Damodar Frlan

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IN MEMORIAM194IN MEMORIAMJelka Radau! Ribari$ (1922. – 2015.)Dana 9. o%ujka 2015. preminula je ravnateljica Etnografskog muzeja u mirovini, istaknuta etnologinja i muzejska djelatnica dr. sc. Jelka Radau( Ribari&. Poznavala je mnogo ljudi i u njima je njezina %ivotna radost i posve&enost struci ostavila zna.ajan trag. Gotovo cijeli radni vijek provela je u Etnografskom muzeju, posljednjih deset godina obna(aju&i du%nost ravnateljice. Vrhunac njezine karijere bila je va%na obnova zgrade Muzeja i stalnog postava.Jelka Radau( Ribari& ro2ena je u Mariboru 8. o%ujka 1922. godine u obitelji prosvjetnih radnika podrijetlom iz Vodica na <i&ariji. Otac Josip Ribari& bio je istaknuti jezikoslovac, slavist i sakuplja. narodnih pjesama, (to je zasigurno od samoga po.etka usmjerilo interes Jelke Radau( Ribari& k istra%ivanju kulturne ba(tine Istre. Nakon poha2anja srednje (kole na Su(aku i u Zagrebu, 28. lipnja 1940. godine Jelka Ra-dau( Ribari& stekla je svjedod%bu II. %enske realne gimnazije u Zagrebu. Nakon toga upisala je Mudroslovni fakultet, a u listopadu 1944. diplomirala je studij etnologije. Prvi se put za-poslila u velja.i 1945. u Sveu.ili(noj knji%nici kao knji%ni.arska vje%benica. Dana 6. rujna 1945. zapo.ela je raditi u Etnografskom muzeju, a 1950. godine polo%ila je stru.ni ispit za zvanje kustosa muzejsko-konzervatorske struke. Godine 1960. unaprije2ena je u zvanje vi(eg kustosa. U vi(e navrata zamjenjivala je tada(nju ravnateljicu Muzeja Marijanu Gu(i&, pa je 1. listopada 1964. godine bila postavljena za v.d. ravnateljice Muzeja, a 1965. imenovana je za ravnateljicu, na du%nost koju je obna(ala do odlaska u mirovinu 1975. godine.Dolazak u Muzej koncem Drugog svjetskog rata omogu&io joj je rad i upoznavanje sa zbirkama koje su se otvarale iz spremi(ta i sanduka nakon zavr(etka rata. Istodobno, sudjelo-vala je u pripremi prvog poslijeratnog stalnog postava Muzeja, a u novom postavu 1950. go-dine samostalno je obradila niz izlo%benih cjelina. Tijekom godina postavila je u Muzeju, ali i u drugim muzejskim ustanovama u Zagrebu, Hrvatskoj i inozemstvu brojne izlo%be. Me2u prvim izlo%bama bile su Tekstil i keramika 1959. u Umjetni.kom paviljonu, izlo%ba Retros-pektivni rad Etnografskog muzeja i Volumen i faktura 1961. u Etnografskom muzeju, Narodna umjetnost okolice Zagreba 1964., Oblikovano drvo 1973., Narodni !ivot Istre 1975., i Narodni vezovi Hrvatske 1975. godine. U Dubrovniku je 1950. postavila stalnu izlo%bu etnografske gra2e, a sudjelovala je i u po-stavljanju stalnih izlo%bi u Zadru i Kumrovcu. Bila je suautorica na(ih etnografskih izlo%bi u Zurichu 1949. i Baselu 1958. godine. Od velikih i zna.ajnih izlo%bi spomenut &emo jo( suau-torstvo hrvatskog dijela izlo%be Oblici narodnog !ivota u Europi, postavljene u Belgiji 1975., te autorstvo izlo%be Ljubav i brak, postavljene tako2er 1975. godine u Belgiji. 1arolija niti bila je istaknuta izlo%ba o tekstilnom rukotvorstvu koju je osmislila i postavila 1988. u Klovi&e-vim dvorima. Njezina posljednja izlo%ba Klinasto ruho: nastajanje i postojanje na primjeru Istre postavljena je 2003. u Etnografskom muzeju. Ta je izlo%ba temeljena na kapitalnom djelu 3enska narodna no"nja u Istri (1997), u kojem se valoriziraju stru.ne i znanstvene spoznaje o odijevanju u Istri s usporednim istra%ivanjem sli.nih odjevnih predmeta u (irem europskom IN MEMORIAM 195prostoru. Druga va%na djela su: Vezak vezla (1973), Narodne no"nje Hrvatske, Narodni !ivot Istre (1975) i Narodni vezovi Hrvatske (1976).Kao (to je ve& spomenuto, jedna od najve&ih zasluga Jelke Radau( Ribari& i kulminacija njezina rada u Muzeju bila je obnova zgrade Etnografskog muzeja 1972. i izvedba novog stal-nog postava u .emu je zabilje%en i doprinos njezina supruga, akademika Vanje Radau(a. Nje-zina suradnja s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom rezultirala je prenamjenom odre-2enih prostora u zgradi potrebnih za rad administrativnog i stru.nog osoblja i preparatorskih radionica, kao i prostora za povremene izlo%be. Usporedno s gra2evinskim poslovima valjalo je voditi brigu o premje(tanju i .uvanju cjelokupnog muzejskog fundusa, istodobno osmisli-ti novi muzejski postav i pripremiti materijal za izlaganje. U svim je poslovima ravnateljica imala zna.ajnu podr(ku i pomo& cijelog kolektiva, napose kustosa. Iako je realizacija novog postava bila ekipni rad kustosa etnologa i konzervatora, ona se odvijala na temelju idejne koncepcije i pod stru.nim vodstvom Jelke Radau( Ribari&. U osmi(ljavanju zadatka svakako joj je pomoglo izvrsno poznavanje cjelokupnog hrvatskog etnografskog materijala, a pose-bice tada(njeg fundusa na(eg Muzeja. Novi postav, koji je prvenstveno imao zadatak pred-stavljanja tradicijske pu.ke kulture Hrvatske, bio je podijeljen u nekoliko cjelina, zadanih i rasporedom izlo%benog prostora. Prvo, a i brojna kasnija terenska istra%ivanja provela je u Istri, dijelom uz potporu Ju-goslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ondje je sakupila brojne predmete za zbirke Muzeja, izradila vrijedne bilje(ke i opse%nu fotodokumentaciju. To joj je bila podloga za pi-sanje stru.nih radova i, naposljetku, izradu doktorske disertacije 3enska narodna no"nja na poluotoku Istri 1965. godine. Sudjelovala je i u terenskim istra%ivanjima na brojnim otocima, u slovenskom primorju, dubrova.kom primorju, cetinskoj krajini, Hrvatskom zagorju, Me-2imurju i Slavoniji.Dobro poznavanje fundusa Etnografskog muzeja i fundusa mnogih drugih muzeja, zbirki i crkvenih riznica, uz brojna tematska terenska istra%ivanja osnovica su bogatog stru.no-znan-stvenog spisateljskog rada Jelke Radau( Ribari&. Njezin opus broji sedamdesetak bibliograf-skih jedinica objavljenih prete%ito u doma&im i stranim stru.nim i znanstvenim .asopisima ili posebnim publikacijama. U svojim radovima etnografski materijal vrednuje i prezentira kao kulturno-povijesnu gra2u. Tuma.enju odre2enih etnolo(kih pojava pristupa interdisci-plinarno, tragaju&i za njihovim korijenima ili usporedbama u pojedinim kulturno-povijesnim ili umjetni.kim razdobljima. Iako su u sredi(tu njezina zanimanja bili tradicijsko odijevanje i tekstilne izra2evine, u njezinim radovima nalazimo i rasprave o razli.itim etnolo(kim te-mama va%nim za pravilno vrednovanje hrvatske kulturne ba(tine. Va%no je spomenuti (to je o njezinom publicisti.kom radu zapisala istaknuta etnologinja Dunja Rihtman-Augu(tin: “U radovima i istra%ivanjima Jelke Radau( Ribari& polazi(te je etnolo(ko ali analiti.ki uvidi, hipoteze i zaklju.ci obilato pose%u za saznanjima povijesti kulture i osobito povijesti umjet-nosti. Od prof. Gavazzija (u.itelja i velikog uzora) je razlikuje to (to premda disciplinira ima-ginaciju, ipak je ne ko.i, te se usu2uje zaklju.iti na mjestima gdje bi se on mo%da ustru.avao. Uz poticaj da u znanstvenom istra%ivanju primjeni imaginaciju Jelka Radau( Ribari& uvijek je na vrijeme uspijevala obuzdati ma(tanje u korist podataka tj. kona.ne znanstvene spoznaje” (Buzetski zbornik 22, 1996: 17). Znanstvena utemeljenost obrade istra%ivane gra2e najbolje je do(la do izra%aja u teksto-vima triju objavljenih knjiga: Vezak vezla (1973), Narodne no"nje Hrvatske (1975) – koja je tiskana uz hrvatski i na talijanskom, njema.kom i engleskom jeziku, te 3enska narodna no"nja u Istri (1997).IN MEMORIAM196Posebno se treba osvrnuti na posljednji naslov, jer izme2u tvrdih korica knjige 3enska narodna no"nja u Istri nalazi se slika cjelokupnog rada – istra%iva.kog, stru.nog, znanstvenog, publicisti.kog, koji obuhva&a dvije glavne teme njezinog etnolo(kog zanimanja: podru.je Istre i narodno odijevanje, s kojima je zapo.ela svoj istra%iva.ki rad i kojima se neprekidno vra&ala i ugra2ivala nove kamen.i&e u mozaik istarske kulture odijevanja. Rad je prvobitno bio rukopis doktorske disertacije obranjene jo( 1965. godine. Taj je rukopis, dopunjen no-vijim istra%ivanjima i spoznajama, objavljen tek 1997. godine i mo%e se smatrati izuzetno vrijednim prilogom hrvatskoj etnolo(koj znanstvenoj literaturi.Svojim je izlaganjima u.estvovala na brojnim stru.nim skupovima i kongresima u Hrvat-skoj i inozemstvu. U dva navrata bila je na studijskom boravku u Austriji i Italiji. Sudjelovala je i u osnivanju stalnih priredbi Vinkova.ke jeseni (1966) i zagreba.ke Me2unarodne smotre folklora (1966).Mo%e se rezimirati da su interes te stru.ni i znanstveni rad Jelke Radau( Ribari& bili obi-lje%eni sustavnim istra%ivanjem hrvatske tradicijske likovne umjetnosti i kulture. Prikupljala je, bilje%ila i opisivala tradicijski na.in %ivota s podru.ja cijele Hrvatske, a s osobitim intere-som prou.avala je narodne no(nje. Etnolo(ke pojave tuma.ila je interdisciplinarno, tragaju&i za njihovim korijenima ili usporedbama u raznim kulturno-povijesnim i umjetni.kim raz-dobljima. Iako su joj u sredi(tu zanimanja tradicijsko odijevanje i tekstilne izra2evine, u ra-dovima raspravlja o razli.itim etnolo(kim temama va%nim za vrednovanje hrvatske kulturne ba(tine. Njezin rad i doprinos svakako &e tek biti u cijelosti opisani i valorizirani u narednim godinama. Za svoj rad i doprinos dobila je brojne zahvalnice i priznanja izme2u kojih izdvajamo Odlikovanje 1akavskog sabora (1973), Red Danice hrvatske s likom Marka Maruli%a (1996), dopisno .lanstvo papinske me2unarodne Marianske akademije, te nagradu Hrvatskog etno-lo(kog dru(tva “Milovan Gavazzi” za %ivotno djelo i za izvanredan doprinos razvoju etnolo-gije 2005. godine.Dr. sc. Jelka Radau( Ribari&, ili Desa kako su je neki intimno zvali, bila je osoba koja je ostavila neizbrisiv i va%an trag u na(em dru(tvu i u na(im %ivotima. Bila je osoba s mnogim neospornim kvalitetama, osoba koja je znala (to %eli i kako to ostvariti. Znala je sura2ivati, voditi, ali i (iriti svoju toplinu i zaraznu strast i na tome smo joj zahvalni. Damodar Frlan

In memoriam Jelka Radauš Ribarić (1922. – 2015.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia