U članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Dubašnice.The speech of Dubašnica belongs to the Ikavian-Ekavian Čakavian dialect. The paper presents the phonological characteristics of the local speech of Dubašnica. The analysis contains inventory, distribution and origin of prosody, vocals and consonants

Irena Miloš

Croatian

Miloš, Irena

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

169UDK 811.163.42'344(497.5Dubašnica)Izvorni znanstveni radRukopis primljen 1. XII. 2014. Prihvaćen za tisak 19. I. 2015.Irena MIlošInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagrebidrpic@ihjj.hrFONOLOŠKI OPIS GOVORA DUBAŠNICEU članku se na temelju građe iz upitnika Hrvatskoga jezičnog atlasa donosi fonološki opis govora Dubašnice.0. UvodGovor Dubašnice istražila je na terenu te je ispunila upitnik Hrvatskoga jezičnog atlasa Iva Lukežić 1988. godine. Informanti su joj bili Ivan Nenadić (selo Oštrobradić), rođen 1926., Mare Bogović (selo Radići), rođena 1924., Je-lena Šamanić (mjesto Porat), rođena 1948. i Katica Jakominić (selo Sveti Vid Miholjice), rođena 1922. Dubašnica je kraj na otoku Krku, nekoć samostalno selo, danas općina koja se od 1997. godine administrativno navodi pod ime-nom Malinska-Dubašnica te obuhvaća dvadeset i jedno mjesto. Nalazi se na sjeverozapadnome dijelu otoka Krka, sa sjeverozapadne strane omeđena je Jadranskim morem, sa sjeverne strane susjedna joj je općina Dobrinj, a s južne grad Krk. Prema popisu stanovnišva iz 2011. godine u Oštrobradiću živi 86 stanovnika, u Radićima 169, u Poratu 193, a u Svetome Vidu Miholjicama 257 stanovnika. 1. Vokali 1.1. InventarOsam jedinica u dugim i pet u kratkim slogovima:ī ū i uie u͞oē  ō e oā  aHRVATSKI DIJALEKTOLOŠKI ZBORNIK 19 (2015)Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 169–177170Slogotvorni su  i : kv, psa. 1.2. Realizacija1.2.1. Vokali e, i, o, u pod kratkim naglaskom mogu imati otvoreniju realiza-ciju, npr. [kval] pridj. rad. m. jd., [s] inf. ‘sjeći’, [dla] 3. jd. prez., [stčen] pridj. rad. m. jd. 1.3. Distribucija1.3.1. Svaki se vokal može naći na početku riječi osim diftonga, u sredini i na kraju riječi, ispred i iza bilo kojega nevokala. 1.3.2. Vokal i u inicijalnoj poziciji često ima protezu j: jšu 3. mn. prez., jme, jgrat se, jskra, jimt. Stara je proteza j zadržana u jpno, jžina.1.3.3. Ispao je početni vokal u Mrika ‘Amerika’.1.3.4. Prijedlozi s(ǝ) i iz te prefiksi sǝ- i iz(ǝ)- fonemski su se izjednačili i dali z(-), i dalje zi: stčen pridj. trp. m. jd., scdit inf., strat inf., zt inf. ‘izuti’, zl pridj. rad. m. jd., z či, z rku, z ši, zi zbon, zi kv.1.3.5. Zijev -au- uklonjen je umetanjem v u pvuk.1.4. PrimjeriDugi silabemi (naglašeni)ī sikra, zše 3. jd. prez, mxi N mn. m.ie gri ebje, tiesan, ziela pridj. rad. ž. jd.ē želzo, besda, vičra ā ogń, oct, xern D mn. ž. vrta, xvla, glvaō divjka, rebica, mlin 1. jd. prez.u͞o nuos, nuož, škuolaū mžen I jd. m., čvaju 3. mn. prez., po stix L mn. kv, čvi, ps G.Irena Miloš: Fonološki opis govora Dubašnice171Kratki silabemi (naglašeni i nenaglašeni)i tme, jmena N mn. s., postja ‘postelja’; nkti, mixre včer N jd. m., slzena, jtika ‘sušica’a bk ‘bik’, dv, ostrat inf., sestro konp, nxti, xde pril. sad.u kxińa, jak, lika; bubrg, mučt inf. psa, gm, čńac ‘vrsta zmije’; bva1.5. PodrijetloVokali ī ē ā ō ū i e a o u potječu od odgovarajućih vokala u ishodišnome sustavu. Vokal  javlja se na mjestu primarno dugog vokala, npr. glva, jpno. Vokal ā javlja se na mjestu polaznoga kratkog, odnosno sekundarno produ-ljenog samoglasnika, npr. jbuka, otc, mt, mgla, vvik. Isto tako vokali ē i ō najčešće ne diftongiraju na mjestu sekundarno produljenog, a primarno kratkog silabema, npr. želzo, besda, skrušva (usp. npr. gri ebje, tiesan, nuož, škuola). Refleks je jata ikavsko-ekavski prema pravilu Jakubinskij-Meyer: vokal  razvio se dvojako: 1) u osnovama riječi ovisno o fonološkome okruženju u vo-kal e ili u vokal i, 2) u ostalim dijelovima riječi (nastavcima) u vokal i. Vokal ę razvio se dvojako, ovisno o fonološkome okruženju: 1) u vokal e, 2) u vokal a.Posebnosti:ī <  – zše 3. jd. prez., mxi N mn. m., brg, razummo 1. mn. prez.i < ĕ – tme, dvsto, svidki, vdila pridj. rad. ž. jd.ie <  – pi etak ‘petak’, gri eda<  – srieda< ē – jiežē <  – želzo, besdae <  – csta, mra< ā iza r u rpac ‘vrabac’ <  – dn, lžHrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 169–177172< ā – glva, jpno<  u gńzlo ‘gnijezdo’<  u žjaā < a< ə vs ‘sav’, otc, mgla, mlin a < ę u jazk (uz jezk)a < ə – bk ‘bik’ō < sekundarnim duljenjem u rebica ‘jarebica’ū <  – snce, žč< ǭ – zb, pt, mžu <  – sza<  u A jd. ž. rku, gri edu< ǭ – glub2. Nevokali2.1. InventarSonanti Šumniciv m p b fl r n t dj ń c s z č š žk g x2.1.1. Fonem  i fonem č nemaju zvučnoga parnjaka. 2.2. Realizacija2.2.1. U skupu š u ponekim je primjerima š umekšano, npr: [kśn], [puśn] pridj. trp. N. jd. neodr. m., [praśr] ‘svinjac’, [praśvina] ‘svinjetina’.Irena Miloš: Fonološki opis govora Dubašnice1732.3. Distribucija2.3.1. Svi se nevokali mogu nalaziti u početnom, središnjem i dočetnom položaju.2.3.2. Polazni se ĺ delateralizirao u j: je, kšje 3. jd. prez., jdi, lažjvac, jt ‘kiseo’. 2.3.3. Zvučnici b, d, z, ž na kraju se riječi ne obezvučuju, odnosno g se ne zamjenjuje s γ ni s x: mž, pž, grb, gld, sng, prg, bubrg, obrz, niti sonant v na kraju riječi prelazi u f: mrv, krv, kv.2.3.4. Dočetno nastavačno -m dosljedno je prešlo u -n u gramatičkim mor-femima, npr. u 1. jd. prez. sńan, mrēn, mlin, u I jd. m. i s.: gru ozjen, ditton, mladien, nžon i u D mn. svih triju rodova mladon, tlcen, xern.1 Finalno -m > -n u leksičkim morfemima nepromjenjivih riječi, npr. san, sdan.2.3.5. Mijene su šumnika u zatvorenu slogu sljedeće: zamjena afrikata frikativom (većinom dubletni ostvaraji s prevagom primjera u kojima ipak ne dolazi do navedene zamjene), npr. lšna (uz lčna), ali mčka, pčnemo, mjčna; zamjena okluziva sonantom: dvjset ‘dvadeset’, trjset ‘trideset’; zamje-na okluziva frikativom: x N jd. ž. r., lxti G mn. m.; ispadanjem okluziva: jen N jd. ž. glav. br. ‘1’. 2.3.6. Na kraju sloga l je zabilježeno u svim kategorijama: tielci N mn., vuol, pušl, mgal, pčel.2.3.7. Sonant j dolazi kao proteza, v. 1.3.2. 2.3.8.1. Zamjenjivanje u nevokalskim skupovimav. 2.3.5. Osim toga:gĺ (< gl) > gj gjdamo 1. mn. prez., gjdaj 2. jd. imp., gjdala pridj. rad. ž. jd., gjsta ‘glista’gń < gn u gńuojkĺ (< kl) > kj kjčite 2. mn. prez., kjčil pridj. rad. m. jd., kjči N mn. m., kjen 3. mn. prez. ‘psuju’mĺ (< ml) > mj u mjčna neodr. pridj. N jd. ž., mjčān neodr. pridj. N jd. m.mn > vn osavnjst, gvno1 I jd. ž. glasi: z jglu, z rku, a imenice i-deklinacije u I jd. imaju nulti morfem kao i u N jd., npr. s kkoš, zi xr.Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 169–1771742.3.8.2. Ispadanje u nevokalskim skupovima:pč- > č- čla N jd. ž.pš- > š- šencapt- > t- ttvt > tt čettk, četti N jd. red. br. ‘4’, ali tvd N jd. neo-dr. pridj. m. jd.zdj (< zdəj) > zj-  gru ozje N jd. s., gru ozjen I jd.2.3.9. Asimilacija na daljinu provedena je u šešnjst, šeždesiet.2.3.10. Disimilacija je provedena u osavnjst ‘osamnaest’, gvno ‘gumno’.2.3.11. Stara sekvencija vəs dala je vs ‘sav’, ali svga G jd. m., sv.2.3.12. U žert inf., žerla pridj. rad. m. jd. izostaje epentetsko d. 2.4. PodrijetloNevokali v j l r m n ń p t b d f c z s č  š ž k g x potječu od odgovarajućih nevokala u ishodišnome sustavu. Posebnosti:k < g u kvranj < ĺ – v. 2.3.2.<  – sje ‘čađa’, slja, mlja N jd. komp. ž., tvji N jd. komp. m., i u skupu žj < ž dažj G jd. m. (N jd. dž ‘kiša’), mžjeni ‘mozak’< u skupu aj < ae u jedanjstj < ĺ (< l) – mjčna neodr. pridj. N. jd. ž., gjdamo 1. mn. prez., kjčite 2. mn. prez.v <  və u vnki N mn. m. (uz unki)< u sufiksu -va, umjesto -ka u xršva, skrušva ‘oskoruša’ r < ž – v. 2.4.3.< ŕ – mre, škre l < u lika ‘maslina’ n < m – v. 2.3.4.Irena Miloš: Fonološki opis govora Dubašnice175f < pəv – fat < f u primljenici fundamȇt ‘temelj’š < s u šešnjst, šeždesiet, oššit inf, oššimo 1. mn. prez., ali sša< analogijom u zapišjezapišva 3. jd. prez.< prema s u primljenicama škrub, šufts < neizmijenjeno etimološko u slvań < n u gńzlo, ńdra, gńuoj t < u trieti N jd. m. red. br. ‘3’, trietoga G jd. m. red. br. ‘3’ 2.4.1. Skup š (< *stj = *skj) dao je š, npr. kjša, šp. 2.4.2. Skup *čr očuvan je: čv N jd. m., čn N jd. m. neodr. pridj., čjna N jd. ž. neodr. pridj.2.4.3. Rotacizam je zabilježen u prezentu glagola ‘moći’: mren 1. jd. prez., mre 3. jd. prez., mru 3. mn. prez. 3. Prozodija3.1. Inventar3.1.1. Prozodijski sustav čine dva naglaska, kratki ˈ i dugi    . Prednaglasnih i zanaglasnih duljina nema.3.1.2. Silabemi su pod naglaskom dugi i kratki, a izvan naglaska samo kratki. 3.1.3. Nema fonološki relevantnoga tona.3.2. Distribucija3.2.1. Oba naglaska mogu stajati u svim pozicijama u riječi: ˈ • u jednosložnim riječima i početnom slogu višesložnih riječi: zt inf. ‘izuti’, brtva, psa, kica, kxińa• u središnjem slogu: kolno, pnsal, ostrat inf., ditton I jd. s.• u završnom slogu: sestr, žen, konp, molt inf.  • u jednosložnim riječima i početnom slogu višesložnih riječi: tkt inf., žlost, mlin 1. jd. prez., mžen I jd. m.Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 19, 2015, str. 169–177176• u središnjem slogu: bižla, lagla, prevrit, ženmi I mn. ž.• u završnom slogu: češl, nosl, oct, xern D mn. ž.3.4. PodrijetloProzodijske se osobine izvode iz starohrvatskoga tronaglasnog sustava. <  ͡  rku, gri edu A jd. ž., zb< u kompenzacijskom duljenju, npr. nuos, krj, divjka<  ͠  biž, sp 3. jd. prez., rk G mn. ž., lsti G mn. m., siel G mn. s.< ˵ jbuka, želzo (ali kolno), otc te pri regresivnom pomaku naglaska na prethodno kratki slog, npr. mgla i na prethod-no dugi slog, npr. glva, rka, gri eda, jpnoˈ < ˵ žen, sestr, ko < ˵ pri pomicanju kratkoga naglaska iz središnjega ili dočetno-ga sloga, npr. sza, gjdamo 1. mn. prez. ͝ <  ͞  npr. mlinarZaključakGovor je Dubašnice čakavski ikavsko-ekavski i pribraja se srednjočakav-skomu dijalektu. Temeljni inventar vokala ima pet kratkih i osam dugih jedi-nica, tj. uz ī, ē, ā, ō, ū fonemi su i diftonzi ie, u͞o te . Vokali e, i, o, u pod krat-kim naglaskom mogu imati otvoreniju realizaciju. U temeljnom inventaru nevokala č i  nemaju zvučnoga parnjaka. U opisu nevokala podrobnije su navedeni neizmijenjeno finalno -l, adrijatizam -m > -n. Zabilježena je i očuva-nost zvučnih šumnika u završnome položaju riječi i sloga, kao i osobitost da nema ni zamjene sonanta v šumnikom f. Sonant j dolazi kao proteza, čuva se skup š, također je očuvan skup *čr. Rotacizam je zabilježen u prezentu gla-gola ‘moći’ (mren, mre...). Prozodijski sustav čine dva silazna naglaska, dugi i kratki, nema prednaglasnih i zanaglasnih duljina. Oba se naglaska mogu naći u svim trima položajima u riječi: početnom, središnjem i završnom.      Irena Miloš: Fonološki opis govora Dubašnice177Građa i literaturaLukežić, iva 1988. Upitnik za HJA – Dubašnica (u rukopisu)Finka, Božidar 1971. Čakavsko narječje. Čakavska rič 1, 11–71.Lisac, Josip 2009. Hrvatska dijalektologija 2: Čakavsko narječje. Zagreb: Gol-den marketing – Tehnička knjiga.Lukežić, iva 1990. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka: ICR.Lukežić, iva – MariJa Turk 1998. Govori otoka Krka. Crikvenica: Libellus.Moguš, MiLan 1971. Fonološki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Nakladni za-vod Matice hrvatske. Moguš, MiLan 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm, 15. studenog 2014.The phonological description of the Dubašnica speech SummaryThe speech of Dubašnica belongs to the Ikavian-Ekavian Čakavian dia-lect. The paper presents the phonological characteristics of the local speech of Dubašnica. The analysis contains inventory, distribution and origin of prosody, vocals and consonants.Ključne riječi: fonologija, Dubašnica, Hrvatski jezični atlas, ikavsko-ekavski dijalekt, čakavsko narječjeKey words: phonology, Dubašnica, Croatian Linguistic Atlas, Ikavian-Ekavi-an dialect, Čakavian dialect group

The phonological description of the Dubašnica speech

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia