Marijan Čepelak

Vladimir Zebec

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

AKTIVNOSTI MUZEJA, GALERIJA I ZBIRKIDOKUMENTACIJA, KATEGORIZACIJA I VALORIZACIJA, IZLAGANJE I ZAŠTITA MINERALOŠKO - PETROGRAFSKE MUZEJSKE GRADJE, PRIMJER MINERALOŠKO - PETROGRAFSKOG MUZEJA U ZAGREBU *V la dim ir Zebec i  M ineraloško-petrografski muzej,Mari jan Čepelak ZagrebI UvodM ineraloško-petrografski muzej u Zagrebu pripada grupi prirodoslovnih muzeja i  kao takav bavi se prikupljanjem, proučavanjem, čuvanjem i  izlaganjem prirodn ih m aterija- la . Razvio se iz  prirodoslovne zbirke, koja je zajedno s arheološkom i  drugim zbirkama b ila  u sklopu negdašnjeg Narodnog muzeja. P rv i vid osamostaljivanja bio je u fo r - mi zasebnog odjela spomenutog muzeja, da b i 1893. postao potpuno samostalna ustanova što je i  danas. Taj put n ije  slučajan, već je odraz razvoja i  stanja m ineralogije i  pe tro log ije  kod nas i  razvoja znanosti uopće. Prilikom  posljednje re g is tra c ije  de fin iran  je zadatak muzeja ova- ko:"Muzej sistematski p ribav lja , čuva, stručno održava, sredjuje, proučava, znanstveno obradjuje i  p ub lic ira  mu- zejsku gradju - minerale i  stijene  iz  čitavog sv ije ta , a posebno s područja Jugoslav ije , kao i  izvanzemaljsku mineralnu materiju.102.Ostvarivanje zadataka d je la tnosti Muzeja sas to ji se od pripremanja i  održavanja s ta ln ih , povremenih i  pokret- nih iz lo ž b i,  organiziranja i  održavanja predavanja, te- čajeva, seminara i  s lič n ih  ob lika rada, izdavanja kata- loga i  drugih stručnih i  znanstvenih pub likac ija , te propagandnih m aterija la za upoznavanje i  popularizaciju  muzejske gradje, kao i  drugih ob lika muzejske d je la tno- s t i  u skladu sa zakonom."Osim osnovne gradje koja se p rikup lja  i  čuva u ovom mu- zeju, a to su uzorci minerala i  s tijena , u fa z i form ira- nja je:- zbirka mikrouzoraka /mikroskopski preparati, prepara- t i  p rired jen i za rentgenska i  goniometrijska is t r a ž i- vanja i  d r./ ,- zbirka sta rih  instrumenata ko ji su se nekad k o r is t i l i  u mineraloškom i  petrografskom istraž ivan ju ,- fototeka,- dokumentacija nekih is tražn ih  radova /uzorci minerala i  s t ijena /,- centralna dokumentacija o mineraloško-petrografskoj g rad ji u drugim ustanovama u Hrvatskoj.Najveći i  osnovni d io fundusa su uzorci minerala i  s t i - jena - b lizu  deset tisuća primjeraka. Od toga je oko dv ije  tisuće izloženo u sadašnjem stalnom postavu,  o s ta li su smješteni u depou. Prema naslovnoj temi - do- kumentacija, kategorizacija  i  v a lo r iza c ija , izlaganje i  zaštite  - naš prikaz se odnosi samo na ovaj osnovni dio muzejske gradje - na primjerke minerala i  stijena .103II DokumentacijaRadi bo lje  s istem atizacije  tog m aterija la vodi se odgo- varajuća dokumentacija u skladu s Uputstvom o načinu vo- djenja knjiga muzejske gradje i  kartoteke u muzejima i  muzejskim zbirkama /Narodne novine br. 29 od 26. srpnja 1962./. To Uputstvo je prop isao Savjet za kulturu NR Hr- vatske i  prema njemu M ineraloško-petrografski muzej vodi knjigu inventara, knjigu ulaska, knjigu iz laska i  karto- teku muzejske gradje.K n j i g a  u l a s k a  s lu ž i za evidenciju muzejske gradje koja udje u muzej /posudba, ponuda, pohrana, ek- spertiza, poklon i  dr . / ,  a sadrži ove rubrike:1. redni broj2. datum ulaska predmeta, broj spisa3. kra tk i opis predmeta4. odakle predmet do laz i5. stanje predmeta, v e lič in a , težina6. svrha ulaska7. kome je predmet predan, potpis primaoca8. napomena /inventirano i  inventarni broj, kupljeno i  broj spisa, c ijena, vračeno i  potpis primaoca/.K n j i g a  i z l a s k a  s lu ž i za evidenciju inventar- ne muzejske gradje koja povremeno i l i  trajno iz la z i  iz  muzeja /posudba, konzerviranje, ekspertiza, zamjena i  d r./ , a sadrži ove rubrike:1. redni broj2. datum iz laska  predmeta, broj spisa3. kra tk i opis predmeta1044. inventarni broj5. stanje predmeta, v e lič in a  i  težina6. razlog iz laska i  u v je ti7. kome se predmet izdaje, broj spisa i l i  potpis prima- oca8. osiguranje /OZ/9. vraćeno /datum i  potpis primaoca/10. napomenaU k n j i g u  i n v e n t a r a  upisuje se svaki predmet ko ji je trajno ušao u muzej, a rubrike su s ljede- će:1. inventarni broj2. kategorija spomeničke v r ijednosti3. broj knjige ulaska4. zbirka, od je ljenje5. opis predmeta6. autor, signatura, proizvodjač7. vrijeme postanka8. m aterija l, tehnika9. v e lič in a , težina10. broj komada11. stanje, za š t itn i zahvati12. provenijencija /mjesto izvedbe, upotrebe, nalaza/13. način nabave, datum i  broj spisa14. ime i  adresa prodavača, darovatelja15. cijena16. fo to g ra fija , d ija p o z it iv17. inventarni omot18. smještaj19. napomena105K a r t o t e k a  je pomodni ob lik  evidencije k o ji s lu - ž i za operativn i i  znanstveni rad na muzejskoj g rad ji. U spomenutom Uputstvu nisu propisane rubrike koje sadrži kartica  kartoteke, n i t i  n jezin format, već je to prepu- šteno muzeju i l i  g a le r i j i  da ih  p rilagod i svojim potre- bama. U Mineraloško-petrografskom muzeju vodi se karto- teka s karticama koje sadrže ove rubrike:1. broj kartice2. inventarni broj3. ime4. na laz ište5. opaskaPraksa je pokazala da za mineraloško-petrografsku gradju rubrike ovih kartica  nisu dovoljne. U r e a l iz a c ij i  je no- va kartica  koja će sadržavati v iše potrebnih podataka i  to:Kartica će se v o d it i u duplikatu, jedna grupa b it  će s lo - žena abecednim redom, po imenima minerala i l i  s tijena , a druga prema lo k a lite tu  s kojeg je m aterija l donešen. L i - teratura se bude mogla p is a t i i  na po led jin i kartice . Format kartice  b it  đe 10 x 21 cm.Ako na jednom uzorku ima v iše  minerala ispunjavat će se onoliko ka rtica  ko liko  ima minerala. Na svaku karticu  p i- sat će se imena svih minerala, a l i  s izmijenjenim redo- slijedom, tako da b i se po abecednom redu mogao pronać i  svaki mineral.Uz ovo je važno ob ja sn it i pojam inventarskog broja tako da b i do tičn i m aterija l bio jednoznačno odredjen. Ista mineralna vrsta i l i  s tijena  s r a z l ič it ih  lo k a lite ta  ima r a z lič it e  inventarske brojeve. Ista mineralna vrsta i l i106107stijena s istog lo k a lite ta , koja se po nekim bitnim oso- bitostima medjusobno ra z lik u je  /npr. k r is ta ln i ob lik , boja, vrijeme odlaganja, struktura i  tekstura, pa i  v r i - jeme nalaza/, takodjer se re g is t r ira  s ra z lič it im  inven- tarskim brojevima. Ako je sam lo k a lite t  zbog nekog raz- loga raščlanjen, pojedin i uzorci iz  t ih  d ije lova  imat će r a z l ič it e  inventarske brojeve.U daljnjem proširenju dokumentacije predvidjeni su i  n- v e n t a r n i  o m o t i .  S lu ž it i će za spremanje poda- taka znanstvene obrade predmeta i l i  skupine predmeta, pu- b lik a c ija  koje se odnose na predmet i  s l .Da b i dokumentacija b ila  bo lje  zaštićena, za sada su u našem muzeju fotokopirane inventarne knjige. Predvidjeno je m ikrofilm iranje svih vredn ijih  uzoraka.I I I  Kategorizacija i  v a lo r iza c ijaNepotrebno je dokazivati ko lika  je važnost v a lo r iza c ije  i  kategorizacije  spomeničkog fonda m uzejsko-galerijskih ustanova, jer je ona nesumnjiva. Osobito dobro do laz i do izraža ja  u praktičnom radu za f iz ič k u  zaštitu  muzejskih predmeta, prilikom  izrade l is t a  za p rio r ite tn e  konzerva- torsko-restauratorske radove, hitne evakuacije u slučaju elementarnih nepogoda i l i  ratne opasnosti i  sl .Problem ispravne i  ujednačene v a lo r iza c ije  i  kategoriza- c ije  spomenika kulture pokušao se r i j e š i t i  već ran ije , i  u tom smislu učinjeno je mnogo. Ipak, za sada način ka- tegorizac ije  i  v a lo r iz a c ije  n ije  zakonski regu liran, već108je pojedinim muzejima i  galerijama prepušteno da sami do- nesu sud o v r ijednosti i  ka tego r iji muzejske gradje. Kao osnova treba da poslugi predloženi sistem kategorizacije  od šest spomeničkih kategorija, po uzoru kategorizacije  koju je 1967. u svo jila  služba zaštite  spomenika kulture u Hrvatskoj zaključkom Savjeta za zaštitu  spomenika ku l- ture Hrvatske /o tome dr A.Horvat: "O v a lo r iz a c ij i  i  ka- te g o r iz a c ij i spomenika kulture u ku lturno-h istorijsk im  muzejima i  galerijama", Muzeologija br. 9, 1970./.Priroda mineraloško-petrog rafske gradje koju čuva naš muzej je takva da b i se spomenuta kategorizacija  teško mogla p r im ije n it i na nju. Za ovu materiju potrebno je n a č in it i drugačiju, u osnovi s ličnu  kategorizaciju . Re- zu lta t naših iskustava i  razm išljanja o tom problemu je kategorizacija  koja se od nedavna počela p r im ijen jiv a ti u našem muzeju.1. kategorijaU ovu grupu ulaze unikatn i prim jerci k o ji se ne mogu po- novno nabaviti. To su npr. m eteoriti. Svaki primjerak je jedinstven, neponovljiv u p r iro d i, i  zato predstavlja za svjetsku znanost neprocjenjivu vrijednost. Njihov nesta- nak ne b i mogli n i t i  djelomično nadoknaditi fo to s i,  g ip - sani od ljev i i  sl . V rlo  skupe uzorke r ije tk ih  minerala /npr. najskupocjenije drago kamenje/ treba p redv id je ti u toj k a te g o r ij i,  premda ih naš muzej ne posjeduje, n i t i  postoje iz g le d i da će ih  u dogledno vrijeme imati.2. kategorijaOvoj ka teg o r iji pripadaju prim jerci r ije tk ih  i  v rijedn ih  minerala, rjed je  stijena  do ko jih  se sada v iše ne može dođi / isc rp ljena  na laz išta , zatvoreni ru dn ic i/ , kao i1093. kategorijaM inera li i  s tijene  koje je moguće nabav iti, a l i  teško jer su r i j e t k i  u p r iro d i,  i l i  imaju visoku cijenu, estet- sk i izuzetno v r ije d n i prim jerci inače čestih  m ineralnih vrsta takodjer b i odgovarali ovoj ka tego r iji.4. kategorijaOvoj ka tego r iji pripadaju m inera li i  s tijene  vr lo  česte u p r iro d i i  moguće ih  je u svako doba lako i  jednostavno nabaviti.5. kategorijaZadnju grupu sač in java li b i prim jerci minerala i  stijena kojih  ima u p r iro d i u iz o b ilju .Za bo lje  razumijevanje predložene kategorizacije  potreb- no je ob ja sn it i sadašnji način p rikup ljan ja  novih uzora- ka. Većina minerala pronalazi se prilikom  rudarskih eks- p loa tac ijsk ih  radova i l i  is tražn ih  radova, raznih teren- skih radova, gradjevinskih zahvata i l i  upravo is tra ž iv a - njem na terenu sa svrhom otkrivanja minerala. U već in i zapadnih zemalja t r ž iš te  minerala je p r il ič n o  razvijeno, pa tako postoje pro fesiona ln i sakupljači i  trgovci mine- ralima. I pojed in i muzeji i  s ličn e  ustanove poduzimaju is traž ivan je  na terenu radi p rikup ljan ja minerala. Na sajmovima minerala kakvih u inozemstvu ima mnogo, a kod nas samo jednom godišnje u Trž iću , moguće je o tkup iti i l i  rjed je  zam ijen iti minerale č ija  je cijena stvar s lo - bodne pogodbe, formirana prema zakonu t rž iš ta  - trenutnoj ponudi i  po tražn ji. Kako naš muzej u zadnje vrijeme nas-drago kamenje v r lo  visoke cijene.110t o j i  upotpuniti fond muzejske gradje, kretanje cijena na t rž iš tu  minerala postaje za nas sve važnije.Dogadja se da poneko na laz ište  minerala bude iscrp ljeno , pa tako i  c ijena tim uzorcima raste. No, is to  tako i  o- brnuto, vrijednost uzorka nekog na lazišta  može naglo pa- s t i  ukoliko se o tk r ije  is to  takvo novo, bogato na laz ište . Na vrijednost primjerka rjed je , utječu nove znanstvene spoznaje.Sve se to odražava na ka tego r iza c iji i  v a lo r iz a c ij i mu- zejske gradje, tako da kategorije predstavljaju promjen- l j iv e  v e lič in e , a v a lo r iza c iju  treba smatrati stalnim procesom. Očito je da je vrijednost primjerka v r lo  re la - tivan pojam bez obzira na to da l i  je mjerena znanstve- nim značajem, tržnom cijenom, estetskim k rite rijem , i l i  na neki drugi način. Osim toga, ocjenu donosi manja gru- pa stručnjaka što povećava mogućnost subjektivne pogreš- ke. Ipak, bez obzira na svu re la tivnost takvog p roc jen ji- vanja, spomenuta kategorizacija  je nužna i  svakako bo lja  od nikakve.U našem m aterija lističkom  sv ije tu  najadekvatnije iz raža- vanje neke v r ijednosti je novčano izražavanje. Tako je i  s mineraloško-petrografskom gradjom muzeja. Baratajući s konkretnim ciframa, imat ćemo jasn iju  predodžbu o v r ije d - nosti čuvanog i  izloženog m aterija la. Takav način vredno- vanja još je po trebn iji za predočavanje v r ijednosti mu- zejske gradje osobama, odnosno onim društvenim struktura- ma u kojima ne rade stručn jaci m inera loz i-pe trog ra fi, a s kojima muzej kontaktira i  č i j i  u tjecaj može b i t i  važan /npr. kod financ iran ja /.Postoje teškoće u procjeni v r ijednosti s obzirom na to da cijena pojedinih primjeraka n ije  uopće poznata /ne111pojavljuju se na t r ž iš tu / , i l i  onima ko ji ocjenjuju n ije  poznata. Zato na poslu procjenjivanja treba da radi što veći  broj lju d i kako b i se umanjila mogućnost pogreške. Prilikom  procjene vrijednosti, premda re lativne, za naše materijale treća uzimati u obzir:1. kategoriju2. sadašnju tržišnu vrijednost3. vrijeme čuvanja objekta u muzeju, h isto rijsku  v r ijed - nost.Svaka kategorija već uključuje odredjene k r ite r ije  - je- dinstvenost, r ije tko st pojavljivanja, mogućnost nabave, estetsku vrijednost i  sl . Pripadnost odredjenoj kategori- j i  olakšava ocjenjivanje, premda ne može dati konkretnu brojku. Mogle b i se dati granične vrijednosti kategorije izražene novčano, unutar kojih b i se pojedinim prim jerci- ma davala cijena.Ukoliko je poznata trenutna tržišna vrijednost, b ila  bi to osnova za ocjenjivanje, osobito jednostavno kod primje- raka ko ji su nedavno kupljeni.Svi uzorci ko ji se već 150 godina čuvaju u našem muzeju, pored spomenutih, imaju i  povijesnu vrijednost, jer su do- kumenti razvoja mineralogije i  petrografije kod nas, veza- ni uz naše prve stručnjake, mineraloge i  petrografe. Taj faktor, ne b i bitno mijenjao vrijednost utvrdjenu na gore spomenuti način, a l i  ga treba uzeti u obzir.112IV Izlaganje i  zaštitaS ta ln i postav Mineraloško-petrografskog muzeja već odav- no n ije  zadovoljavao potrebe suvremenog posjetioca. Do- voljno je spomenuti da neke v it r in e  i  smještaj predmeta u njima tra ju  već v iše od osamdeset godina. Osim dotra- ja lo s t i,  izg led  i  konstrukcija v it r in a  je takva da danas n i estetsk i n i funkcionalno ne zadovoljava, pruža slabu mogućnost osv je tljen ja  i  slabu zaštitu  eksponata. Uz to, danas su potrebni već i  tekstovni i  s likovn i p r i lo z i  i  objašnjenja uz eksponate, što n ije  b ilo  moguće o s tv a r it i u starim vitrinama. Ukratko, neophodno je osuvremeniti taj postav, i l i  točn ije , potrebno je s tv o r it i potpuno nov. Taj v e lik i pothvat započeli smo malim, a l i  sistemat- skim promjenama, koje se uklapaju u zamišljenu koncepci- ju novog postava.Osnovna promjena je izrada novih v it r in a ,  a s time i  na- čin  iz laganja i  tumačenja muzejske gradje. Sav m aterija l je takve prirode da se mora iz la g a t i u vitrinama. Suoče- n i s pomanjkanjem prostora nasto ja li smo o s tv a r it i takav t ip  v it r in e  ko ji će nadoknaditi sve nedostatke s ta r ih , a ujedno o s ta v it i mogućnost promjene u eventualnom drugači- jem postavu. Predvidjene su takodjer za mogući  premještaj u neki drugi prostor.V itr in e  su koncipirane tako da svaka ima t r i  namjenski r a z l ič it a  prostora. Najveći  d io zauzima iz ložben i d io.Taj prostor je po položaju, v is in i  i  dubini optimalan za razgledavanje. Iza stakla je iz ložen m aterija l - estetsk i i  na drugi način v r ije dn i uzorci minerala i  stijena . Is - t ič e  ih  unutrašnje e lektrično osv je tljen je  i  tako još v i - še p r iv la č i pažnju posje tilaca . Tekstovni i  s likovn i p r i-113lo z i su sastavni dio izložbenog prostora. Raspored stak- len ih po lica  je lako prom ijen iti i  p r ila g o d it i drugim po- trebama.P reos ta li, za izložbu n e is k o r is t iv i prostor na lazi se u donjem d ije lu  v it r in e .  To je zatvoreni d io sakriven od pogleda posje tila ca  u kojem su smještene č e t ir i  ve like  prijenosne lad ice . U dv ije  je smješten m aterija l temat- sk i vezan uz iz ložbu, odnosno istovrstan s gore iz lo že - nim. Prim jerci minerala i  stijena  k o ji su ovdje pohranje- n i, za redovne posjetioce nisu zan im ljiv i i  namijenjeni su samo stručnjacima.Drugu polovicu tog zatvorenog prostora zauzimaju dv ije  prazne prijenosne lad ice . One su namijenjene za slučaj brze evakuacije m aterija la  smještenog u izložbenom d ije - lu v it r in e .  Tu je pripremljen i  m aterija l za zaštitu  u- zoraka p r i transportu. Ladice svih v it r in a  su is t ih  d i- menzija, tako da nema poteškoća kod eventualnih zamjena. Mogu se p redv id je ti odgovarajući kontejneri za sigurn i smještaj ovih prijenosn ih lad ica  s materijalom.Ostale mjere zaštite  koje nisu d ik tirane specifičnošću m aterija la t j . p ro tiv  požara, provale i  kradje, mogu se p rovod iti kao i  u ostalim  muzejskim i  s ličn im  ustanovama.M ineraloški i  petrografski m ate rija l, osim r ije tk ih  izu - zetaka, n ije  o s je t l j iv  na normalne temperaturne ra z lik e , režim v lažnosti, i  jačinu i  vrstu osv je tljen ja . Najveća opasnost je od mehaničkog oštećenja p r i transportu i  one- čišćenja prašinom /neki m inera li se ne srniju p r a t i/ . Te se opasnosti uklanjaju, odnosno smanjuju pažljiv im  paki- ranjem kod transporta i  oblaganjem plastičnom fo lijom  /prim jerci smješteni u depou/. U novim vitrinama sve pu- kotine kroz koje b i mogla ući prašina zatvorene su moito-114Jedan neobičan ob lik  zaštite  koja se može provesti upra- vo na našim najvrednijim  materijalima - meteoritima, pruža mogućnost da d ije ljenjem  bitno ne gube vrijednost. Meteorit, č ija  je glavna vrijednost jedinstvenost i  znan- stveno značenje, ne mora b i t i  c je lo v it ,  pa tako od jed- nog komada mogu r a z l i č i t i  muzeji i  s lične  ustanove imati poneki komadić, dovoljan za znanstvenu obradu i  za iz la - ganje.U ovom prikazu ž e l j e l i  smo iz n ij e t i  naša iskustva i  neka rješenja do ko jih  smo d o š li u praktičnom radu na dokumen- t a c i j i ,  k a teg o r iza c iji i  v a lo r iz a c ij i ,  te izlaganju i  za- š t i t i  mineraloško-petrografske gradje. B it  ćemo v r lo  za-  dovo ljn i ako pomognu rješavanju s lič n ih  problema u dru- gim muzejima.Tema IX Kongresa Saveza muzejskih društava Jugoslavije b ila  je usmjerena na zaštitu  muzejske gradje. B ilo  je predloženo mnogo tehničkih rješenja zaštite . Očito je da se opasnosti koje p r ije te  muzejskog g rad ji mogu p o d ije l i- t i  u dv ije  grupe: opasnosti od elementarnih nepogoda - potresa, požara, poplave i  s l . i  opasnosti od otudjenja - provala i  kradje i  ratnog uništavanja. Kod ove druge grupe opasnosti treba se pom iriti s činjenicom da tehn i- čk i sav ršen iji i  lu k a v ij i cisterni zaštite  stvaraju samo savršenije i  lukav ije  lopove. Zato b i n a je fik a sn ij i na- čin  zaštite  bio u odgajanju lju d i ko ji b i tako mogli ra- zumjeti, v o lje t i i  čuvati svoju i  tudju kulturnu baštinu. To je dugoročna in v e s t ic ija  koja se neće v r a t i t i  našoj generac iji, a l i  nas to ne opravdava da ju zanemarimo.*Dopunjeni tekst referata održanog na XI kongresu Savezamuzejskih društava Jugoslavije u Jajcu od 3-5. X 1979.g.prenskom trakom.115

Dokumentacija, kategorizacija i valorizacija, izlaganje i zaštita mineraloško-petrografske muzejske građe : primjer Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu

Dokumentacija, kategorizacija i valorizacija, izlaganje i zaštita mineraloško-petrografske muzejske građe : primjer Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia