Prikaz znanstvenog opusa Milivoja Glavaša

Boris Dorbić

Ivo Glavaš

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

413GODIŠNJICE I PRIKAZI                                                                                         ČSP, br. 2., 413.-440. (2015)Mr. sc. Milivoj Blažević, hrvatski arhivist i povjesničar – povodom 65. godine životaMr. sc. Milivoj Blažević, prof., rođen je u Šibeniku 30. rujna 1949. u težačko-gra-đanskoj obitelji s gradskoga predjela Gorica. U rodnom je gradu završio osnovnu školu i 1968. realnu gimnaziju. Studij povijesti i povijesti umjetnosti završio je na Filozof-skom fakultetu u Zadru. Godine 1976. započeo je raditi u tadašnjem Sabirnom arhivskom centru u Šibeniku, koji je od 1968. uspostavljen kao odjel Državnoga arhiva u Zadru. Radio je na poslovima arhivista i voditelja Centra u Šibeniku. Zamijenio je tada umirovljenog profesora Antu Šupuka. U kontinuitetu je punih 38 godina radio na priku-pljanju, sortiranju, zaštiti i stručnom sređivanju arhivske i druge pisane građe s područja općina Šibenik, Drniš i Knin kao djelokruga Sabirnoga centra. Kroz dugi niz godina prikupljeno je bli-zu 2000 dužnih metara arhivske građe i fondo-va razne provenijencije od upravnoga, javnoga, gospodarskoga, socijalnoga i kulturnoga znače-nja za cijelu Šibensko-kninsku županiju, koje po slobodnoj procjeni čini blizu tri milijuna raznih dokumenata. Karakteristika je arhiva da je u simbiozi s upravom, gospodarstvom i nadgradnjom, budući da se poslovi arhivistike, kao odgovorni i složeni, tretiraju kao poslovi od posebne lokalne i općedruštvene važnosti. U okolnostima preseljenja ar-hiva mr. sc. Blažević nesebično je spašavao i sređivao šibensko arhivsko gradivo i time stvarao mogućnosti da Šibenik dobije samostalnu arhivsku ustanovu, jer je od 11. siječnja 2009. odlukom Vlade Republike Hrvatske arhiv u Šibeniku odvojen od Državnoga arhiva u Zadru. Gospodin Blažević radio je na gotovo svim arhivskim fon-dovima. Posljednjih je godina radio na formiranju znanstveno-stručnih tematskih ar-hivskih zbirki gradiva za različite teme koje imaju znanstvenu važnost za grad Šibenik i njegovu okolicu.Do 2008. sa svojim je suradnicima prikupio oko 7000 arhivskih kutija razne do-kumentacije upravno-političkih i sudskih tijela i organa, gospodarskih subjekata, teh-ničke dokumentacije (nacrti, planovi, fotografije) i veći broj prvorazrednih spisa u rasponu od 14. do kraja 20. stoljeća u više od 120 arhivskih fondova. Ti su dokumenti temeljni za budućnost Državnoga arhiva u Šibeniku i višu razinu znanstveno-istraži-vačkoga rada na području Šibensko-kninske županije.Godine 2006. završio je na Sveučilištu u Zadru postdiplomski studij “Povijest hr-vatskog pomorstva” s najvišim ocjenama na katedri koju je vodio prof. dr. sc. Mithad Kozličić i stekao akademsku titulu magistra znanosti hrvatskoga pomorstva s temom iz gospodarstva Šibenika u 20. stoljeću. Naslov teme bio je Karakteristike gospodar-skog položaja Šibenika između dva svjetska rata (1918. – 1941.). Suradnik je na više obljetničkih monografija o povijesti vodovoda, elektrifikacije, urbanizma, političkoj povijesti (12 radova i knjiga kao arhivski suradnik i recenzent) i na 10 knjiga o po-vijesti šibenskoga zdravstva kao suradnik prim. dr. Stjepana Sirovice. Organizator je GODIŠNJICE I PRIKAZI                                                                                         ČSP, br. 2., 413.-440. (2015)414i suradnik 20 različitih izložbi na lokalnoj i regionalnoj razini, s temama iz socijalne, zdravstvene i političke povijesti Šibenika i Dalmacije. Valja spomenuti njegovu struč-nu pomoć i rad na velikim izložbama: Izgradnja u Šibeniku (1995.); Proslava 60 go-dina hrvatske aluminijske industrije u Šibeniku (1997.); Brački kamen u graditeljstvu Dalmacije (Buenos Aires – Split, 2004.) u svojstvu vanjskoga suradnika; Obljetnica 150 godina hrvatskog preporoda 1848. godine (Zadar, 2008.); Arhivski spisi Šibenika (2010.); Šibenski zemljišnik od 17. do 20. stoljeća s katalogom (2011.); Informiranje (plakati i oglasi), 19. i 20. stoljeće (2012.); Šibenik u Prvom svjetskom ratu (2014.).Objavio je više od 20 stručno-povijesnih prikaza i feljtona u Šibenskom listu, Mi-hovilu i Vjeri u kamenu. Suradnik je na 12 prikaza u vezi s arhivskom građom, a po-sebno je značajno pet znanstvenih radova objavljenih u jednom od časopisa najviše znanstvene kategorije u Republici Hrvatskoj (a1), onom Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Dosadašnji Blaževićev opus doseže više od 600 stranica gospodar-skoga, političkoga i povijesnoga teksta o različitim temama regionalnoga karaktera vezano uz Šibenik u 19. i 20. stoljeću.Ocjena rada na povijesti gospodarstva Šibenika u radovima gospodina Blaževića dana je u prikazu prof. dr. sc. Josipa Vrandečića sa Sveučilišta u Splitu, koji je dijelo-ve magistarskoga rada ocijenio važnim doprinosom za cjelinu gospodarskih sektora međuratnoga razdoblja, na primjer poljoprivredu, promet, trgovinu, obrt, industriju i bankarske institucije, u kojima je autor brojnim arhivskim podacima predočio zani-mljivu gospodarsku dinamiku Šibenika. Tim je doprinosom, smatra Vrandečić, Blaže-vić značajno obogatio hrvatsku gospodarsku povijest na lokalnoj i područnoj razini, pa je shodno tomu taj znanstveni magisterij ocijenjen kao originalni doprinos povije-snoj znanosti i posebno prikladan kao komparativni obrazac za obradu gospodarstva i drugih jadranskih gradova. Visoku ocjenu dali su i prof. dr. sc. Stijepo Obad i mentor prof. dr. sc. Tonći Šitin sa Sveučilišta u Zadru, koji je naglasio Blaževićevo poznavanje izvornoga arhivskog gradiva i njegove analize uz prikladnu znanstvenu metodologiju, čime je iscrpno obradio sve gospodarske aspekte širega šibenskog područja u geostra-tegiji značenja grada kao središnje okosnice jadranskoga prostora.Promotor je važnosti arhivske djelatnosti u lokalnom tisku i govornim medijima. Svoj je angažman upotpunio članstvom i radom u više povjerenstava i odbora u vezi s kulturnom politikom šibenskoga područja (Povijesno društvo, 1977. – 1983.; Odbor za spomenik hrvatskom kralju Petru Krešimiru IV., 1992. – 1998.).Dugi je niz godina suradnik Katedre za povijest Sveučilišta u Zadru, Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskoga instituta za povijest. Kao arhivski surad-nik, surađivao je s pojedincima i ustanovama u zemlji i inozemstvu: Rimu, Veneciji, Zagrebu, Splitu, Zadru itd. Suradnik je na knjizi Vincenzo Drago prof. dr. sc. Ljerke Šimunković, izdanoj u Rimu 2001., u pronalaženju građe za framasonske tendencije 19. stoljeća u Dalmaciji.Bio je suradnik na šest doktorskih disertacija i osam znanstvenih magisterija koji su, među ostalim, nastajali korištenjem arhivskoga gradiva šibenskih arhiva. U okvi-ru projekta “Šibenik – analiza razvoja i valorizacije povijesne jezgre” iz temeljnoga programa “Povijest na istočnoj obali Jadrana”, koji je vodio prof. dr. sc. Milan Prelog, Blažević je za istraživače dr. sc. Danka Zelića i dr. sc. Jagodu Marković bitno doprinio kao arhivski mentor na doktorskim disertacijama, osobito onoj dr. sc. Jagode Mar-415GODIŠNJICE I PRIKAZI                                                                                         ČSP, br. 2., 413.-440. (2015)ković, Urbanistička transformacija Šibenika od 1860. do 1918. godine iz 1999., koja je dopunjena i objavljena 2009. pod naslovom Šibenik u doba modernizacije. Od 2010. Blažević priprema građu za doktorsku disertaciju na temu Povijest tu-rizma u Šibeniku (19.-20. stoljeće) na Sveučilištu u Zadru da bi je objavio zbog potre-be promocije uloge i važnosti šibenskoga turizma. Od 1997. do 2014. član je Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Do sada je u odnosu na odabir tematike, širinu povijesnoga znanja i educiranost Blažević prvi povjesničar Šibenika od 1982. do 2015. godine.Posljednjih nekoliko godina sređuje veliki i zahtjevni fond Mirovnoga i Općin-skoga suda u Šibeniku (1797. – 1941.) da bi značajno gradivo bilo pripremljeno za znanstveno-istraživačke svrhe. Osobitu pozornost posvećuje komunalnim zbirkama (ceste, voda, građevine, nacrti i slično) te političkim zbirkama suda i javne uprave prve polovine 20. stoljeća. Svojim je arhivskim radom omogućio da Državni arhiv u Šibe-niku istraživanjem i objavljivanjem znanstvenoga gradiva zauzme značajno mjesto u budućoj kulturnoj politici naše domovine.Blažević analizira dokumente u međusobnoj povezanosti, tako da oni u cjelini tematike na koju se odnose omogućuju analitiku, tzv. arheologiju spisa, što znači da brojni dokumenti ako ne cjelinom onda sigurno nekim značajnijim detaljima ili važ-nim informacijama služe postavljanju pojedinačne, ali i opće povijesne slike. Dakle, promatra povijest kao kontinuitet povezanih odjeljaka u kojima se sublimira socijalna i društveno-politička paradigma svih sudionika. Takav način prezentiranja povijesne fabule postaje zanimljiv kao štivo jer gleda na cjelinu i pojedinosti koje uzrokuju stanja u kontinuitetu vremena socijalnih preobrazbi. U tom je pogledu originalan kao povje-sničar, temeljit, i obrazovan. I nakon što je 2014. otišao u mirovinu, spreman je nasta-viti raditi na dovršetku istraživanja povijesti turizma u Šibeniku u 19. i 20. stoljeću, povijesti šibenskog pomorstva od 18. do kraja 20. stoljeća, kao i na do sada nepoznatoj i neistraženoj socijalno-trivijalnoj povijesti ovoga kraja, filantropiji i komunalnom as-pektu preobrazbe težačkoga grada u moderno urbano naselje. Posebno se zanima za proučavanje povijesti poljoprivrede, osobito hortikulture, i potrebu valorizacije medi-teranskoga krajobraza.Većina znanstvenih radova u Radovima Zavoda HAZU u Zadru prošla je znan-stvenu valorizaciju iz pera akademika Vladimira Stipetića, Petra Strčića, dr. sc. Šime Peričića, prof. dr. sc. emeritusa Miroslava Bertoše i drugih ovlaštenih recenzenata.Blažević je bio i recenzent nekoliko znanstveno-stručnih radova i knjiga, od kojih kao primjer valja spomenuti knjigu dipl. ing. Marija Šmita Izgradnja hrvatske alumi-nijske industrije (Šibenik, 1997), uz popratni pogovor.Za uspješan dugogodišnji rad mr. sc. Milivoj Blažević dobio je 2014. Godišnju nagradu Šibensko-kninske županije zbog razvoja i unapređenja arhivske djelatnosti te stručno-znanstvenoga rada na području gospodarsko-socijalne, političke i kulturne povijesti.Radovi objavljeni u kategoriziranim časopisima i zbornicima radovaUsmiani, Ante; Blažević, Milivoj. “Izvori o Hrvatskoj 1941. na području Sjeverne Dalmacije”. Arhivski vjesnik 24 (1981): 54-57.GODIŠNJICE I PRIKAZI                                                                                         ČSP, br. 2., 413.-440. (2015)416Blažević, Milivoj. “Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Ši-benika od 1921. do 1941. godine”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (2007), br. 49: 583-643.Blažević, Milivoj. “Prilog povijesti poljoprivrede šibenskog područja od 1921. do 1941. godine”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (2007), br. 49: 647-689.Blažević, Milivoj. “Povijest trgovačke, obrtničke i bankarske djelatnosti u Šibeniku od 1921. do 1941. godine”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (2008), br. 52: 347-379.Blažević, Milivoj. “Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (2009), br. 51: 203-218.Blažević, Milivoj. “Prilozi povijesti Šibenika za Prvoga svjetskog rata i talijanske okupacije od 1914. do 1921. godine”. U: Zbornik Stijepa Obada, uredništvo Marko Tro-grlić, 625-645. Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest; Zavod za povijesne zna-nosti HAZU; Split: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta; Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2010.Dorbić, Boris; Pamuković, Anita; Blažević, Milivoj. “Prilog poznavanju povijesti hortikulturne i bilinogojstvene edukacije stanovništva šibenskog kotara u razdoblju 1920. – 1939. godine”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (2014), br. 56: 203-218.Radovi objavljeni u nekategoriziranim časopisima i tiskuBlažević, Milivoj. “O grbu grada Šibenika”. Šibenski list, (Šibenik), br. 79, 17. VI. 1978., 7.Blažević, Milivoj. “Dokumenti o prvim danima slobode 1944 – Narod odlučuje”. Šibenski list, (Šibenik), br. 799, 4. XI. 1978., 9.Blažević, Milivoj. “Mihovil Pavlinović i hrvatski narodni preporod u Dalmaciji”, Povijesni feljton u 22 nastavka. Šibenski list, (Šibenik), br. 1477-1498, 1992.Blažević, Milivoj. “Arhivsko gradivo Šibenika”, Stručni feljton u pet nastavaka. Ši-benski list, (Šibenik), br. 1508-1513, 1992.Blažević, Milivoj. “Bosansko pitanje”, Povijesni feljton u pet nastavaka. Šibenski list, (Šibenik), br. 1528-1532, 1993.Blažević, Milivoj. “Zid za srpsku separatnu politiku – Dani bosanskog raspleta”. Šibenski list, (Šibenik), br. 1575, 5. III. 1994., 11.Blažević, Milivoj. “Republikanska uvertira hrvatsko-bošnjačkom savezu”. Šibenski list, (Šibenik), br. 1577, 23. III. 1994., 5.Blažević, Milivoj. “Nicollo Tomasseo – Povodom 100 godina spomenika u Šibeni-ku”. Šibenski list, (Šibenik), br. 1693, 8. VI. 1996., 6-7.Blažević, Milivoj. “Poticaj za stvaranje sveobuhvatne studije o razvoju šibenskog gospodarstva – Osvrt na knjigu Izgradnja hrvatske aluminijske industrije”. Šibenski list, (Šibenik), br. 1771, 6. XII. 1997., 7.417GODIŠNJICE I PRIKAZI                                                                                         ČSP, br. 2., 413.-440. (2015)Blažević, Milivoj. “Prof. Ante Šupuk. In memoriam”. Sveti Mihovil. Glasilo Šibenske biskupije (2000), br. 13: 59-60.Blažević, Milivoj. “Iz povijesti primoštensko-rogozničkog feuda Vidovića”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2000), br. 21: 45-48.Blažević, Milivoj. “Primošten u prošlosti hrvatske politike (1935. – 1939.)”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2001), br. 22: 52-53.Blažević, Milivoj. “Arhivska otkrića o glazbenom životu Šibenika 19. stoljeća”, Po-vijesni feljton. Šibenski list, (Šibenik), br. 1996-1998, 2002.Blažević, Milivoj. “Pučanstvo primoštenskog kraja u aktima i matičnim knjigama od 14. do sredine 19. stoljeća”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2002), br. 23: 58-64.Blažević, Milivoj. “Trijumf hrvatske političke misli – 130 godina od pobjede Hr-vatske narodne stranke u Šibeniku”. Šibenski list, (Šibenik), br. 2037, 18. I. 2003., 8-10.Blažević, Milivoj. “Prilog povijesti hrvatske kinematografije”, Feljton u tri nastav-ka. Šibenski list, (Šibenik), br. 2045-2047, 2003.Blažević, Milivoj. “Povijest seoskih organa vlasti Primoštena (19. i 20. stoljeće)”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2003), br. 24: 47-49.Blažević, Milivoj. “Prilog povijesti cestovnih komunikacija primoštenskog kraja”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2003), br. 25: 76-79.Blažević, Milivoj. “Prilog povijesti primoštenskog kraja 1944. godine – Izvješće partijskih sekretara”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2006), br. 31: 37-40.Blažević, Milivoj. “Primošten u razdoblju poslijeratne obnove 1946.-1947. godi-ne”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2007), br. 33: 46-50.Blažević, Milivoj. “Udbaška refleksija na katolički Primošten. Prilog za povijest Crkve u Hrvata”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2008), br. 35: 36-38.Blažević, Milivoj. “Novi prilozi biografiji sluge Božjeg don Ive Šarića”. Vjera u ka-menu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2011), br. 40: 27-30.Blažević, Milivoj. “Primoštenska povijest na temelju arhivske građe”. Vjera u ka-menu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2011), br. 40: 71-73.Blažević, Milivoj. “Primoštenske žrtve hrvatskoj slobodi. Krvavi 27. studeni 1938. godine”. Vjera u kamenu. Glasilo KUD-a Sv. Jurja Primošten (2012), br. 41: 61-64.BORIS DORBIĆ I IVO GLAVAŠ

Mr. sc. Milivoj Blažević, hrvatski arhivist i povjesničar - povodom 65. godine života

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals