Zvonko Maković

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IN MEMORIAM: MARIJAN SUSOVSKI(Zagreb, 1. veljaËe 1943. - Zagreb,19. listopada 2003.)Konstatirati tuænu Ëinjenicu da meu namaviπe nema mr. Marijana Susovskog,povjesniËara umjetnosti, bivπeg ravnateljaMuzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, kas-nije muzejskog savjetnika i autora mnogihizloæbi, meu kojima su neke povijesnogaznaËenja, moæe svaki agencijski novinar. Moæetaj novinar i bolje od mene nabrojiti mnogedruge zasluge kojima nas je Marijan Susovskiobilato zaduæio. Ja, meutim, takvu konstata-ciju ni konvencionalni nekrolog o ovom velikompovjesniËaru i kroniËaru suvremene umjetnostine mogu sasvim neutralno ni izreÊi, ni napisati.©toviπe, uopÊe to ne mogu. Ipak osjeÊampotrebu da neπto kaæem u trenutku kada nasje Marijan Susovski nakon duge i teπke bolesti,prije samo nekoliko sati, definitivno napustio.OsjeÊam to stoga πto su nam æivotni putovi odmladosti do danas zbog posla, zbog struke biliizuzetno povezani. Æelio bih sada govoriti odjelu i æivotu svojega kolege i prijatelja baπ izblizine. Ne kao pisac nekrologa. To najmanje.Æelim to stoga πto iz iskustva znam kako semnogi vaæni aspekti iz neËijega djela i æivotamogu valjano prepoznati i razumjeti tek izneposredne blizine. Iz onoga zajedniËkogprostora u kojemu blagonaklona povlaivanjaimaju manje znaËenje od polemika i æivih,katkad i oπtrih diskusija. A svega je toga meunama dvojicom zaista bilo i smatrali smo touvijek dijelom dobroga kolegijalnog dijalogakoji koristi obojici.Ne radeÊi nikada zajedno, ali uvijek izneposredne blizine, shvatio sam koliko jeenergija toga Ëovjeka bila vaæna za mnoge, zaovu sredinu i znatno πire od nje. Shvatio samtakoer kako je Marijan Susovski tu svoju ljud-sku energiju troπio nikada ne πtedeÊi sebe nisvoje najbliæe. Uvijek je radio viπe za sveostale, ne oËekujuÊi zahvalnost koju, naæalost,Ëesto nije ni dobivao. Ali i to je osobina kojagovori podjednako o Ëovjeku Susovskom, baπkao i o njegovu profesionalnom liku. To jeosobina koja se za æivota rijeko istiËe, a nakonsmrti, po obiËaju, zaboravlja. A da bi ipakostala u krhkoj memoriji, treba je izreÊi netkotko ju je uoËavao baπ iz blizine. Upravo stogasada i æelim neπto reÊi o Marijanu Susovskom.Od biografskih podataka treba istaknuti kakoje roen 1. veljaËe 1943. u Zagrebu, gdje jezavrπio i πkolovanje. Na Filozofskom fakultetudiplomirao je povijest umjetnosti 1968., a naistome je fakultetu obranio i magistarski rad. Utom se radu bavio televizijskom grafikom i zadanaπnje se pojmove, a pogotovo prijetrideset godina, moæe smatrati u punom smis-lu pionirom tog posla. Od televizije dovideoumjetnosti korak je tada bio malen, a zaprofesiju i kustoski rad u Muzeju suvremeneumjetnosti imao je iznimnu vaænost. Susovskije bio taj koji je inaugurirao video u naπe galeri-je i muzeje. I ne samo videoumjetnost. MarijanSusovski bio je taj koji je organizirao velikuizloæbu Inovacije u hrvatskoj umjetnostisedamdesetih godina i koji je uredio vaæankatalog i vodio izloæbu Nova umjetniËka praksa1966. - 1978. Ono πto treba osobito istaknutijest to da je te suvremene tokove umjetnostiSusovski pratio bez uobiËajene vremenskedistance i da je postavio kriterije koji su danas,Ëetvrt stoljeÊa kasnije, apsolutno odræivi.Susovski je bio taj koji je radio dva Biennala uSydneyu (1982. i 1984.), koji je organiziraopovijesnu izloæbu Konstruktivizam i kinetiËkaumjetnost u Muzeju suvremene umjetnosti, kojije sredio ostavπtinu jedne od najintrigantnijihliËnosti hrvatske umjetnosti 20. stoljeÊa JosipaSeissela, priredio izloæbu njegovih radova iizdao monografiju. Susovski je bio taj Ëiji sutekstovi o hrvatskoj avangardi imali iznimanodjek na povijesnoj izloæbi Europa - Europa -StoljeÊe avangarde u Srednjoj i IstoËnoj EuropiIN MEMORIAMu Bonnu 1994. Udio Marijana Susovskog uobradi hrvatske umjetnosti na izloæbiKonkretna umjetnost u 6 srednjoeuropskihzemalja od 1945. do danaπnjih dana, odræaneu maarskom gradu Györu, te izloæbeSrednjoeuropski avangardni crteæ i grafiËkaumjetnost 190.7-1938. u istome mjestu, bio jevrlo koristan. U nabrajanju znaËajnih doprinosaovoga povjesniËara umjetnosti svakako bihæelio istaknuti dva posljednja njegova projekta.To je velika izloæba posveÊena umjetnostiEXAT-a 51 i Novih tendencija, odræana uCascaisu pokraj Lisabona 2001., te rad nadonaciji Nade i Vjenceslava Richtera. Za svoj bogati kritiËarski i kustoski rad MarijanSusovski dobio je 2002. godine godiπnjunagradu Hrvatske sekcije AICA-e.ReÊi kako ova sredina gubi mnogo odlaskomMarijana Susovskoga moæe zvuËati kao kon-vencija koja odgovara æanru nekrologa.Meutim, u ovome sluËaju to zaista nije kon-vencija. To je viπe nego konstatacija. Ono πtotreba istaknuti, a πto tako toËno otkriva ljudskunarav ovoga Ëovjeka jest Ëinjenica da je svojuteπku bolest godinama nosio sam, sa svojimnajbliæima i da je ta bolest na tragiËan naËinmuËila njegov organizam, ali nikada ne i nje-govu profesionalnu stranu. Ne pripadam meuone koji vjeruju kako Êe nuæno tek nekobuduÊe vrijeme pokazati veliËinu jednogaËovjeka. Vjerujem da je naπe vrijeme i te kakopotvrdilo da su zasluge Marijana Susovskogaiznimne i obvezujuÊe. Mnogi, a meu njima suumjetnici, povjesniËari umjetnosti, kustosi imuzealci, znaju πto ovom smrÊu gube.ZVONKO MAKOVI∆ Filozofski fakultet,Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb

In memoriam : Marijan Susovski (Zagreb, 1. veljače 1943. - Zagreb, 19. listopada 2003.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals