struko periferni položaj u prošlosti — na periferiji imperija koji su i sami bili periferni.S. Mežnarić postavila je pitanje raz­loga stalnog, ponavljanog stanja re- alsocijalističkih društava u kojima po­litička sfera dominira svim ostalim. Ona smatra da je kod razmišljanja o tom problemu aparat strukturalno-funkcionalne analize nedovoljan jer je odkrivanje odgovora i uzroka bit- nije no opis situacije.M. Ule je govorila o tome kako promjene koje donosi postmoderni- stičko društvo utječu na pojedinca i njegovu ličnost. Možemo govoriti o novom individualizmu. Mijenjaju se oblici individualizacije, kao i vanjske odrednice ličnosti. Pojedinac sve vi­še postaje kreator svoga individuali­teta, dakle povećava se njegova slo­boda, ali time i strah od nje. To u ne­koj mjeri vrijedi i za cijelokupno dru­štvo na putu ka postmođernosti. Ot­voreno je pitanje da li je društvo spremno na sve plurali tete koje raz­voj donosi.Neki od učesnika ovog skupa u- pozorili su na opasnost da se postmo- derno društvo shvati kao nekonflikt­no i samorješavajuće, te da vizija to­ga društva umjesto napuštanja veli­kih »izama«, postane jedan od njih. To posebno vrijedi za društva socija­lističkih zemalja u kojima procesi prelaska na modernije društvene for­me dodatno otežani nepovoljnom dru­štvenom strukturiranošću.Aleksandra Kanjuo* * *Zbornik radovaEKOLOŠKE DILEMEBiblioteka Revija za sociologiju, So­ciološko društvo Hrvatske,Zagreb, 1989, 258 str.Radovi u ovom zborniku rezultat su znanstvenoistraživačkog rada na480

Tradicija, modernost, postmodernost – O susretu slovenskih sociologa »Sloven Gradec 1989«

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia