The reception of Bleiburg by the Croatian public and as topic of historical research

Abstract

Sredinom svibnja 1945. godine, kada je u najvećem dijelu Europe Drugi svjetski rat već bio završio, dogodila su se masovna stradanja poznata pod nazivom blajburška tragedija. Autori u ovom radu na temelju novije znanstvene literature i objavljenih izvora daju pregled događaja iz sredine svibnja 1945. i nastoje razmotriti kako se percipira jedna od najsloženijih tema suvremene hrvatske povijesti, Bleiburg i križni put, u današnjoj hrvatskoj historiografiji. S obzirom na još prisutne emocije vezano za tu problematiku, to pitanje ostaje još uvijek otvoreno, usprkos brojnoj povijesnoj i publicističkoj literaturi nastaloj na tu temu. Iznose se različite procjene broja žrtava blajburške tragedije i zbog čega se manipuliralo/manipulira tim brojkama iz čega je vidljivo da do današnjeg dana još uvijek postoje neslaganja u hrvatskoj akademskoj i široj javnosti o uzrocima, tijeku, sudionicima i posljedicama blajburške tragedije. Iznosi se stajalište da, bez obzira na neslaganja, bilo u pogledu broja žrtava ili odgovornosti, treba jasno reći da se ratni zločin dogodio i da se nijedna žrtva ne bi trebala stavljati u ideologijski diskurs.On the basis of recently published scientific works and sources the authors analyse the perception of one of the most disputed subjects of contemporary national history by the Croatian public – the post-1945 killings of the Bleiburg and the Way of the Cross marches. These events were connected with the withdrawal of the troops of the Independent State of Croatia and involved numerous civilians who became victims of mass executions after they became prisoners of the communist-led Yugoslav army in May, 1945. A large number of prisoners did not survive the exhausting death marches. Different valuations of the number of victims of the tragedy of Bleiburg are given as well as different assessments in recent historiography. The article outlines the way in which the subject of Bleiburg and the Way of the Cross is treated in Croatian historiography. The question of responsibility is discussed as a relevant fact with an emphasis on the role of Josip Broz Tito in this traumatic episode of Croatian history. The main idea of the article is to point out the disagreement about the tragedy of Bleiburg in Croatian academia and in the broader public, along with the need for accepting the fact that all war crimes need to be punished

    Similar works