Cilj je ovog istraživanja provjeriti kakvi su stavovi studenata prema braku i roditeljstvu te kakva je pritom uloga važnosti vjere u njihovom životu. U istraživanju je sudjelovalo 318 studenata sa Sveučilišta u Splitu i to 38 (11,9%) studenata i 279 (87,7%) studentica, prosječne dobi od 20 godina. S obzirom na podrijetlo, 202 sudionika je iz gradske sredine, 67 iz manjeg mjesta, te 49 sa sela. S obzirom na cjelovitost obitelji, gotovo 90% ih je iz cjelovitih obitelji, a 10% iz jednoroditeljskih

Goran Kardum

Ina Reić-Ercegovac

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ANKETA60Hrvatsko društvo karakteriziraju promjene koje su se odrazile na percepciju i praksu bračnih i obiteljskih odnosa u smislu napuštanja patrijarhalnog modela braka i obitelji (Nikodem, 2010.). Unatoč tim promjenama, rezultati bro-jnih istraživanja pokazuju kako hrvatski građani kao najvažniju vrijednost navode upravo obitelj (Raboteg-Šarić i sur., 2003.; Janković i sur., 2004.; Mrnjaus, 2008.). Ranija istraživanja na adolescentnoj populaciji pokazala su da pri ran-giranju vrednota mladi najvažnijima smatraju zdravlje, prijateljstvo, brak i djecu, dok je među vrijednosnim orijentacijama najistaknutija ona samoaktualizirajuća koju čine vrijednosti poput ljubavi, obitelji i prijateljstva (Franc i sur., 2002.; Vlah i sur., 2011.). Cilj je ovog rada bio provjer-iti kakvi su stavovi studenata prema braku i roditeljstvu te kakva je pritom uloga važnosti vjere u njihovom životu.Metoda istraživanjaU istraživanju je sudjelovalo 318 studenata sa Sveučilišta u Splitu i to 38 (11,9%) studenata i 279 (87,7%) studentica, prosječne dobi od 20 godina. S obzirom na podrijetlo, 202 sudionika je iz grad-ske sredine, 67 iz manjeg mjesta, te 49 sa sela. S obzirom na cjelovitost obitelji, gotovo 90% ih je iz cjelovitih obitelji, a 10% iz jednoroditeljskih. Upitnikom općih podataka prikupljeni su po-datci o dobi, obitelji podrijetla, te važnosti vjere u životu sudionika. Skalom stavova prema braku (Kinnard i Gerrard, 1986.) ispitani su stavovi su-dionika o važnosti braka te razvodu. Motivacija za roditeljstvom istražena je pomoću dva upit-nika – Upitnikom želje za roditeljstvom (Rholes i sur., 1997.), te  prilagođenom inačicom Skale moti-vacije za roditeljstvom (Bell i sur., 1985.). Dobivena struktura motivacije za roditeljstvom ukazuje na sljedeće kategorije motivacije:1. narcistička motivacija – odnosi se na poiman-je roditeljstva kao dokaza vlastite muževnosti ili ženstvenosti, što doprinosi osjećaju samozado-voljstva.2. fatalistična motivacija – odnosi se na shvaćanje roditeljstva kao nečeg prirodnog i neizbježnog u životu pojedinca te kao smisla života3. instrumentalna motivacija – ona je u ovom istraživanju višefaktorska, a odnosi se na roditeljstvo ili kao nastavak obiteljske loze, ili kao čimbenik stabilnosti i održavanja braka4. amotivacija – roditeljstvo kao prepreka osigu-ravanju slobode pojedinca, zadovoljstvu partner-skim odnosom ili pak prepreka profesionalnom razvoju Rezultati i raspravaNa Slici 1. prikazana je subjektivna procjena su-dionika o važnosti vjere u njihovom životu, iz čega je vidljivo da većina mladih vjeru drži vrlo važnom Stavovi prema braku i motivacija za roditeljstvom kod studenatadoc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac, Split- Filozofski fakultetdoc. dr. sc. Goran Kardum, Split- Filozofski fakultet 612012.OdgovoriPitanje 1 (Ne) 2 3 4 (Da) UkupnoKada se ljudi žene, morali bi ostati zajedno bez obzira što se dogodilo.N 149 82 67 17 315% 46,9% 25,8% 21,1% 5,3% 100%Ako su ljudi u braku nesretni, dužni su zbog sebe rastati se i pokušati poboljšati svoj život.N 15 24 147 130 316% 4,7% 7,5% 46,2% 40,9% 100%Bračni zavjet do kraja života je svetinja i ne bi se tre-bao olako shvaćati.N 22 48 91 153 314% 6,9% 15,1% 28,6% 48,1% 100%Negativni efekti razvoda braka na djecu su silno pretjerani.N 54 95 131 31 311% 17,0% 29,9% 41,2% 9,7% 100%Dugoročno, veliki broj razvoda brakova će nauditi hrvatskom društvu u cjelini.N 26 68 128 91 313% 8,2% 21,4% 40,3% 28,6% 100%Mnogi ljudi koji su se razveli su preslabi i ne mogu se žrtvovati za dobro obitelji.N 102 113 71 27 313% 32,1% 35,5% 22,3% 8,5% 100%Ljudi ne bi trebali osjećati obavezu ostati u braku ako nisu zadovoljni.N 18 48 127 118 311% 5,7% 15,1% 39,9% 37,1% 100%Čak i ako su ljudi nezadovoljni u braku trebali bi ostati zajedno i pokušati poboljšati brak.N 56 98 115 41 310% 17,6% 30,8% 36,2% 12,9% 100%U današnje vrijeme bračni zavjet do kraja života je samo formalnost.N 32 47 146 89 314% 10,1% 14,8% 45,9% 28,0% 100%Većina djece rastavljenih roditelja ima negativne posljedice do kraja života.N 41 137 106 30 314% 12,9% 43,1% 33,3% 9,4% 100%Činjenica da većina ljudi ne osjeća da mora ostati u lošem braku će koristiti i društvu u cjelini.N 30 100 144 34 308% 9,4% 31,4% 45,3% 10,7% 100%Većina ljudi koja se rastavlja, pribjegava razvodu kao posljednjem rješenju nakon što su pokušali sve da riješe probleme u braku.N 16 66 134 95 311% 5,0% 20,8% 42,1% 29,9% 100%u svom životu što je pak u skladu s činjenicom da obitelj i religioznost ostaju  ključne odrednice hr-vatskog identiteta, bez obzira na promjene koje su zahvatile naše društvo.Iz prethodng slikovnog prikaza vidljivo je kako je vjera kod približno 50% ispitanika izrazito važna a zajedno s onima kojima je vjera važna približava se udjelu od približno 80%. No, zanimljivo će bi-ti razmotriti stavove prema braku i razvodu pre-ma različitom stupnju važnosti vjere u vlastitom životu. U sljedećoj tablici (Tablica 1) prikazani su odgo-vori ispitanika u kojima su procjenjivali stupanj suglasnosti s određenim tvrdnjama koje se odnose na suživot i mogući razvod braka. Tablica 1. Odgovori ispitanika na upitniku Skala stavova prema braku. Ispitanici su trebali procijeniti koliko se slažu sa svakom tvrdnjom na ljestvici od 1 do 4 (1 – uopće se ne slažem, 2 – uglavnom se ne slažem, 3 – uglavnom se slažem i 4 – pot-puno se slažem)Slika 1. Procjene sudionika o važnosti vjere u njihovom životu5,7 5,111,729,248,3051015202530354045501 (Potpuno nevažna) 2 3 4 5 (Izrazito važna)Udio ispitanika(%)ANKETA62Iz prethode tablice jasno su vidljivi odnosi i grupiranje odgovora i približno jasan stav ispitan-ika prema braku i mogućem razvodu. Na pitanje Ako su ljudi u braku nesretni, dužni su zbog sebe ra-stati se i pokušati poboljšati svoj život, približno 87% ispitanika uglavnom se ili u potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom. Također i s drugom tvrd-njom Ljudi ne bi trebali osjećati obavezu ostati u braku ako nisu zadovoljni, velika većina (77%) se slaže uglavnom ili u potpunosti iz čega se vidi da je viđenje braka iz perspektive studenta nešto što je primarno iz pozicije vlastitog zadovoljstva i/ili sreće. Studenti izlazak iz braka ne percipiraju kao slabost i pomanjkanje žrtvovanja za dobro obitelji. Naime, 67% studenata se ne slaže u potpunosti ili se ne slaže s tvrdnjom Mnogi ljudi koji su se razveli su preslabi i ne mogu se žrtvovati za dobro obitelji. No, s druge strane približno 77% studenata se uglavnom ili u potpunosti slaže s tvrdnjom Bračni zavjet do kraja života je svetinja i ne bi se trebao ola-ko shvaćati. Ne govore li ovi rezultati o određenom nesuglasju gdje se studenti, moramo napomenuti da još u pravilu nemaju iskustvo braka, na jednoj razini načelno slažu kako je bračni zavjet do kraja života svetinja ali kada zamisle određene nepri-like ili nesreću u braku, ipak se velika većina njih opredjeljuje za napuštanje i traženje boljeg života. Ovi rezultati dodatno se potkrepljuju stavovima studenata prema braku kao bračnom zavjetu do kraja života kao nečemu što je puka formalnost gdje se 74% studenata uglavnom ili u potpunosti slaže da je to upravo tako. Ipak, kada studenti zamisle situaciju iz pozicije nezadovoljstva i pokušaja spašavanja braka (Čak i ako su ljudi nezadovoljni u braku trebali bi ostati za-jedno i pokušati poboljšati brak), rezultati su nešto drugačiji tj. studenti su u većoj mjeri neodređeni (30,8% uglavnom se ne slažem, 36,2% uglavnom se slažem) i nisu jasno izoštrenog stava kao u pre-thodnim tvrdnjama. Drugim riječima, tada su stu-denti skloniji u većoj mjeri „nešto napraviti“ u br-aku što je prema udjelima različito od onoga kada ih se pita o zadovoljstvu i/ili sreći.Kada su u pitanju djeca, tu su studenti također manje jasnog i izoštrenog stava što pokazuju re-zultati na dvije tvrdnje gdje se s prvom Negativni efekti razvoda braka na djecu su silno pretjerani, 30% uglavnom ne slaže i 41% uglavnom slaže te s dru-gom Većina djece rastavljenih roditelja ima negativne posljedice do kraja života 43% uglavnom se ne slaže i 33% se slaže.0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%100%1 (Potpunonevažna)2 3 4 5 (Izrazito važna)Važnost vjere u mom životu4 (Da)321 (Ne)Slika 2. Odgovori studenata na tvrdnju Ako su ljudi u braku nes-retni, dužni su zbog sebe rastati se i pokušati poboljšati svoj život prema stupnju važnosti vjere u vlastitom životuIz prethodnog slikovnog prikaza (Slika 2) vid-ljivo je da je vrlo visok stupanj suglasnosti gdje je više od 80% studenata suglasno ili u potpunosti suglasno s tvrdnjom Ako su ljudi u braku nesretni, dužni su zbog sebe rastati se i pokušati poboljšati svoj život što ukazuje na percepciju i različitost poi-manja vjere i obitelji. Naime, vlastito vjerovanje se ne poistovjećuje s ustrajnošću u braku i obitelji. To nam potvrđuje i usporedba ovih rezultata s odgovorima na tvrdnju Bračni zavjet do kraja života je svetinja i ne bi se trebao olako shvaćati (Slika 3) gdje se jasno vidi linearan odnos tj. povećanje ud-jela percepcije bračnog zavjeta do kraja života kao svetinja s odgovorima o važnosti vjere u vlastitom životu. 29,4% 25,0%13,9%6,6%1,3%35,3%18,8%19,4%22,0%7,3%29,4%37,5%44,4%31,9%23,2%5,9%18,8% 22,2%39,6%68,2%0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%100%1 (Potpunonevažna)2 3 4 5 (Izrazito važna)Važnost vjere u mom životu4 (Da)321 (Ne)Slika 3. Odgovori studenata na tvrdnju Bračni zavjet do kraja života je svetinja i ne bi se trebao olako shvaćati prema stupnju važnosti vjere u vlastitom životu632012.No, kako bi potkrijepili navedene rezultate, zanimljivo je vidjeti kako je povezana percep-cija važnosti vlastite vjere u životu i pokušaja poboljšavanja braka što je prikazano na sljedećem slikovnom prikazu (Slika 4) gdje je sada situacija drugačija nego prije kada je bila u pitanju vlas-tita sreća/zadovoljstvo. Naime, stupanj slaganja s tvrdnjom Čak i ako su ljudi nezadovoljni u braku trebali bi ostati zajedno i pokušati poboljšati brak povećava se s važnošću vjere u vlastitom životu.0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%100%1 (Potpunonevažna)2 3 4 5 (Izrazito važna)Važnost vjere u mom životu4 (Da)321 (Ne)Slika 4. Odgovori studenata na tvrdnju Čak i ako su ljudi nezado-voljni u braku trebali bi ostati zajedno i pokušati poboljšati brak prema stupnju važnosti vjere u vlastitom životuS obzirom na roditeljstvo, studenti su iska-zali visok stupanj želje za roditeljstvom u svom budućem životu, a njihovi su odgovori na upit-niku motivacije za roditeljstvom pokazali da im je najbliža fatalistička i instrumentalna motivaci-ja. Najniže su pak procijenili tvrdnje koje opisuju negativne učinke roditeljstva na osobnu slobodu, karijeru i sl. (Slika 5). Iz toga se može zaključiti da studenti koji su sudjelovali u ovom istraživanju u velikoj mjeri roditeljstvo vide kao smisao života te kao nešto prirodno i neizbježno u budućnosti, ili pak kao način održavanja stabilnosti obitelji i braka. Vrlo mali broj sudionika percipira nega-tivne učinke roditeljstva na način da ga vide kao prepreku ostvarenju vlastitih ciljeva. Upravo su-protno, najveći rezultat studenti su ostvarili na tvrdnji Mislim da djeca čine bračni par stabilnijim i odgovornijim, Bilo bi pogrešno da sklopim brak s nam-jerom da neću imati djecu, te Mislim da je sebično ne imati djecu, što su ustvari primjeri tvrdnji koje čine fatalističku, odnosno instrumentalnu motivaciju. 22,22,42,62,833,23,43,6narcistička fatalistička stabilnostbrakanastavakobiteljiamotivacijaprosječni rezultat na subskali (1-5)Slika 5. Izraženost različitih vrsta motivacije ZaključakNa kraju se može reći da su rezultati ovog istraživanja ukazali na veliku važnost vjere u životu studenata, koja se pokazala značajnije pov-ezana s motivacijom za roditeljstvom, nego sa stavovima studenata prema braku i razvodu bra-ka. Naime, iz dobivenih rezultata proizlazi kako studenti percipiraju vjeru odvojenom od braka, budući da unatoč visoko procijenjenoj važnosti vjere, brak, kao i nužnost održavanja braka pro-matraju prvenstveno iz pozicije osobnog za-dovoljstva. K tome, većina se sudionika slaže kako je bračni zavjet do kraja života samo formal-nost. S druge strane, promatrajući motivaciju za roditeljstvom, uočava se da su upravo razlozi za roditeljstvo koji su bliski vjerskim pozicijama, oni najizraženiji i kod studenata koji su sudjelovali u ovom istraživanju.  aLiteratura1. Franc, R.; Šakić, V. i Ivičić, I. (2002). Vrednote i vrijednosne orijent-acije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i ponašanjima. Društvena istraživanja, 11 (2-3): 215-238.  2. Janković, J., Berc, G. i Blažeka, S. (2004). Neke opće i obiteljske vred-note u selu i gradu. Sociologija sela, 42, 1-2, 91-111.3. Kinnaird, K. i Gerrard M. (1986). Attitudes about marriage, divorce, and premarital sexual activity as a function of parents’ marital status. Journal of Marriage and the Family, 48: 757-765.4. Mrnjaus, K. (2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filo-zofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.5. Nikodem, K. (2010). Religija i obitelj. Utjecaj kršćanskog identiteta na percepciju odnosa roditelja i djece. Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 19 (2): 173-194.6. Raboteg-Šarić, Z.; Pećnik, N. i Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. 7. Rholes, W. S., Simpson, J. A., Blakely, B. S., Lanigan, L. i Allen, E. A. (1997). Adult attachment styles, the desire to have children and working models of parenthood. Joumal of Personality, 65: 357-384.   

Stavovi prema braku i motivacija za roditeljstvom kod studenata

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals