Dubravka Sesar

Croatian

Sesar, Dubravka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

51Punim jedrima...Antica Menac, Željka Fink Arsovski, Radomir Venturin: Hrvatski frazeolo{ki rje~nik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014., 794 str.Kad je 2003. godine isti izdava~ tiskao knjigu istih autora i istoga naslova, vjerovali smo da }e se u dogledno vrijeme pojaviti nova hrvatska frazeolo{ka korablja iz istoga {kvera. I pojavila se. Krajem pro{le godine izi{ao je drugi Hrvatski frazeolo{ki rje~nik Antice Menac, @eljke Fink Arsovski i Radomira Venturina, ovoga puta s pe~atom Sveu~ili{ta u Zagrebu (u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis), pozama{na knjiga plavih korica koje asociraju na more, brod, jedra i plovidbu. Naime, na naslovnici joj dominira je-drenjak oblikovan skladno ispisanim frazemima. Sude}i po slici i rubu velikoga jedra, brod plovi punim jedrima, malo jedro s velikim dijeli dobro i zlo, `uti jarbol podsje}a da treba presje}i gordijski ~vor i krenuti, a ̀ uti je trup na istoj valnoj duljini pa i on dobiva vjetar u le|a. Plave morske valove ~ine frazemi dignuti sidro, biti na dobrom putu i druge morske ideje, a jedan bijeli galeb ka`e da leti slobodan kao ptica. Na stra`njoj je korici licitarsko srce, simboli~ki otvoreno kao srce na dlanu, ispisano i ispunjeno {arenim, svima poznatim frazemima. Iako vrlo sadr`ajne, ove likovno decentne korice privla~e igrom frazema koji ~ine cijelu pri~u. Ve} na prvi pogled govore o bogatstvu frazeolo{ke riznice hrvatskoga jezika i kulture koja je povezana s morem, a to zna~i i sa svijetom.Za poznavatelje frazeologije ovaj je jednojezi~ni rje~nik novi veliki doprinos uvijek aktivne i iznimno plodonosne zagreba~ke frazeolo{ke {kole kroatistici. Prvi hrvatski frazeolo{ki rje~nik Antice Menac, @eljke Fink Arsovski i Radomi-ra Venturina iz 2003. godine bio je leksikografski doga|aj. Nakon Frazeolo{koga rje~nika hrvatskoga ili srpskoga jezika Josipa Mate{i}a (1982), koji se dodu{e bazirao na hrvatskoj gra|i, ali je u skladu s onda{njim politi~kim zahtjevima prema jezikoslovlju morao obuhvatiti i dio srpske gra|e, on je hrvatskoj leksi-kografiji bio potreban kao ozeblomu sunce. Na 414 stranica sadr`avao je 2258 najfrekventnijih frazema, dok ovaj na 794 stranice broji vi{e od 4000 frazema. S obzirom na gotovo dvostruko pove}anje korpusa obra|ene gra|e, rije~ je o novome referentnom djelu. U prethodnome su se autori ograni~ili na fraze-me koji »imaju {iroku uporabu u suvremenom hrvatskom jeziku, ponajprije u njegovu kolokvijalnom obliku«, a izostavili su arhai~ne i nagla{eno stilski ili emocionalno obilje`ene (pateti~ne i vulgarne) frazeme, kao i brojne, zbog svoje slikovitosti ~esto rabljene, poredbene frazeme. U ovome rje~niku nije bilo takvih ograni~enja pa su autori u njega unijeli i manje frekventne frazeme, s namjerom »da se mo`da neki spase od prelaska u pasivni fond.«Predgovor kazuje da je rje~nik namijenjen razli~itim korisnicima – od stru~njaka koji }e se rje~nikom slu`iti bez podrobnijih uputa do jezikoslov-nih laika koje zanima frazeolo{ka {arolikost hrvatskoga jezika. Ovi drugi sl7999c.indd   51 03.07.2015   14:02:43Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)52na}i }e u predgovoru osnovne informacije o frazeologiji i dobiti dobro oprimje-rena tuma~enja frazema i njegovih karakteristika, upoznati se sa strukturama i tipovima frazema, njihovim zna~enjima i stilskim obilje`jima. Iz osnovnih podataka o rje~niku doznajemo da obuhva}a »~etiri strukturna frazemska tipa: frazeme fonetsku rije~ ili minimalne frazeme (od pamtivijeka, za pod zub, ni trena, ni u ludilu), skupove rije~i razli~itog oblika (mrkva i batina; Tantalove muke, uploviti u mirnu luku, mrtav hladan, pokvaren kao mu}ak), frazeme sa strukturom re~enice (srce je si{lo u pete komu, smrdi (miri{e) po naftalinu {to, kad (dok) je <jo{> Bog po zemlji hodao) i fra-zeme sa strukturom poluslo`enice (danas–sutra, fiks–ideja, ho}e{–ne}e{).« U rje~niku su uz frazeme u u`em smislu obra|eni i naju~estaliji frazemi u {irem smislu, a uneseno je i nekoliko uzre~ica (npr. trla baba lan da joj pro|e dan). Rje~ni~ki su ~lanci oblikovani prema ustaljenome modelu koji je definiran stru~no i znala~ki jednostavno. S pomo}u jasno definiranih kriterija odre|ena je i opisana nadnatuknica i natuknica ~lanka, elementi ~lanka, funkcije zagra-da i drugih grafi~kih pomagala, funkcije razli~itih tipova pisma (masna slova, kosa slova). Nadnatuknice su pisane velikim masnim slovima, a natukni-ce malim masnim slovima. Kosim nemasnim slovima pisane su dopune, naj~e{}e rekcije, koje upu}uju na `ivi ili ne`ivi objekt, odnosno na kontekst, npr. voditi ra~una o kome, o ~emu, udahnuti du{u ~emu, ni iz d`epa ni u d`ep <komu>. Homonimne su nadnatuknice obroj~ene, npr. KOSA1 i KOSA2, uz one koje pripadaju razli~itim vrstama rije~i navodi se vrsta rije~i, npr. DOBRO (imenica) i DOBRO (prilog), a homografima koji nisu i homo-foni dodan je naglasak, npr. imenicama LȖK i LȔK, kao i imenici i pridjevu DȖG i DȔG. S obzirom na slo`enost frazeolo{kih struktura i (ne)mogu}nosti promjene kanonskih oblika frazema, velik dio podataka o rje~niku zapravo su upute o tome kako se njime slu`iti, odnosno kako prona}i odre|eni frazem. Tako se nadnatuknice kao glavne sastavnice frazema odre|uju morfolo{ki, prema hijerarhiji autosemanti~kih vrsta rije~i, a to su (redom): »imenice (gledati kroz crne nao~ale <na> {to), poimeni~ene rije~i (nemati tri ~iste), pridje-vi (dupkom pun), prilozi (debelo (masno) lagati), glagoli (biti pri sebi), brojevi (ne{to <sasvim> deseto) i zamjenice (<i> nikom ni{ta).« Glavna sastavnica frazema s vi{e rije~i iste vrste ona je koja je prva po redu, npr. BIK u frazemu s dvjema imenicama – uhvatiti bika za rogove. Preciznom uporabom grafi~kih pomagala (zagrada, tipova slova i dr.) u natuknicama su dosljedno ozna~ne obvezne i neobvezne, zamjenjive sastavnice frazema, kao i kolokacije. Ako se glagol u frazemu mo`e pojaviti u oba vida, vidski se parnjaci odvajaju kosom crtom, i to tako da je svr{eni glagol uvijek ispred nesvr{enoga, npr. ostati / ostajati (odr`ati se / odr`avati se) u sedlu. U oblim su zagradama zamjenjive sastavnice frazema – morfolo{ke, tvorbene, a naj~e{}e leksi~ke, npr. promrznuti do kosti (kostiju); baciti (dobaciti) kost komu, baciti / bacati bisere (biserje) pred svinje; uzne-miriti (uzbuditi, uzburkati) duhove, namjestiti / namje{tati pu{ku (minu) komu. Pod istom se nadnatuknicom mogu na}i frazemi kojima su za-sl7999c.indd   52 03.07.2015   14:02:55Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)53mjenjive sastavnice bliskoga ili razli~itoga zna~enja, npr. ne vrijedi (ne valja) ni pi{ljiva boba; odnosno dok (prije nego <{to>) ka`e{ (si rekao) keks (britva). Ako je zamjenjiva sastavnica imenska rije~ s druga~ijim prijedlogom, taj se prijedlog (uz eventualno druga~iji oblik imenice) stavlja u zagradu, npr. popeti se na glavu (navrh glave) komu ili biti kamen na (o) vratu komu (~ijem). U izlomljenim su zagradama neobvezne sastavnice, npr. ~upati <sebi (si)> kosu <na glavi>, dok su u uglatim zagradama tzv. kolokacije, odno-sno rije~i koje nisu sastavnice frazema, ali su nu`ne za odre|ivanje konteksta uporabe frazema, npr. kao bez du{e [tr~ati, bje`ati, juriti i sl.], na sva usta [hvaliti, kuditi itd.] ili za i protiv ~ega [argumenti, razlozi]. Funkcije kratica tako|er su precizno odre|ene pa tako kratica i sl., npr. u frazemu uvu}i se / uvla~iti se (zavu}i se / zavla~iti se i sl.) pod ko`u komu, zna~i da se u sklopu mogu pojaviti i druge sastavnice bliskoga zna~enja. Mogu}a pojava varijantnih sastavnica drugoga zna~enja ozna~ava se kraticom itd., kao npr. u frazemu biti (na}i se itd.) na ulici (cesti), biti na zlu (lo{em) glasu. Za razliku od navedenih primjera s glagolima u infinitivu, u frazemima koji su oblikovani kao krnje re~enice glagol se ne bilje`i u infinitivu, nego u svojemu kanonskome, naj~e{}emu pojavnom obliku, npr. vidi se (vidjelo se) iz aviona {to, ide na ~iju du{u {to. Kad je zamjenica unutar frazema napisa-na masnim kosim slovima, to zna~i da je rije~ o varijantnoj, zamjenjivoj sastav-nici, kao npr. u frazemima pravo ti budi (bilo)<!> ili nije moj dan (pravo mu budi!; nije tvoj dan). U rje~nik su uneseni samo poredbeni frazemi s ve-znikom kao, npr. boriti se kao lav, dok se istozna~ne poredbe s prijedlogom poput pojavljuju samo u primjerima uporabe, npr. frazem pod nadnatuknicom GLJIVA – nicati (rasti) kao gljive <poslije ki{e> oprimjeren je i citatom: Ku}e koje SU NICALE POPUT GLJIVA gusto zbijene jedna uz drugu...Unutar rje~ni~koga ~lanka svaki se frazem u rje~niku obra|uje samo je-danput. Kad se neki frazem pojavljuje s varijantnim sastavnicama, to se na~elo po{tuje tako da se on navodi i pod takvim sastavnicama, ali se ne opisuje, nego uza nj stoji uputnica (v.) na glavnu sastavnicu. Npr. frazem svaliti (navali-ti, natovariti i sl.) na ~ija le|a (ple}a) {to obra|en je pod nadnatuknicom LE\A, jer mu je ona glavna sastavnica. Frazem se ponovno navodi pod nad-natuknicom PLE]A, ali se ne opisuje, nego se upu}uje na nadnatuknicu s glav-nom sastavnicom: svaliti (navaliti, natovariti i sl.) na ~ija le|a (ple}a) {to v. LE\A. Tako npr. pod nadnatuknicom PLE]A nema ni jednoga rje~ni~koga ~lanka, ali se navodi ~ak {est frazema s glavnim sastavnicama kojima su ple}a varijanta:iznijeti na svojim le|ima (ple}ima) {to v. LE\Apasti / padati (svaliti se / svaljivati se i sl.) na le|a (ple}a, grba~u)komu, ~emu v. LE\Apodmetnuti / podmetati <svoja (vlastita)> le|a (grba~u, ple}a) v. LE\Askinuti s vrata (grba~e, ple}a) koga, {to v. VRATskinuti se s vrata (grba~e, ple}a) komu v. VRATsvaliti (navaliti, natovariti i sl.) na ~ija le|a (ple}a) {to v. LE\Asl7999c.indd   53 03.07.2015   14:02:55Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)54Na isti su na~in obra|eni frazemi oblikovani kao gramati~ki nezavisne sveze rije~i, tj. oni u kojima se glavna sastavnica ne mo`e odrediti, npr. lice i nali~je, ne biti ni rod ni pomozbog komu. Prvi je obra|en u ~lanku pod nadnatuknicom LICE, a pod nadnatuknicom NALI^JE stoji uputnica na prvu sastavnicu. Drugi je, istom logikom, obra|en pod nadnatuknicom ROD, na koju upu}uje isti frazem naveden pod POMOZBOG.Taj na~in obrade nije samo ekonomi~an ili racionalan u smislu da ne dopu{ta gomilanje opisa istih frazema nego je ponajprije frazeografsko na~elo koje potvr|uje primjenu odre|enoga teorijskoga pristupa frazeolo{koj proble-matici. Valja napomenuti da je frazeografska metodologija u razli~itim filo-logijama nastala na njihovoj frazeolo{koj tradiciji i da obrada gra|e u svim frazeolo{kim rje~nicima nije ista. Zagreba~ka je {kola do detalja razradila i izgradila sustav koji se afirmirao na me|unarodnoj razini. U tome je sustavu posebno va`na obrada zna~enja frazema, posebno onih vi{ezna~nih. Vi{ezna~ni su frazemi ozna~eni arapskim brojevima, npr. za ra-zliku od prete`no dvozna~nih – frazem ~ist kao suza ima ~ak ~etiri zna~enja, koja su opisana ovako:1. ~ist, bez nepo`eljnih primjesa /o vinu, o rakiji itd./ 2. potpuno ~ist, bez zrnca pra{ine 3. visokih moralnih kvaliteta, ~astan, neporo~an; oslobo|en krivnje 4. besprijekoran, odli~no izveden, koji je bez gre{ke /o predmetu/I frazem di}i / dizati <svoj> glas zbog razli~itih rekcija i oblika objeka-ta ima dva zna~enja:1. (za koga, za {to) javno se zalo`iti / zalagati, izjasniti se / izja{njavati se, poduprijeti / podupirati koga, {to2. (protiv koga, protiv ~ega) javno se izjasniti / izja{njavati protiv koga, pro-tiv ~ega, usprotiviti se / protiviti se komu, ~emuKategorijski razli~iti frazemi ~ije se zna~enje izra`ava rije~ima iz iste tvor-bene porodice ozna~eni su velikim slovima, kao u primjerima:ispod <svake> kritikeA) lo{, slab, da ne mo`e goriB) lo{e, slabo, da ne mo`e gorebog bogovaA) izvrstan, odli~an, izvanredan, sjajanB) izvrsno, odli~no, izvanredno, sjajnoC) izvrsno!, odli~no!, sjajno!Velikim su slovima ozna~eni i kategorijski razli~iti frazemi oblikovani rije~ima iz razli~itih tvorbenih porodica:od glave do pete ili od pete do glaveA) pravi <pravcati>, istinskiB) potpuno, sasvim, u cijelosti, u svemu, u svim pojedinostimasl7999c.indd   54 03.07.2015   14:02:55Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)55Rje|i su frazemi s vi{e kategorijskih zna~enja izra`enih rije~ima iz iste i iz druge tvorbene porodice, npr. frazem kao bog:1.A) odli~an, izvrstan, izvanredan, sjajan1.B) odli~no, izvrsno, izvanredno, sjajno1.C) odli~no!, izvrsno!, sjajno!2. sigurnoZna~enje pojedinih frazema ponegdje se dodatno precizira u kosim zagra-dama, npr. osnovno zna~enje frazema napuniti / puniti baterije (akumula-tore) su`ava se na osobu: ’dobiti / dobivati novu snagu, obnoviti / obnavljati snagu /o osobi/’.I u ovome su rje~niku svi frazemi oprimjereni, i to citatima iz suvre-mene hrvatske proze (s izvorom, tj. imenom autora) i hrvatskoga tiska od 1990–ih godina do danas (s oznakom N), dio primjera potvr|en je na mre`nim pretra`iva~ima Google (G), Yahoo (Y) i Altavista (A) i u Hrvatskome nacional-nom korpusu (HNK), a pojedine su primjere uporabe ciljano sastavili autori rje~nika. Za ilustraciju }emo navesti dva cjelovita rje~ni~ka ~lanka, od kojih je jedan jednozna~an, ali mu je glavna nadnatuknica LE\A zamjenjiva nizom varijanata, a drugi, pod nadnatuknicom NOGA, ima ~ak pet zna~enja iako je strukturno jednostavniji.podmetnuti / podmetati <svoja (vlastita)> le|a (grba~u, ple}a)preuzeti / preuzimati na sebe obvezu (skrb, brigu, posao)[to oni to njemu govore? Njemu, koji JE uvijek LE\A PODMETAO kad je trebalo, i u~io ih, i branio ih. (Ku{an)Svijet je pun deklarativnih potpora, zaklju~aka tipa – trebalo bi, moglo bi se, ili napravit }e se, ali malo je onih koji ]E PODMETNUTI SVOJA VLASTI-TA LE\A za zdravlje nepoznatih na drugom kraju zemaljske kugle. (N)Da se tu radi o samo PODMETNUTI SVOJU GRBA^U i izdr`ati sramotu pa hajd’ da stisnemo zube. Ne, posljedice su dalekose`ne. (N)Prvenstveno sam borac za svoj vlastiti ̀ ivot. A jesu li to ̀ enska prava ili bitka za opstanak, sve mi je isto. Ni jedan mu{karac NIJE PODMETNUO PLE]A za moje probleme. (HNK – N)di}i (podignuti i sl.) na noge koga 1. izlije~iti koga, zalije~iti koga, oporaviti kogaU naredna dva mjeseca nekako SAM tvoju majku PODIGAO NA NOGE. Nije do`ivjela spektakularno ozdravljenje (toga u psihoterapiji nema), ali joj se vratio umjeren apetit i vi{e nije plakala. (Orhel)2. pripremiti koga za samostalan `ivot i rad, odgojiti koga tako da bude sposoban za samostalan ̀ ivot...on je uzoran lije~nik i nikada do sada nije bilo nikakvih pritu`bi na nje-gov rad. Otac je dvoje djece, koju tek treba PODIGNUTI NA NOGE. (N)3. uznemiriti koga, uzbuniti koga, izazvati pomutnju (paniku), poremetiti ~iji mirsl7999c.indd   55 03.07.2015   14:02:55Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)56Ilana JE DIGLA NA NOGE sve znance dok me Conni, Louisova djevojka, nije na{la na teniskom igrali{tu, gdje sam s Louisom upravo zavr{avao na{u redovnu partiju. (Ku{an)4. dignuti na ustanak koga, potaknuti na pobunu (protest) kogaAli {to }e biti ako Zrinski uspije DIGNUTI NA NOGE svoje kmetove i po-buniti dio plemstva i grani~arskih ~asnika protiv Herbersteinovih generalskih poslova... (HNK – Stahuljak) 5. odu{eviti koga, zadiviti koga, izazvati ~ije ushi}enjeDjevojke, mahom 15–godi{njakinje, odli~no su plesale, a Amere JE NA NOGE DIGAO hip–hoper Pajo. (N)Autori su rje~niku dodali i Kazalo, u kojemu se frazemi ni`u abecednim redom prema prvoj (ne glavnoj) sastavnici s uputnicom na nadnatuknicu. Tako npr. pod slovom B, u nizu frazema koji zapo~inju glagolom biti, stoji i frazem biti na zlu (lo{em) glasu v. GLAS. Na kraju rje~nika nalaze se dva popisa izvora. Prvi obuhva}a leksiko-grafske izvore i svjedo~i o bogatstvu i kontinuitetu hrvatske frazeologije i frazeografije. Autori su taj popis skromno reducirali na najzna~ajnija djela, ne navode}i sve svoje autorske i koautorske radove koji bi tu bibliografiju u~inili vi{estruko duljom. Na sre}u, postoji Bibliografija hrvatske frazeologije @eljke Fink Arsovski, Barbare Kova~evi} i Anite Hrnjak (KNJIGRA, Zagreb 2010), koja daje potpun uvid u frazeolo{ka znanstvena istra`ivanja i frazeografska djela do kraja 2009. Drugi je popis izvora primjera uporabe pojedinih frazema, u kojemu su abecednim redom, sa svim bibliografskim podatcima, navedeni autori i knji`evna djela iz kojih su primjeri u rje~niku crpljeni. Ovaj Hrvatski frazeolo{ki rje~nik, kao i dosada{nji rje~nici iz {kole akadem-kinje Antice Menac, govori ponajprije o tome da prikupljanje, prou~avanje i po-hrana frazeolo{ke ba{tine nije samo izraz brige za o~uvanje kulturnoga blaga vlastitoga jezika nego i dokaz duboke profesionalne odgovornosti za njega. Svi frazeolo{ki rje~nici, pa tako i hrvatski, svjedo~e o samobitnosti jednoga jezika i o naravi kulture koja se stolje}ima njime slu`i. Za razliku od leksika koji je otvoreniji i proto~niji, frazeolo{ki su sklopovi – i oni ba{tinjeni i oni novotvo-reni – trajniji i pouzdaniji pokazatelji kulturne {irine jezika kojemu pripadaju. Stoga vrijednost frazeolo{kih rje~nika nadilazi jezikoslovlje u u`emu smislu i ulazi u {irok prostor duhovne i umne kreativnosti koja odre|enu kulturu obilje`ava.O svojim autorima rje~nik jedva govori i »izme|u redaka«. Ne ka`e da je akademkinja Antica Menac prvakinja hrvatske frazeologije i utemeljiteljica zagreba~ke {kole, da se frazeologiji posvetila 60–ih godina pro{loga stolje}a, kad je to podru~je u na{oj jezikoslovnoj znanosti bilo novo i neistra`eno, da je pokrenula i vodila niz velikih i plodonosnih projekata koji su u to podru~je privukli brojne mlade istra`iva~e, redom njezine u~enike poput @eljke Fink Arsovski, koji su potom odgojili mla|e, svoje u~enike. Ve}ina na{ih frazeolo-ga rusisti su ili slavisti, pa i neslavisti, a mnogi su ujedno i kroatisti, kao i sama Antica Menac. Zahvaljuju}i njima, hrvatska frazeologija danas zauzima zna~ajno mjesto u slavistici i ima me|unarodni ugled. Vjerujemo da je njihova sl7999c.indd   56 03.07.2015   14:02:55Prikazi, ocjene – SL 79, 51–57 (2015)57doprinosa na tome podru~ju, prezentiranoga u spomenutoj Bibliografiji @eljke Fink Arsovski i suautorica, svjesna i na{a slu`bena kroatistika. I napokon, ovaj rje~nik govori da obrada frazema zbog njihove komplek-snosti zahtijeva rje{avanje niza drugih jezi~nih pitanja, ne samo leksikolo{kih nego i gramati~kih, pravopisnih, semanti~kih, odnosno da otvara mno{tvo pitanja na koja hrvatsko jezikoslovlje jo{ mora odgovoriti. Iako je rje~nik na mnoga ve} odgovorio, treba ga shvatiti i kao poticaj za nova istra`ivanja hrvat-skoga jezika i obradu njegove norme na svim razinama. Kao ogledni primjer znanstveno utemeljene, domi{ljene, dosljedne i sustavne primjene suvremenih jezikoslovnih spoznaja i leksikografskih iskustava on nije samo fundamentalno djelo hrvatske frazeografije nego i suvremenoga hrvatskoga jezikoslovlja uop}e. Stoga onomu frazeolo{kom brodi}u s naslovnice po`elimo dobro more i nadaj-mo se nastavku njegove plovidbe do tre}ega i ve}ega hrvatskoga frazeolo{koga rje~nika.Dubravka Sesarsl7999c.indd   57 03.07.2015   14:02:55

Punim jedrima… Antica Menac, Željka Fink Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia