U radu se opisuju glavne fonološke značajke mjesnoga govora Brežana.
Brežani su naselje smješteno 15 km jugoistočno od Karlovca, uz desnu obalu rijeke Kupe. Dosadašnjim istraživanjima dijalektološki heterogenoga teritorija karlovačke okolice punkt Brežani nije bio usmjereno ispitivan. Prema karti kajkavskoga narječja Mije Lončarića taj se punkt nalazi na južnome rubu vukomeričko-pokupskoga dijalekta kojeg determinira naglasni tip pȍsẹkel – poskli (zapadni dio Ivšićeve revolucionarne turopoljsko-posavske skupine) te izjednačen refleks stražnjega nazala i samoglasnoga > u. U većini ostalih radova upravo je područje oko Brežana dijalektološki bilo određivano kao kajkavsko-čakavsko razmeđe. Analizom glavnih značajki vokalizma, konsonantizma i prozodije brežanskoga govora donijet će se zaključci
prema kojima će se moći suditi o njegovom dijalektološkome statusu te koji će pridonijeti boljem razumijevanju preplitanja govornih tipova različitih narječnih osnova na širemu istočnokarlovačkom teritoriju.The paper discusses the main phonological characteristics of local speech of Brežani based on the fieldwork. Brežani is a village located 15 km south-east from Karlovac, near the south bank of the Kupa river. So far, in the research of this dialectologically complicated area around Karlovac, vernacular Brežani has not been the focus of investigations. According to the Lončarić’s Kajkavian map, this vernacular belongs to the vukomeričkopokupski dialect, which is determined by the accent type pȍsẹkel – poskli (the western part of Ivšić’s turopoljsko-posavska group) and the same reflexes of *ǫ = * > u. In this paper, the author provides the vowel, consonant and prosodic inventory of Brežani speech, she describes features of distribution in these inventories and she shows the origin of their components. It has been shown that the local speech of Brežani has a few typical Kajkavian phonological characteristics and also some characteristics typical of other Croatian dialect groups
