Mate Hraste se kao dijalektolog većinom bavio čakavštinom, ali je napisao nekoliko relevantnih radova o kajkavštini. Njegov prvi objavljeni i prvi dijalektološki rad jest rad o govoru Siska, jednom kajkavskom govoru. 1948. godine objavljen je sintetski prikaz kajkavštine, zapravo njegova predavanja. Tu će sintezu kasnije, 1958. godine, dorađenu objaviti u Antologiji novije kajkavske lirike. 1960. u okviru veće cjeline Jezik hrvatskosrpski/srpsko-hrvatski, u četvrtom svesku Enciklopedije Jugoslavije objavljuje dva članka: Kajkavski dijalekat i Kajkavski književni jezik. U svojem dugogodišnjem radu kao dijalektolog Hraste je bio i recenzent i urednik mnogih izdanja u kojima se govori o kajkavštini. Hraste je recenzirao je mnogo upitnika za hrvatske punktove za jezični atlas, među njima i kajkavske.Mate Hraste spent most of his dialectological career studying Čakavian dialects, but he also wrote several important papers devoted to Kajkavian. In fact, his first published paper in the field is a study of a Kajkavian subdialect (Sisak). He thus began his productive professional work as a speaker of Čakavian collecting linguistic data in the region in which he found himself. In 1948, he published his lectures on Kajkavian, basically a synthetic description of this dialect group. The same study was revised for republication in 1958 as “A General Outline of the Kajkavian Dialect”, forming a part of An Anthology of Recent Kajkavian Poetry. The study was also furnished with a good “Map of the Kajkavian Linguistic Area.” In 1960, he published two articles on Kajkavian topics (“Kajkavian Dialect” and “Kajkavian Literary Language”) included in the entry on "Serbocroatian/Croatoserbian Language” in the Encyclopedia of Yugoslavia. In all three of these publications, Hraste presented his views on Kajkavian dialects in a more succinct form than in his lectures. Hraste was also a reviewer and editor of a number of publications concerned with Kajkavian speech, e.g. Hrvatski dijalektološki zbornik and Filologija. He also evaluated many questionnaires designed for specific points (Štokavian, Čakavian, and Kajkavian) as part of the linguistic atlas project