Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb
Abstract
The study was conducted on eighteen healthy non-descript male goats divided into 3 groups: A, B and C, having 6 animals in each. Lumbosacral epidural ropivacaine (0.6 mg/kg), bupivacaine (0.5 mg/kg) and xylazine and ketamine (0.025 mg/kg and 2.5 mg/kg) were administered in groups A, B and C, respectively. The treatments were compared using clinical, physiological, haematological, biochemical and acid base/blood gas parameters. The earliest onset of analgesia was produced by epidural xylazine and ketamine combination. Xylazine and ketamine, bupivacaine and ropivacaine produced complete analgesia of the tail, perineum, inguinal region and thighs for variable intervals. The xylazine and ketamine combination produced analgesia of a greater extent and longer duration, followed by bupivacaine and ropivacaine. Mild sedation was produced by the xylazine and ketamine combination alone. Recovery was faster with ropivacaine, followed by bupivacaine and the xylazine and ketamine combination. The xylazine and ketamine combination produced a non-significant decrease in the heart rate and respiratory rate of the animals. There were insignificant fluctuations in pCO2, pO2, SO2, pH and HCO-3 values from base line at different intervals in all the groups. The changes in haematobiochemical and blood electrolyte values were transient, and hence of little significance in all the groups. The results of this study suggest that all these drugs could be considered safe for epidural analgesia in the administered doses for healthy goats.Istraživanje je provedeno na 18 zdravih jaraca podijeljenih u tri skupine (A, B i C). U svakoj skupini bilo je po 6 jaraca. U svrhu lumbosakralne epiduralne analgezije, skupini A bio je primijenjen ropivakain (0,6 mg/kg), skupini B bupivakain (0,5 mg/kg), a skupini C ksilazin i ketamin (0,025 mg/kg i 2,5 mg/kg). Učinci su bili uspoređeni na osnovi kliničkih, fizioloških, hematoloških, biokemijskih i acidobaznih pokazatelja te statusa plinova u krvi. Najbrži početak analgezije postignut je epiduralnom primjenom kombinacije ksilazina i ketamina. Ksilazin i ketamin, bupivakain te ropivakain izazvali su potpunu analgeziju repa, perineuma, ingvinalnog i bedrenog područja u različitim vremenskim razmacima. Najjača i najduža analgezija postignuta je kombinacijom ksilazina i ketamina. Zatim je po jačini i dužini slijedila analgezija bupivakainom pa ropivakainom. Srednje jaka sedacija postignuta je zasebnom primjenom ksilazina i ketamina. Oporavak nakon analgezije bio je najbrži pri uporabi ropivakaina, zatim bupivakaina te na posljetku kombinacije ksilazinketamina. Kombinacija ksilazina i ketamina izazvala je nesignifi kantan pad frekvencije bila i disanja. Kod svih skupina jaraca, u različitim vremeskim razmacima, opažena su i nesignifikantna odstupanja od početnih vrijednosti za pCO2, pO2, SO2, pH i HCO–3. Promjene hematoloških i biokemijskih pokazatelja kao i elektrolita u krvi bile su kratkotrajne i od malog značenja u svim promatranim skupinama. Rezultati pokazuju da se svi istraženi analgetici, u upotrijebljenim dozama, mogu smatrati sigurnima za epiduralnu analgeziju zdravih koza
