Zoran Malenica

Malenica, Zoran

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIdruštvenog položaja žena i muškaraca poka­zuje jednu simetriju (asimetriju) suprotnih odlika, dobitaka i odbitaka dviju strana kao nešto što u povijesti raste i stalno dobiva no­ve oblike. Ako se radi o grčkom mitu, onda se pokazuje kako su “gotovo svi ženski likovi potisnuti u mogućnosti iskazivanja”. Radi li se o ženi današnjice koja, doduše nije toliko detronizirana , “ali je u svojoj ženskosti poti­snuta, poražena, pa se ne afirmira ili se afir­mira negacijom, neredom, neposluhom. I tu je njezina šansa.”Odabir područja umjetnosti kao mjesta tog propitivanja razlike u društvenom polo­žaju muškaraca i žena jako se podudara s metodološkim sredstvom koje je autorica izabrala: tipologija na obrascu grčkog mita rastvorila je predmet do očevidnosti. Umjet­nice govore o umjetnosti, rodu, spolu i dobu,0 vlastitom izboru, razvoju, zvanju, slobodi i neslobodi itd., o svijetu u kojem takve kakve jesu kao tipovi: Eurinome, Moire, Muze, Nimfe, Sirene, Pentezileje, Kirke, Atene, Afrodite i Penelope. Suptilna i metodološki profinjena upotreba intervjua dala je toj knjizi jedan povijesni dosije o ženama umjet- nicama u Hrvatskoj našeg vremena, jednu duboko potresnu priču o intimnosti življenja spolne ili rodne razlike.Upotreba grčke mitologije u tako neo­bičnu kontekstu pokazala je svoju punu vri­jednost ne samo metodološki, nego kulturo- loško-antropološki u smislu onih intencija o kojima H. G. Gadamer govori u Naslijeđu Europe (Das Erbe Europas, 1989.) kao vrijed­nostima oživljavanja antičkog naslijeđa.Uz to, treba naglasiti da je autorica sva­ki pojam koji koristi provukla kroz sintetički pregled svih bitnih povijesnih i suvremenih pogleda na njegove odrednice, njegovo shva­ćanje i njegovo kretanje kroz suvremenu znanstveno-sociološku, filozofsku i femini­stičku misao. Tako je knjiga, pored svega drugoga, svojevrstan sociološko-kulturološki kompendij feminizma, pregled kretanja i razvoja njegovih trendova na pojedinim klju­čnim pitanjima oko kojega spori i sam pred­met knjige: posebnost ženskog, subjektivitet1 spol/rod na području umjetnosti. Na jedan izuzetan način, nenametljivo, a ipak otvore­no, ta nas knjiga uvodi u suvremenu svjetsku polemiku o tome je li svijet tako podijeljena spola/roda “jedan te isti za sve”, ili se od He- raklita naovamo radi o nesvjesnoj zabludi o kojoj govor tek počinje. Za takav govor-raz- govor na svjetskoj sceni ta nas knjiga temelji­to priprema.Gordana BosanacSian GriffithsPREDVIĐANJA— TRIDESET VELIKIH UMOVA O BUDUĆNOSTINaklada Jesenski i Turk,Zagreb 2000, 366 str.Posljednje godine XX. i početne godine XXI. stoljeća bile su obilježene sumiranjem rezultata stoljeća na izmaku, ali i procjena­ma i predviđanjima o tome što bi se moglo događati u stoljeću koje je pred nama. No budući da se je ovom prilikom radilo i o pri­jelazu iz drugog u treće tisućljeće, to je draž i zanimljivost takvih ocjena i procjena bila po­većana. Ne samo što su se tim poslom bavili tiskani i elektronski mediji, nego su i izda­vačka poduzeća prigodno objavila niz studijai zbornika na tu temu. To se, nažalost, ne od­nosi na naše izdavače, jer koliko je nama poznato, nijedan nije poduzeo nešto slično. Međutim, kao neki vid kompenzacije neki naši izdavači objavili su prijevode nekoliko zbornika koji se bave prosudbama zbivanja u proteklom stoljeću, iz pera najumnijih ljudi našeg vremena, ili pak predviđanjima mo­gućih zbivanja u nadolazećem stoljeću (ti­sućljeću). U takav tip literature spada i zbor­nik Predviđanja — trideset velikih umova o budućnosti, o kojemu ovdje kanimo nešto reći. Zbornik je objavljen na engleskom jezi­ku 1999. godine. Uredila gaje Sian Griffiths, a uvod je napisao Jonathan Weiner.212OSVRTI I PRIKAZIKao što podnaslov zbornika sugerira, riječ je o mišljenjima i predviđanjima tride­set najpoznatijih, naravno najpoznatijih pre­ma kriteriju urednice zbornika, mislilaca iz različitih područja znanosti i umjetnosti. Tu su uvršteni biolozi, mikrobiolozi, antropolo­zi, kibernetičari, ekonomisti, sociolozi, femi­nistkinje, književnici, psiholozi, filozofi, li­ječnici, kemičari, fizičari...Zanimljiv je način na koji su prikazani pojedini autori. Najprije se u nekoliko stra­nica iznose bitni elementi njihove biografije i bibliografije s ukazivanjem na bitne doprino­se koje su dali u području kojim se profesio­nalno bave (autori tih tekstova brojni su: Jennifer Wallace, Tim Cornwall, Harriet Swain, Andrew Robinson, Tony Durham, Kam Patel, Martin Ince, Domenico Pacitti, Ayala Ochert, David King...), zatim se vrlo kratko (od jedne do najviše tri stranice) pre­nose njihova predviđanja (to su njihovi au­torski tekstovi), i najzad se spominje nekoli­ko njihovih knjiga ili članaka (od tri do pet-šest radova).Neke od autora koji su uvršteni u zbor­nik teško je strogo svrstati u jedno znanstve­no ili umjetničko područje. Naprotiv, oni su postali svjetski poznati upravo po tome što su se (interdisciplinarno) bavili različitim po­dručjima (primjerice Francis Fukuyama, Amartya Sen, John K. Galbraith, Noam Chomsky, Paul Davies...).Evo imena mislilaca koji su uvršteni u zbornik: nigerijski književnik Chinua Ache- be, liječnik genetičar French Anderson, lin­gvist, filozof, matematičar i povjesničar No­am Chomsky, pisac znanstvene fantastike Arthur C. Clarke, fizičar Paul Davies, biolog Richard Dawkins, filozof Daniel Dennett, kemičar Carl Djerassi, feministkinja Andrea Dworkin, semiotičar, filozof i romanopisac Umberto Eco, društveni teoretičar Francis Fukuyama, ekonomist John Kenneth Gal­braith, psiholog Daniel Goleman, geolog Stephen Jay Gould, filozofkinja, psihologinjai neurobiologinja Susan Greenfield, biolo- ginja Lynn Margulis, informatičar Don Nor­man, biolog Paul Nurse, psiholog Steven Pinker, kemičar i ekolog Sherwood Row­land, ekonomist Amartya Sen, feminstičkaknjiževna kritičarka i povjesničarka znanosti Elaine Showalter, bioetičar Peter Singer, fe­ministkinja i spisateljica Dale Spender, an­tropolog Chris Stinger, sociologinja znanosti Sherry Turkle, kibernetičar Kevin Warwick, molekularni biolog James Watson, fizičar čestica i kozmolog Steven Weinberg i filozof Slavoj Žižek.Tako velik broj autora i široki raspon područja ljudskog znanja koja oni pokrivaju donekle otežavaju razumijevanje onih po­dručja koja su udaljena od obzorja profesio­nalnog interesa samog čitatelja. Iako struk­tura samog zbornika — naime, prezentiranje glavnih spoznaja do kojih su uvršteni autori došli u svojim znanstvenim, stručnim ili um­jetničkim djelima — donekle olakšava pre­vladavanje tog problema, kod čitatelja se javlja želja za izravnim čitanjem barem naj­važnijih djela dotičnih autora da bi se što bolje razumjela njihova stajališta.Ovom prilikom nije moguće, ponajprije zbog ograničenosti prostora, pojedinačno pri­kazati predviđanja svakoga od trideset misli­laca. Zato ćemo se poslužiti načinom koji je primijenio pisac uvoda Jonathan Weiner. On naime piše:O budućnosti je najbolje misliti tako da se pokuša odabrati nekoliko najvećih pokusa budućnosti — koji su već u toku i koji su pre­veliki da bi ih itko mogao zaustaviti. Ako su to uistinu eksperimenti, onda se rezultat po defi­niciji ne može unaprijed predvidjeti; ipak, ako su dobri, rezultati će biti zanimljivi. O sljede­ćem stoljeću možemo pokušati govoriti kao o skupu od pet eksperimenata koji su upravo u toku, a čiji će rezultati sigurno biti zanimljivi. (str. 12)Prvi i možda najtemeljniji eksperiment21. stoljeća po svoj je prilici populacijska eksplozija čovječanstva. Krajem prošlog sto­ljeća na Zemlji je živjelo oko šest milijardi stanovnika, što znači da se taj broj u tom stoljeću gotovo učetverostručio. Šest milijar­di ljudskih bića globalni je eksperiment.Drugi eksperiment jest globalno zagri­javanje.Treći eksperiment, u bitnoj vezi s prvimi drugim, jest napredak tehnologije, koji ko­liko obećava, toliko i prijeti.213OSVRTI I PRIKAZIČetvrti je eksperiment razvoj evolucije. Ljudska vrsta danas ima moć da utječe na evoluciju mnogih drugih vrsta oko sebe, a možda i na vlastitu evolucijsku budućnost.Peti je eksperiment evolucionist E. O Wilson nedavno nazvao uklapanjem, ato je san, nada ili molitva da će se jedno­ga dana, uskoro, sve što spoznajemo o sebi i o našem svijetu uklopiti u jedinstvenu zaok­ruženu viziju, koja će obuhvatiti sve naše zna­nosti i umjetnosti, sve naše eksperimente, i sve naše najdublje osjećaje, uključujući i pomije­šane osjećaje nade, užasa, znatiželje, prak­tičnosti i čiste igre što nas tjeraju da pokušava­mo gledati unaprijed, (str. 13)Mislioci koji su uvršteni u zbornik tim su globalnim eksperimentima posvetili svoje karijere i oni iznose svoja nagađanja o njiho­vima rezultatima. Većina njih svjesna je daje predviđanje zbivanja u budućnosti vrlo ri­zičan i nezahvalan posao, ali su se ipak odlučili progovoriti nešto o tome.Više je znanstvenika iz zbornika prido­nijelo formiranju naših globalnih eksperime­nata. Kemičar Djerassi možda je bar malo promijenio tok populacijske eksplozije otkri­ćem oralne kontracepcije. Pilula je promije­nila društvenu klimu šezdesetih i pripomogla da se poslijeratni baby boom ne nastavi i u sljedećoj generaciji. No, relativnost utjecaja pilule na porast stanovništva pokazuje prim­jer Italije i Španjolske, koje imaju nisku sto­pu nataliteta, a nisu veliki potrošači Djeras- sijeve pilule — tako izgleda da je u popula­cijskom eksperimentu društvena i kulturna kemija važnija od laboratorijske.Većina populacijskih stručnjaka danas vjeruje da će se prirodni prirast sredinom dvadeset i prvog stoljeća uravnotežiti iz istih razloga zbog kojih se to danas događa u mnogim tehnološki naprednim zemljama. Tako i Sherwood Rowland, zastupljen u ovo­me zborniku, predviđa da će se do 2050. go­dine stanovništvo na našoj planeti povećati na devet milijardi, ali postoji mogućnost da taj broj 2100. godine neće biti veći nego 2050, a možda bude i manji.Na mjesto strahova od populacijske ek­splozije među zapadnim teoretičarima dru­štva nedavno su stupile nade u razvoj de­mokracije. Hladni rat, koji je polarizirao našu planetu sve od kraja drugog svjetskog rata pa do početka 90-ih godina prošlog sto­ljeća, ustupio je mjesto globalizaciji, tako snažnu procesu, za koji Francis Fukuyama tvrdi da se teško može zaustaviti. On ponav­lja svoje slavno predviđanje da procvat libe­ralnih demokracija znači kraj povijesti. I ekonomist Amartya Sen prihvaća tvrdnju da se danas demokracija vidi kao normalno sta­nje vladavine. Dok se devetnaesto stoljeće, pri promatranju siromašne države, pitalo je li ona spremna za demokraciju, kasno dva­deseto stoljeće praktički od svake države očekuje da bude sposobna demokracijom po­stati demokratska.Kada je riječ o zbivanjima u sljedećem stoljeću, većina društvenih mislilaca u zbor­niku zrači optimizmom. Fukuyama vjeruje da će feminizam, uz globalizaciju, pridonijeti da se prenatrpana planeta izbavi od ratova. Tu vjeru temelji na sljedećoj tezi:Druga je velika promjena stalna femini­zacija političkog života, i na unutarnjoj i na međunarodnoj razini. Mnogo je dokaza da žene pristupaju politici, osobito međunarodnoj politici, znatno drugačije nego što to čine muškarci. U Sjedinjenim državama, otkad se prati javno mnijenje, žene su uvijek uskraćiva­le potporu vojnim intervencijama, obrani i općenito nadmetanju u moći na međunarod­nom planu, i to za oko 9 do 10 postotnih bo­dova. (str. 146)Atmosferski kemičar F. Sherwood Row­land zaslužuje bezgraničnu zahvalnost cije­log svijeta zbog svojega doprinosa spasu ozonskog omotača i usporavanju globalnog zagrijavanja. Još sedamdesetih godina Row­land i njegov suradnik shvatili su da jedan atom klorina u stratosferi može uništiti čak sto tisuća molekula ozona. Taj je uvid značio da bočice aerosola u spreju koje se kao pro- pelent koriste klorofluorougljicima mogu nanijeti ogromnu štetu ozonskom omotaču. Kad je sredinom osamdesetih godina otkri­vena velika ozonska rupa nad južnim polom, to je otkriće pomoglo da svijet donese zabra­nu uporabe klorofluorougljika koji su rabili i kao plinove za staklenike. Rowland proriče da ćemo, u trenutku kada velika količina ug-214OSVRTI I PRIKAZIljikova dioksida počne stvarati promjene šo- kantne kao što je to ozonska rupa, napokon početi odstranjivati ugljikov dioksid, smrdlji­ve dimnjake i ispušne cijevi, a ugljik vraćati tamo gdje smo ga i našli: u zemlju.Informatičar Kenneth Warwick i dizaj­ner Don Norman predviđaju budućnost u kojoj će se ergonomija proširiti i okrenuti naopako. Umjesto da se strojevi dizajniraju tako da budu prilagođeni ljudskom tijelu, sljedeće će generacije projektirati strojeve tako da se uklapaju u tijelo, čime će redefini­rati ljudsku anatomiju i njezine mogućnosti. Warwick je 1998. godine usadio silicijski čip u ruku pa se vrata pred njim otvaraju čim im se približi, a zgrade mu govore Zdravo, Kevi­ne!. On se nada da će računalnim čipovima moći povezati svoj mozak s mozgom svoje supruge tako da jedno drugome mogu čitati misli. Na toj crti, Norman mašta o mobilnim telefonima koji će istovremeno biti i prevo­dioci, tako malima da se mogu kirurški ugra­diti u ušnu resicu. Naš bi mozak tako mogli usavršiti i internetski preglednici, modemi i memorijski čipovi.Četvrti eksperiment, vezan za usmjera­vanje evolucije, ubrzat će se kartografira- njem ljudskog genoma (u međuvremenu je napravljen velik napredak u tom pravcu). Ta će karta biti jedno od velikih znanstvenih do­stignuća u 21. stoljeću. Ona otvara nove mo­gućnosti u medicini. Tako već danas French Anderson, direktor genske terapije na sve­učilištu Južna Kalifornija, predvodi u nasto­janju da se već u maternici počne liječiti de- ficijencija adenozinske deaminaze (ADA). On predviđa da će genska terapija revolucio- nirati medicinsku praksu do 2030. godine. Dotad ćemo imati gen za svaku bolest koja može spopasti ljudsko tijelo. Štoviše, Ander­son vjeruje da ćemo, prije ili poslije, početi dodavati i mijenjati gene u spermijima i jaj- nim stanicama, uslijed čega će do promjene doći ne samo za dijete, nego i za unuke, pra­unuke i tako dalje.Te mogućnosti već danas izazivaju veli­ke moralne dileme i rasprave — i među sa­mim medicinarima, znanstvenicima, i u široj javnosti. Tako se Andersonu oštro suprot­stavlja Stephen Jay Gould, također zastup­ljen u zborniku, koji je član Vijeća za odgo­vornu genetiku (Council for Responsible Genetics), institucije koja je zauzela neprija­teljski stav prema Andersonovu prijedlogu o liječenju deficijencije ADA. Dizajner Don Norman pita se hoće li planiranje djeteta jednoga dana biti nalik kupnji novog auto­mobila. Roditelj ili roditelji moći će birati kvalitete i obilježja djeteta: od boje kose ili očiju do pameti i psihičkih svojstava. James Watson u vezi s tim kaže: Ljudi kažu da se igramo Boga. Moj je odgovor: Ako mi neće­mo, tko će?To je samo dio ideja i predviđanja sa­držanih u tom zborniku. Ako je suditi prema njima, čeka nas jedno stoljeće još uzbudljivi­je i dinamičnije nego što je bilo dvadeseto. Treba vjerovati da stvaralačko djelovanje ljudskog uma neće biti zloupotrijebljeno, već da će ono biti iskorišteno na dobrobit ljudi kao pojedinaca i kao pripadnika ljudskih za­jednica.Zoran MalenicaMladen Labus (ur.)RELIGIJSKE PROMJENE I VRIJEDNOSTI U HRVATSKOM DRUŠTVUSociologija sela, časopis za istraživanja prostornoga i sociokulturnoga razvoja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Supplement, godina 38, broj 1/2 (147/148), str. 1—311, Zagreb, siječanj—lipanj 2000.U dopunskom svesku časopisa Sociolo­gija sela objavljeni su rezultati istraživanja “Religijske promjene i vrijednosti u hrvat­skom društvu” koje je 1999. godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Rezultati se temelje na podacima prikuplje­nima metodom ankete na reprezentativnom uzorku od 705 punoljetnih ispitanika u Za­grebu i zagrebačkoj županiji, u razdoblju od 14. svibnja do 15. lipnja 1999. Sadržaj tog215

Sian Griffiths, Predviđanja – trideset velikih umova o budućnosti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia