Borislav Valušek

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prenosimo  —  Our SelectionsPublikacija SITES-a »Dobra predstava — praktičan vodič za povremene izložbe«Berislav ValušekModerna galerija, RijekaU izdanju SITES-a (Smithsonian Insti- tution Traveling Exhibition Service) iz Washingtona, tiskana je 1981. g. publikacija pod nazivom »Dobra predstava —  praktičan vodič za pri- vremene izložbe« (autor, Lothar P. Witteborg).SITES je naziv za glavni program za- voda Simthsonian koji je organizator putujućih izložbi o umjetnosti, povi- jesti i znanosti, izložbi edukativnog karaktera i društvene tematike. Broj od osam milijuna posjetilaca 1981. g, unutar i izvan granica S jedin je- nih Američkih Država, uz podatak da oko stotinu i trideset gotovih izložbi putuje svijetom, a tridesetak novih svake godine m ijenja one naj- starije, dovoljan je razlog da d je- latnosti ovog zavoda posvetimo paž- nju.Spomenuta publikacija sastavljena je u obliku knjige s mnoštvom ilustra- cija i korisnih podataka o svim as- pektima izložbene djelatnosti; od prethodnog planiranja izložbe, preko postave, rasvjete i osiguranja, do materijala i alata potrebnih za obli- kovanje izložbenog prostora. Osim muzeoloških i muzeografskih napu- taka, navedena je i prilično opširna bibliografija djela u kojima se po- bliže obrađuju problemi, koje knjiga dotiče, te adrese proizvođača muzej- skog rekvizitarija koji kataloge svojih proizvoda dostavljaju besplatno. Jednostavna, jasna i pregledna, ova je knjiga koristan priručnik koji se s lakoćom može koristiti u svakodnev- noj muzejskoj praksi.Da bismo i jugoslavenskim muzeal- cima donekle približili ovu knjigu u kojoj se na jednom mjestu nalaze sakupljena praktična iskustva izlož- benih aktivnosti suvremenog muzeja, kod nas razbacana u bezbroj kn již i- ca i stručnih časopisa, prenosimo je- dno poglavlje1 u kojemu je riječ o prethodnoj i naknadnoj procjeni iz - ložbe kao tije la  č iji se razlog opsto- janja poklapa s efikasnošću p rije - nosa informacija, lako su neki sta- vovi pojednostavljeni i u našoj bo-gatoj muzeološkoj literaturi opširnije obrađeni, ipak treba obratiti pažnju na pojedina pravila koja se često u praksi ne ostvaruju, kao, prim jerice, sama procjena ili m ijenjanje dijela ili cijele izložbe koji ne funkcioniraju onako kako je zamišljeno.ProcjenaMože se reći da postoji opća suglas- nost kod većine muzealaca da bi iz- ložbe, uključujući i putujuće, trebale biti procjenjivane s obzirom na n ji- hovu efikasnost. Neke su institucije ponešto suzdržljive, zbog mogućnosti nepovoljnih rezultata (gubljenje sa- mopouzdanja). Mi, pak, vjerujemo da postupak procjenjivanja nije oblik ka- žnjavanja, već konstruktivan proces putem kojega možemo učiti na gre- škama, isto kao i na uspjesima. Mo- glo bi se reći da je svrha izložbe osi- gurati zabavu, odgajati i obrazovati i uputiti posjetioce, te prijenosom in- formacija povećati zanimanje za od- ređenu temu i učvrstiti pojedine na- zore i stavove. Zato, ako želimo pos- tići te ciljeve, procjena može biti ko- ristan način za usavršavanje našeg rada.Procjena može započeti u ranoj fazi planiranja i nastaviti se nakon što su izložbeni i odnosni programi započeli. Pojedine odluke u vezi s programima mogu biti provjerene u fazi izrade maketa i tada se mogu lako mijenjati. Zatraže li se sredstva za ostvarenje i razvoj izložbe, posebnu bi svotu trebalo namijeniti za procjenu kao i za ispravljanje neefikasnih dijelova izložbe, u slučaju da provjera uka- že na slabosti ili nedostatke u ko- municiranju.Važna pitanja na koja bi trebalo od- govoriti da bi se izložba učinila dje- lotvornijom su:21) Tko sačinjava publiku? Što posje- tioce zanima? Koji su im ciljevi?2) Koji su vaši ciljevi? Da li želite prenijeti informaciju, promijeniti sta- vove, ili i jedno i drugo? Da li je ciljeve itko već pokušao pojedinačno navesti?3) Koji je najbolji način za ostvarenje vaših namjera i ciljeva i onih vaše publike? Koji sadržaji i koja sred- stva su najpodesniji? S koliko vre- mena, novaca i stručnog kadra ras- polažete?4) Odlučite li prikupiti i izložiti eks- ponate, provjerite da li funkcioniraju kao cjelina. Ako ne, u čemu je pro- blem i kako ga riješiti? Možete li provjeriti ideju prije nego li na nju potrošite velika novčana sredstva?5) Što ste naučili iz vlastitog isku- stva, a što bi moglo pomoći vama, a i drugima da slijedeći put postupite svrsishodnije? Jeste li svoja otkrića dokumentirali i prenijeli drugima? Harris Shettel, vodeći stručnjak za is- pitivanje efikasnosti izložbi, nudi šest preporuka kojih bi se trebalo pridr- žavati u cilju unapređivanja izložbi edukativnog karaktera. Te su:1) Edukativne izložbe moraju imati izričito postavljene ciljeve.2) Kada znate što namjeravate po- stići s publikom kojoj je izložba na- mijenjena, spremni ste razmišljati i o primjerenom sadržaju pomoću koje- ga možete doseći ciljeve.3) Bitno je da se pažljivo promisli o redoslijedu kojim informacija treba biti prenijeta i postavom izložbe osi- gurati taj redoslijed.4) Jedno od najvažnijih načela što proizlazi iz područja opće biheviori- stičke psihologije i primjena tog na- čela u podučavanju jest da aktivno sudjelovanje pospješuje stjecanje i zadržavanje informacije.5) U uskoj vezi sa sudjelovanjem je utvrđivanje.U kombiniranom obliku, Shettelove preporuke mogu biti protumačene kao sredstvo kontrole ponašanja po- sjetilaca. On preporuča da izložba bude postavljena na taj način da se sadržaj i tok mogu kontrolirati, a kraj- nji rezultat da bude poticaj za nastav- ljanje odaziva na učenje putem iz- ložbe.Njegova konačna, šesta preporuka sadrži »proces koji je postao inte- gralni dio većine programiranih na- stavnih gradiva i drugih tzv. inovacij- skih pristupa odgoju i obrazovanju: potreba za ispitivanjem i provjerom gradiva prije negoli je to gradivo spremno za javnost.«Na izgled, ovakvo ispitivanje i ana- liziranje oduzima znatan dio vreme- na, pogotovo kada je vrijeme za pla- niranje, postavljanje i cjelokupno iz- vođenje ograničeno. Ipak, kao što je prije spomenuto, ispitivanje se može obaviti i za vrijeme rane faze plani- ranja postave, upotrebom izloženih 38modela, fotografija izložaka i idejnih skica legendi. Jednostavna izložba grafike, crteža ili slika može biti zna- tno poboljšana ako provjerimo da li je legenda, koja označava izloške i opisuje kulturnu sredinu u kojoj su stvoreni, jasna, sažeta i informativna. Za izložbe čiji je didaktički karakter naglašeniji (pričanje priče), potreba za ispitivanjem je još veća.Pošto procjena zahtijeva poznavanje principa odgoja i obrazovanja i psi- hologije, dobro bi bilo stupiti u vezu sa specijalistima u tim strukturama. On ili ona će možda htjeti preuzeti vaš plan procjene kao razredni projekt — »živi laboratorij« za učenike.3BILJEŠKE1. Prijevod: Vesna Krapec-Jacques, Be- rislav Valušek2. Glavni izvor za raspravu o procjeni je rad H. H. Shettela, »Exhibits: Art Form on Education Medium?«, Museum News, Vol. 52, No. 1, 1973.3. Knjiga »Good Show — A Practical Guide for Temporary Exhibitions« može se naru- čiti na adresu Smithsonian Institution Tra- veling Exhibition Service, P. O. Box 1949, Washington, DC 20013, U.S.A., po cijeni od 17,50 dolara.Izvještaj o videodisku podnešen u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu februara 1981.Priredila: Janice Sorkow, direktor,Odjel fotografskih službiUvodVideodisk je nova tehnologija u vezi sa spremanjem i ponovnim nalaže- njem vizualnih slika. Industrija ispi- tuje potencijal videodiska za slijede- će primjene:—  kućna razonoda (prodaja filmova);—  obrazovno programiranje;—  industrijski trening, pohrana in- formacija.Muzej lijepih umjetnosti je nedavno dovršio jedan prototip, koji usvaja ovu tehnologiju za specifične potre- be u Istraživanju, arhivsku pohranu predmeta zbirke i za tržišne progra- me bazirane na muzejskim događaji- ma.MFA videodiskMuzejski videodisk sadrži 2000 dija- pozitiva objekata u zbirci. On radi na optičkom laser-gramofonu. Disk je bio razvijen kao prototip za temelji- tije projekte. Za ovaj disk postavljeni su slijedeći kriteriji:—  samo dijapozitivi objekata iz knji- žnice dijapozitiva mogu se upotrije- biti; neće se raditi nikakva specijal- na fotografija;— dijapozitivi moraju biti reprezenta- tivni za svaki odjeel muzeja;—  dijapozitivi moraju demonstrirati seriju fotografskih kvaliteta;—  dijapozitivi moraju biti složeni na logičan način radi lakog pristupa. Dijapozitivi su svrstani prema odjelu, zemlji podrijetla i mediju. Ove katego- rije se dalje dijele u dva kazala: listu odjela i potkazalo zemlje i medija. Ova kazala uključuju i kompjutorski program, koji upravlja diskom. Oda- birom glavnog kazala, kompjutor bira grupu odgovarajućih potkazala i pru- ža ih gledaocu. Odabirom kazala sli- ke se tada pojavljuju na ekranu u vremenski reguliranom slijedu.Primjene diska unutar muzejaVeliki je potencijal primjene video- disk/kompjutor-sistema specifično na- mijenjenog za muzejske primjene. Disk se može prim ijeniti u slijedećim područjima unutar muzeja.Registracija:Opće upute o predmetima mogu se unijeti u kompjutoriziranu osnovu po- dataka, a slike svakog predmeta se mogu unijeti na diskove. Moguće je imati trenutačni pristup slikovnoj i pisanoj informaciji o bilo kojem pred- metu u zbirci.Katalogiziranje:Sve slike u knjižnici dijapozitiva i fo- tografskoj zbirci mogu se staviti na disk s potpunim katalogiziranjem i referencama. Studenti i znanstvenici mogu imati pristup primjercima zbir- ke, koji su u pohrani, na pozajmici, kao i onima koji su na izložbi.Specijalni projekti:Ploče koje pružaju znanstvene infor- macije o kolekcijama mogu se pro- davati drugim muzejima i institucija- ma. Jedan prim jer bi bio videodisk od slika, koje se nalaze u MFA i MET-u. Ovaj disk bi uključio slike i crteže s Istoka i Zapada, grčko va- žno slikarstvo, oslikane tkanine itd. Kompletni kataložni sistem s pristu- pom predmetu može biti konstruiran i programiran u magnetoskopsko- -kompjutorski sistem.Naobrazba:Uzajamno djelujuće sposobnosti di- ska su na visokoj tehničkoj razini i bilo koji disk može raditi kojom god brzinom. Produkcija predavanja iz povijesti umjetnosti, galerijskih tura, te posebne izložbe mogu doprijeti do mnogih vrsta posjetilaca muzeja.Sadašnje i buduće primjene diska:Zbog svoje sposobnosti da pohrani mnogo tisuća slika i vrati u upotrebu bilo koju u sekundi, videodisk postaje novi metod za arhiviranje vizualnog materijala. U službi fotografije um- jetničkih predmeta potencijalne pri- mjene uključuju:—  magnetoskopsko arhiviranje svih objekata u kolekciji;—  trenutačni pristup vizualnim i stan- dardnim pismenim informacijama (na- kon što je kompjutorizirana baza po- dataka razvijena i povezana s vanj- skim kompjutorom).Sve ove primjene smanjile bi rukova- nje predmetima, dozvolile lakši pri- stup kolekciji i dale potpune vizualne snimke objekata.Upute za rukovanje programomOdabiranje vrste: pritisnuti broj su- sjedan spiskuZaustavljanje: pritisnuti stop Vraćanje ka 9 glavnih vrsta: pritisnu- snuti 3, a zatim runVraćanje popisu podvrsta: pritisnuti 6, a zatim runPreslušavanje: pritisnuti reverse Pregledavanje: pritisnuti forward Ponovo pokretanje programa: priti- snuti O a zatim run Nastavljanje slušanja: pritisnuti 1■Videodiskovi: Slika u nastajanjuThomas NewmanZamislite medij s ogromnim kapacite- tom pohrane visokokvalitetnih vizual- nih slika i zvuka, trajnih i zaštićenih od habanja, bez obzira kako se često slike gledaju; medij koji će proizvesti specifičnu sliku ili filmsku sekvencu na dodir dugmeta; medij koji može kombinirati film, magnetoskopsku tra- ku, dijapozitive i zvuk pod potpunom kontrolom upotrebljavača ili kompju- tera; medij koji će opskrbljivati sve širi krug potrošača i stvoriti novo sredstvo za znanstveno komuniciranje. Često videodisk izgleda kao ostvarenje jednog sna, usprkos onome što mno- gi smatraju neispunjenim obećanji- ma »magnetoskopske revolucije« se- damdesetih godina, Videodisk posje- duje veliki potencijal za rješavanje problema, koji muzeji proživljavaju u pohrani arhive, publiciranju i izlaga- ganju informacija.Što je videodisk? U biti to je nov na- čin pohrane ogromnih količina mate- rija la u mali, podesan i jeftin paketić sličan gramofonskoj ploči. Te informa-39

Publikacija SITES-a Dobra predstava - praktičan vodič za povremene izložbe

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia