Margareta Gregurović

Gregurović, Margareta

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIsagrađenog na ruševinama velikih priča, raz­bijene sigurnosti i jednoznačnosti.Zadatak sociologije jest da se mijenja ukoliko želi spoznavati i komentirati dru­štvenu promjenu. Administrativna sociologi­ja postaje antikvarijat industrijskog društva i namjesnik institucija koje su zastarjele. Kada je društvo samokritičko, nekritička sociologi­ja postaje pogrešna, a kritička konformisti- čna. Potrebno je pronaći kritiku kritike, zak­ljučuje Beck.Marija GeigerSOCIOLOŠKI KONGRES Globalizacija i hrvatsko društvoZagreb, 16. i 17. studenoga 2001.Nakon četverogodišnje stanke od po­sljednjih Dana Rudija Supeka, Hrvatsko so­ciološko društvo organiziralo je kongres na temu globalizacije i hrvatskog društva, koji je održan u prostorijama Stare gradske vi­jećnice 16. i 17. studenog ove godine.Kongres je okupio tridesetak znanstve­nika s područja sociologije i srodnih znano­sti. Izlaganja su većinom bila na engleskom jeziku, dok je u slučajevima izlaganja i disku­sija na hrvatskom inozemnim izlagačima bilo omogućeno simultano prevođenje na engle­ski jezik. Formalnu konstrukciju kongresa či­nilo je sedam tematskih blokova vezanih uz različite aspekte globalizacije, omeđenih vre­menski ograničenim raspravama o izloženim radovima.Pozdravne riječi predsjednice HSD-a dr. Davorke Matić popraćene su uvodnim govorom, koji je održao predsjednik Grad­ske skupštine dr. Velimir Srića.Prvi blok, čija je tema bila općenito glo­balizacija., otvoren je izlaganjem dr. KeithaDoubta o pitanju legitimnosti u Hardtovu i Negrijevu “Carstvu”. Pesimističnu prognozu hrvatske budućnosti saopćio je dr. Branko Horvat, osvrćući se na pozitivne i negativne aspekte globalizacije i s finalnom konstataci­jom da se Hrvatska nalazi u krizi dubljoj i dužoj nego što je bila svjetska ekonomska kriza 1930-ih. Temeljne odrednice kapitali­stičke kulture, globalne kulture i globalizaci­je približila nam je dr. Snježana Colić, dok je dr. Branka Mraović postavila pitanje je li na pomolu nova velika naracija. Dr. Antun Sun- dalić priključio se pak potrazi za odgovorom za globalizaciju ili protiv globalizacije, s na­mjerom opravdavanja toga razilaženja.Istovremeno, u drugoj dvorani bavilo se sličnim problemom — Hrvatska u globalnom okruženju. Izlaganjem dr. Dimitrija Sergeje- va u odnos su dovedeni procesi globalizacijei razvitak Hrvatske, kao i obrazovanje u hrvatskom društvu u sljedećem izlaganju, dr. Šime Pilića. Potom su prikazani rezultati istraživanja stavova studenata (Šumarskog i Veterinarskog fakulteta) prema globalizaciji u Hrvatskoj, koje su provele dr. Anđelka Šajković i Konstanca Korenčić Kampl. Drugi blok završava radom mr. Marina Perkovića, koji se osvrnuo na utjecaj globalizacije na zaštićena područja.Nakon pauze za ručak slijede 3 uza­stopna bloka izlaganja. Počevši sa temom Ljudi u kretanju: migracije, socijalna isklju- čenost, nastavljajući se temama diskriminaci­ja; globalizacija i mediji te završavajući sa so­cijalnim aspektima globalizacije.Osvrt na migraciju i samozapošljavanje u doba migracije predstavila je u svom radu dr. Aleksandra Älund. Prijedlog sistematiza­cije podtema koje se tiču globalizacije pre­dložio je dr. Milan Mesić, a to su: a) obujam recentnih međunarodnih migracija; b) diver- zifikacija i fluidnost migracijskih tokova; c) međunarodne migracije i kriza (nacional­nog) državljanstva; d) globalizacija znanosti i obrazovanja — brain drain vs. brain gain', i e) dijasporske zajednice i novi grupni identiteti. “Kakva vjera u Europu? Migracije, društve­na isključenost i državljanstvo u dvojnoj krizi socijalne države i nacije”, rad dr. Carl-Ulrika Schierupa odlično se je nadovezao na svog prethodnika.222OSVRTI I PRIKAZIZbog poteškoća s tehnikom, dr. Alek­sandar Štulhofer nije održao svoje predava­nje o globalizaciji seksualnosti, s naglaskom na organiziranu seksualnu trgovinu u Hrvat­skoj, u prethodnom bloku, nego u sljedećem, koje je bilo posvećeno medijima. Grupa au­tora (mr. Marcus Leaning, mr. Mirko Petrić, dr. Inga Tomić-Koludrović, Ivica Mitrović) obilježila je tu temu izlažući o novim mediji­ma i novim političkim prostorima u Hrvat­skoj, identitetima na mreži koji uključuju rodne i nacionalne stereotipe na glavnim ko­mercijalnim hrvatskim mrežnim stranicama, te o tranziciji od javne sfere do stranog mo­nopola, osvrćući se na internet u Hrvatskoj u devedesetima.Zbog natrpana i prilično iscrpljujućeg rasporeda prvoga dana skupa (do promjena u programu došlo je u posljednji čas), dr. Predrag Bejaković odustao je od svoga izla­ganja o nejednakosti i novom siromaštvu u svijetu i Hrvatskoj podijelivši preostalim slušačima pisane materijale. Raspored nije obeshrabrio Krešimira Peračkovića, koji je vrlo sažeto prikazao sigurnost zaposlenja u globalnom okružju. Analiza strukture soci­jalnih troškova te najnovije promjene u obi­teljskoj politici i mirovinskom sustavu (dr. Siniša Zrinščak, dr. Vlado Puljiz), uz poticaj­nu diskusiju, zaključila je prvi dan kongresa.Drugi dan simultano su se odvijala po­sljednja dva bloka izlaganja. Tema prvoga bloka bila je Globalizacija i hrvatski identitet, s pet izlaganja. U prvome, evoluciju kultur­nog identiteta od “nacionalističkog” do “eu- ropeističkog” u Hrvatskoj i Slovačkoj na pri­jelazu u 21. stoljeće izložila je dr. Sharon Fi­sher. Dražen Simleša posvetio je pozornost zastupnicima i protivnicima globalizacije u Hrvatskoj s detaljnom analizom njihovih ma­nifestnih i latentnih izražavanja stavova pre­ma tom procesu, dok je dr. Toshiya Ueno postavio preliminarne teze o translokalnom u političkim i kulturnim scenama. Na pitanje što znači imati identitet i kako se može od­govoriti na pitanje “Tko se boji krize hrvat­skih identiteta?” odgovorio je dr. Ivo Paić, a povezanost globalizacije i hrvatskog identite­ta nastavio je razlagati i dr. Nikola Skledar.Globalizacija, demokracija, civilno dru­štvo, nacionalni suverenitet naziv je sedmog,posljednjeg bloka. Proces globalizacije i legi­timitet razvitka civilnog društva u Hrvatskoj (dr. Gojko Bežovan) predstavlja rezultat me­đunarodnog komparativnog istraživanja čiji su ciljevi bili procjena zdravlja civilnog dru­štva uz pružene indikatore njegove jakosti i slabosti, odnosno procjena utjecaja i poten­cijalnog doprinosa civilnog društva općenitoi u posebnim područjima razvitka. Dr. Ivan Kuvačić objasnio je suodnošenje autoritar­nosti i demokracije, dok se dr. Vjeran Katu- narić zapitao odumire li država — što je ina­če stara tema različitih ideologija. Da globa­lizacija i njezini prateći procesi doprinose postupnom demografskom slabljenju i poli­tičkom dekonstituiranju Hrvata u Bosni i Hercegovini razjasnio je u svom radu dr. Bo- žo Žepić. Jack Petri i dr. Alex J. Bellamy održali su posljednja dva izlaganja. Prvo je bilo o promjenjivosti savezništava, a drugo o civilno-vojnim odnosima, te o europskoj si­gurnosnoj zajednici u Hrvatskoj; postojanje te zajednice briše granice između onoga “unutra” i onoga “izvana”, odnosno između unutrašnje i vanjske politike.Završetak kongresa obilježilo je pred­stavljanje dviju knjiga: zbornika Globalizaci­ja i njene refleksije u Hrvatskoj, koji je uredio Matko Meštrović, te Skeptična generacija: ži­votni stilovi mladih u Hrvatskoj, autorica Inge Tomić-Koludrović i Anči Leburić.Blizu dvije stotine sudionika i mnoštvo različitih pristupa mnoštvu različitih aspeka- ta globalizacije jasno kazuju da je fenomen globalizacije duboko zahvatio hrvatsko dru­štvo, te da mu se obraća dužna pažnja. Skup je mogao jedino osloviti jedan tako velik i složen kompleks — još uvijek nedovoljno is­tražen (u Hrvatskoj) da bismo sa sigurnošću mogli ustanoviti njegove implikacije za hrvat­sko društvo u cjelini kao i za njegove pojedi­ne segmente.Margareta Gregurović223

Sociološki kongres: Globalizacija i hrvatsko društvo

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia