Marina Perić

Perić, Marina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIgradnje - ekonomske, kulturne... te prema simboličkom izvorištu izgradnje (Gulag ili Karlo Veliki; pooštrujući takve dihotomije i prebacujući ih na polove krajnosti stigli bi­smo do nužne manihejske dileme suvreme­nih projektanata društva). Saša Božić ras­pravlja problem mogućnosti izgradnje eu­ropske nacije kao federacije naseljene uvje­renim Europljanima čiju integraciju dirigira giobalizacija. U inzistiranjima na praktičnom provođenju te ideje odozgo prema dolje au­tor vidi potencijalnu opasnost, konflikt na donjim razinama. Zaključno, Europa bi se mogla konstituirati virtualno. Nenad Miš- ćević, filozof, analitički britko dekonstruira sintagmu liberalni nacionalizam. Prihvaćanje te pozicije, prema autorovu sudu, predstavlja podvajanje koje u sebi uključuje nekakvog nacionalističkog Robinsona i liberalnog Pet­ka kojem je jedina uloga kompromiserstvo sa svojom suprotnošću. Autor završava pri­stajanjem uz tezu da je takav bastard dviju nepomirljivosti besmislen. Društveno-muzi- kološki intermezzo o Lavinjanima pravo je osvježenje nakon 300 stranica sirove građe.Zaključni dio Zajednice prošlosti u za­jednicama budućnosti donosi radove Ive Paića i Andree Feldman. Filozof Paić gradi priču o odnosu hrvatskog i europskog, pro­šlosti, sadašnjosti i percepcijama budućnosti. Zakašnjelost realizacije intenzivnog nacio­nalnog u ozbiljenju hrvatske države kao re­zultata htijenja hrvatskog etnosa na trenutak je zamaglilo konstrukte Srednje Europe, Balkana, Mediterana i slično. Na kritici ideje sudbine i pojma domovine trasira se put u specifičnost europskog prostora. Povjesni­čarka Andrea Feldman u blitz-vožnji europ­skom i balkanskom mitologijom, poviješću i aktualnom realnošću na razvalinama greša­ka prošlosti teorijski trasira mogući hrvatski put u Europu. Odstranjivanje negativnog na­sljeđa i potenciranje zbira pozitivnih dostig­nuća historijsko-političkih procesa nužda su u tome kretanju.Opsežna literatura dana na kraju knjige onemogućuje pregledniji uvid u čitalačke preferencije svakog autora ponaosob, ali fi­gurira kao zgodan zajednički potpis pod cje­lokupni produkt kojemu je teško pronaći za­mjerku. Recenzenti su Dunja Rihtman Au- guštin i Vjeran Katunarić.U zaključku: organizacija i mreža auto­ra, izdavača (čak tri ovoga puta: Institut za migracije i narodnosti, Jesenski i Turk te Hrvatsko sociološko društvo) i publike neo­sporno se povećava (ili bi bar trebala pove­ćavati), što doprinosi probijanju ideja i zak­ljučaka ka širim slojevima zainteresiranih.Darko DuiloStjepan BalobanHRVATSKA OBITELJ NA PREKRETNICICentar za promicanje socijalnog nauka crkve, Glas koncila, Zagreb, 2001, 280 str.Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK je u svibnju 2001 u Zagrebu, or­ganizirao socijalne tribine na kojima se tra­žio odgovor na pitanje - koje je trenutno sta­nje i kamo ide hrvatska obitelj.Kao rezultat tih aktivnosti nastala je i knjiga Hrvatska obitelj na prekretnici, koju je uredio Stjepan Baloban, a problematika hrvatske obitelji u obrađena je u osam prika­za: Obitelj i socijalna (ne)sigurnost u Hrvat­skoj; Uloga obitelji u novom shvaćanju rada; Obitelj u Hrvatskoj nakon demografskog sloma: stanje i perspektive; Crkveno djelo­vanje i aktualne obiteljske teškoće; Pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji u Hrvat­skoj; Aktualni problem braka i obitelji: eti- čko-socijalni vid; Komunikacija između dje­ce i roditelja, i Međuljudski odnosi u obitelji.- Autori su stručnjaci s područja demografi­je, sociologije, psihologije, pastoralne teolo­gije.U prvom prilogu, naslova “Obitelj i so­cijalna (ne)sigurnost u Hrvatskoj”, Vlado Puljiz govori o promjenama koje su se u po­sljednjih desetljeća dogodile u obitelji. Ra­132OSVRTI I PRIKAZIspravlja o starom (keynesijanskom) i novom (shumeterijanskom) konceptu socijalne drža­ve unutar kojih razumijeva obiteljsku politi­ku. Prvi je model karakterističan za Evropu nakon Drugog svjetskog rata, kada se razvija snažna intervencionistička država, koja u prva tri desetljeća ima presudnu ulogu u održavanju socijalne sigurnosti građana. Na­kon gospodarske krize sedamdesetih godina ugroženi su njeni temelji. Posljedice koje su se pojavile u demografskoj sferi jesu pad fer­tiliteta, smanjena stopa nupcijaliteta, pove­ćana stopa divorcijaliteta, te djece rođene iz­van braka, kao i fenomen starenja populaci­je. Nastupio je proces deinstucionalizacije obitelji i pluralizacija obiteljskih oblika. S druge strane, gospodarska kriza uvjetovala je veliki porast nezaposlenosti i promjene u strukturi rada, koje su se očitovale u većoj fleksibilizaciji i individualizaciji. Razvio se novi model socijalne države - shumeterijan- ski. Puljiz potom analizira socijalnu situaciju i socijalne reforme u Hrvatskoj. Rat, tranzi­cija, pad gospodarske aktivnosti i zaposleno­sti dovele su do velikih promjena. Narastao je broj ovisnog, siromašnog stanovništva ko­je vrši snažan pritisak na tržište rada i na su­stave socijalne sigurnosti. Na kraju autor analizira obiteljsku politiku, njene sadašnje domete i perspektive. Zbog važnosti demo­grafske reprodukcije i obitelji kao temelja društva, država bi trebala zadržati veću ulo­gu u obiteljskoj politici, jer obitelj predstav­lja jezgru socijalne države.Josip Grbac govori o ulozi obitelji u no­vom shvaćanju rada. Piše o objektivnim pro­mjenama koje su nastupile u svijetu rada za­mahom globalizacije, koja je na tržištu rada postavila nove odnose i vrijednosti, ali i na subjektivnom planu, na nivou mentaliteta i osobnog odnosa ljudi prema radu. Kao po­sljedica globalizacije u Hrvatskoj se pojavio velik broj nezaposlenih, o kojima sad skrbi obitelj. Također, globalizacija nameće obite­lji da što više ulaže u obrazovanje i stručno usavršavanje djece. Nastupile su promjene i u poimanju rada - podcjenjivanje određenih poslova, traženje bolje plaćenih poslova. In­dividualizacija u društvenim odnosima koja pojedinca stavlja centrom i svrhom svega. Autor zaključuje da bi putem zakonodavne ipolitičke scene valjalo naglasiti važnost obi­telji, izdvojiti veći materijalni izdatak društva za obitelj, pogotovo za školovanje i stručno obrazovanje. Crkva bi se trebala aktivnije uključiti u procese otvaranja javnih ustanova za odgoj djece, te priznati dvostruku ulogu žene, a odgojni i kućni rad imenovati kao “proizvodni rad”.Anđelko Akrap pristupa analizi obitelji u Hrvatskoj nakon demografskog sloma. Smatra da današnji dobno-spolni sustav sta­novništva u Hrvatskoj vjerno oslikava sve društvene, gospodarske i političke pojave i procese koji su se zbivali tijekom prošlih sto­ljeća. Prvenstveno misli na migracije u 19-20. stoljeću koje imaju istaknuto mjesto u razvoju hrvatskog stanovništva. Demograf­ske promjene u Hrvatskoj izazvane iseljava­njem prema prekooceanskim i zapadnoevro­pskim zemljama, ratovima (gubici u Prvom i Drugom svjetskom ratu, u Domovinskom ratu) i drugim destabilizacijskim činiteljima (epidemija kolere, pandemija španjolske gri­pe krajem Prvog svjetskog rata, agrarne ko­lonizacije provedene između dva svjetska rata, nekontroliran proces deagrarizacije) - doveli su do sužavanja biološke osnovice za obnavljanje stanovništva. Autor ocjenjuje da je Hrvatska u 20. stoljeće ušla kao izrazito demografski mlada zemlja, s ogromnim bio- loško-obnoviteljskim potencijalom, dok u 21. stoljeće ulazi u dubokoj demografskoj staro­sti. Od 1991. godine Hrvatska je zašla u pro­ces prirodne depopulacije. Uzroci: migracija selo-grad, odlazak u inozemstvo mladih u vrijeme kad su počeli ulaziti u reproduktivnui radnu dob, manji broj sklopljenih brakova, povećan broj razvoda i manja sklonost ra­đanju. Poboljšanje se može očekivati primje­nom učinkovitije populacijske politike kao što je pružanje materijalne pomoći obitelji­ma u rađanju i odgoju djece, stambenom po­litikom, poreznim olakšicama, dodjelom dio­nica.Svoj prilog o crkvenom djelovanju i ak­tualnim obiteljskim teškoćama daje Pero Aračić. Govori o sve prisutnijim ovisnostima, anomalijama među mladima koje su uglav­nom posljedice loših, razorenih brakova ili brakova koji samo naizgled funkcioniraju. Analizira rezultate istraživanja koji govore133OSVRTI I PRIKAZIda se Crkva u Hrvatskoj nalazi u disperziv- nom procesu jer čak 28% mladih rođenih nakon 1971. nije pohađalo vjersku pouku, dok je njih 28.7% pohađalo samo nekoliko tjedana, mjeseci ili koju godinu (P. Aračić, G. Črpić, K. Nikodem, Vjerska situacija u hrvatskom tranzicijskom društvu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 128, str. 12). Primjetan je i porast individualizma, što uv­jetuje raslojavanje kršćanstva i distanciranje od njega. Poteškoće se nalaze i u nedjelot­vornim programima obiteljske politike. Au­tor upozorava na to da je krajnje vrijeme da preuzmemo odgovornost, te naglašava zna­čenje Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži te toga da se promiču ideje raznih udruga koje se bave pitanjima obitelji.Pravo na sklapanje braka i zasnivanja obitelji opisuje Aleksandra Korač. Budući da je brak osnova obitelji, države su zainte­resirane za njegovu stabilnost. Prava na skla­panje braka istaknuta su u mnogim međuna­rodnim dokumentima, pa autorica daje pre­gled najvažnijih dokumenata Ujedinjenih naroda: Opća deklaracija o pravima čovjeka UN, Međunarodni pakt o građanskim i poli­tičkim pravima, Opća deklaracija UN, Kon­vencija UN o ukidanju svih oblika diskrimi­nacije žena. Za Hrvatsku je najvažnija evropska konvencija za zaštitu ljudskih pravai temeljnih sloboda, koja izražava ovlasti države da na pravni način uređuje sklapanje braka i osnivanje obitelji. Hrvatska ima tra­dicionalan sustav vrijednosti i brak se pro­miče kao poželjan oblik životne zajednice uz obavezno posredovanje prije rastave bračnih drugova koji imaju djece. Uvijek se veća prednost daje bračnim drugovima kod po- svajanja djece, prava na umjetnu oplodnju. Sva ta prava, kaže autorica, i u domaćim i u međunarodnim dokumentima malo znače bez njihova sadržaja. Tek poznavanjem sa­držaja uz stalno praćenje njihove primjene na međunarodnoj i domaćoj razini imat će pravu vrijednost i omogućit će razvijanje općedruštvenih vrijednosti i unutar obitelji.Tonči Matulić govori o aktualnim pro­blemima braka i obitelji, o etičko-socijalnom vidu. U svojem prilogu koristi materijale i rezultate dvaju empirijskih istraživanja - so-cioreligijskog Vjera i moral u Hrvatskoj, te znanstvenoistraživačkog projekta Evropsko istraživanje vrednota. Prema tim rezultatima brak je kotiran visoko na ljestvici vrijednosti hrvatskih građana koji pozitivno i visoko vrednuju humane i socijalne vrijednosti bez kojih ne bi bio moguć bračni život. Kontra­diktoran stav u pogledu vrijednosti ljudskog života, osobito u kontekstu pobačaja, govora o želji za djecom i realizaciji te želje vidljiv je kod mlađe generacije. Matulić smatra da se u budućnosti mogu očekivati i lošiji rezultati, te da se pred teologijom braka i obitelji nala­zi zadatak uspostavljanja dijaloga sa mlađim naraštajem. Analizira i pitanja problema i perspektive vezane uz brak, priprave za brak, sklapanje braka, homoseksualnost-he- teroseksualnost, sterilitet-fertilitet, kontra­cepciju i planiranje obitelji, posvojenju, rodi- teljstvu očinskom i majčinskom i konkretan utjecaj i rad crkve u toj perspektivi. Zaklju­čuje da se etičko-socijalni aspekti braka i obitelji u suvremenom hrvatskom društvu ne evidentiraju samo na teorijskoj razini, već i na praktičnoj, bilo civilno-društvenoj, bilo crkveno-pastoralnoj. Moralni problemi obi­telji i braka neodvojivi su od socijalnih pro­blema i obrnuto, te je stoga potrebno zauzeti pozitivan stav prema socijalnoj politici koja putem pravnih, ekonomskih, obrazovnih mje­ra štititi majčinstvo, favorizira obitelji s više djece. Prije svega potrebno je stvoriti pogod­nu pravno-socijalnu i političko-ekonomsku klimu.Zora Raboteg-Sarić u prilogu o komuni­kaciji između djece i roditelja govori o izmi­jenjenim odnosima unutar obitelji u suvreme­nom društvu i promjenama u strukturi nu­klearne obitelji. Ističe važnost održavanja sta­bilnih odnosa u obiteljskoj zajednici kao pre­duvjeta za zdrav psihosocijalni razvoj djeteta. Smatra da unatoč istraživanjima koja pokazu­ju da su problematična ponašanja djece rezul­tat nezdravih obiteljskih odnosa, domova bez očeva, razvoda, ne treba “odustajati” od dje­teta, već ga treba zaštititi, njegovat, pružit mu pomoć. Važan je faktor održanja stabilnih od­nosa unutar obitelji zdrava komunikacija me­đu njenim članovima, kvalitetan odnos rodi­telja i djece. Negativni utjecaji koji uzrokuju loše odnose posljedica su ekonomskog stresa134OSVRTI I PRIKAZIkojem su izloženi roditelji, uravnoteženje majčinstva i karijere, prezaposlenost majki, emocionalna nestabilnost roditelja nakon razvoda. Autorica spominje četiri stila rodi­teljskog odgoja: autoritarni, autoritativni, popustljivi i zanemarujući stil. U odgoju je potrebno zadovoljiti dvije dimenzije: po­drške i topline ali i nadzora i roditeljskih za­htjeva. Kod uspješnosti odgoja bitnu ulogu igra i podrška između partnera u bračnoj za­jednici, kao i podrška roditelja i rodbine, te stalna prilagodba roditelja na razvojne pro­mjene djeteta. Potrebno je poticati dijete da odgovornije upravlja sa samim sobom, uka­zivati na značaj obiteljskih razgovora, okup­ljanja, slobodnog izražavanja osjećaja. U su­vremenom društvu vlada individualizam, skepticizam, izostanak socijalne odgovorno­sti, gubljenje tradicionalnih socijalnih mreža što negativno utječe na stvaranja identiteta mladih. Zato društvo, kaže autorica treba odašiljati pozitivne, optimistične poruke mladima kako bi razvili odgovornost za sebe, ali i osjećaj za druge.Mijo Nikić analizira međuljudske od­nose u obitelji. Izvor sreće, zadovoljstva i lju­bavi svih članova jedne obitelji jest upravo u međuljudskim odnosima unutar nje, u odno­su između supružnika, a onda i roditelja i njihove djece. Autor navodi četiri tipa me­đuljudskih odnosa: biti među (osobe se treti­raju kao stvari), biti s (poznajemo se i prih­vaćamo jedni druge), biti za (naglasak je na služenju drugima), biti u (onaj koji je u Bogu moći će biti čovjek za druge). U vezi s me­đuljudskim odnosima između roditelja i dje­ce spominje tri stava i karakteristike rodite­lja: stav faraona - roditelji pretežito autori­tativni (roditelji samo naređuju i zapovijeda­ju i ne dopuštaju djeci potrebnu autonomi­ju); stav Mojsija - roditelji pretežito nesigur­ni (roditelji ne znaju samostalno djelovati i stalno traže podršku raznih psihologa i pe­dagoga), stav Božji - roditelji pouzdani i si­gurni u sebe (roditelji promatraju, slušaju, upozoravaju i djeluju). Četiri koraka ideal­nog odgoja jesu promatrati, slušati, upoznati djecu i ispravno djelovati, intervenirati. Ka­ko bi poboljšali međuljudske odnose u obi­telji, potrebno je, kaže autor, prihvatiti zdrav pluralizam mišljenja i pokušati vidjeti stvari očima drugog, poticati i dopustiti osamosta­ljivanje mladih u obitelji, u međuljudskim odnosima isključivati stav obrane i razviti stav povjerenja, isključiti stav ocjenjivanja i razviti stav istinskog prihvaćanja, umjesto stava empatije razvijati stav spontanosti i fleksibilnosti, molitvom i žrtvom poboljšati odnose. Nadalje spominje i modele među­ljudskih odnosa između muža i žene u braku. Model Don Jüan (najdublja motivacija u osvajanju žene nije ljubav, već potreba da dokaže svoju nadmoć i vlast nad njima), dru­gi model - u supruzi traži svoju majku (pa­sivna ličnost koja se boji inicijative i dopušta ženi da sve vodi i o svemu odlučuje), treći tip- u supruzi traži svoju sluškinju (muž posje­duje ženu i raspolaže njome kao svojim vla­sništvom za koje nije nikome odgovoran), i četvrti model - ravnopravni u različitosti, ujedinjeni u ljubavi (ravnopravni supružnici, nitko ne raspolaže niti manipulira drugom osobom). Zaključuje da je za zdrav odnos u obitelji potrebno prihvatiti realnost, raditi na sebi i na zdravoj komunikaciji unutar obi­teljske zajednice.Ta knjiga na izvanredan način pruža niz analiza sadašnjega stanja u obiteljskim od­nosima u Hrvatskoj s pravnog, psihološkog, teološkog, sociološkog gledišta. Pruža infor­maciju kako za širi krug čitatelja i javnosti, tako i za stručnjaka koji se bave tom temati­kom, a donosi i novo promišljanje uloge i značenja obitelji u hrvatskom društvu.Marina Perić135

Stjepan Baloban, Hrvatska obitelj na prekretnici

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia