Mile Silov

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

339Kako odrediti kompetencije školskih pedagogaJasminka Ledić, Stjepan Staničić i Marko Turk Kompetencije školskih pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet, 2013.U razdoblju od 1950. do 1960. godine u Hrvatskoj i ostalim republikama bivše države provodile su se reforme školskoga sustava. Tadašnji reformatori prihvatili su znanstvene spoznaje da su predškolskim ustanovama i školama potrebni, osim od-gojiteljica i uèitelja, i specijalizirani struènjaci. Tako su dr. sc. Ivan Furlan i njegovi suradnici poèeli veliki pothvat: zapošljavanje prvih školskih psihologa, a zatim i školskih pedagoga. Poèetak rada prvih struènih suradnika u našem školskom susta-vu bio je slièan onome u Bostonu (SAD). davne 1909. godine kada su poèela raditi prva dva školska psihologa. Kasnili smo više od èetrdeset godina (!), ali smo uhva-tili korak s naprednim školskim sustavima u svijetu. U proteklih šezdeset godima bilo je uspona i padova u shvaæanju smisla postojanja i djelovanja struènjaka koje u Hrvatskoj danas nazivamo struèni suradnici, dok je u svijetu èešæi naziv školski savjetodavni radnici (school counsellors).U djelovanju struènih suradnika u školskom sustavu praksa odgoja ide ispred teorije. Nedostaju nam teorijske i metodološke rasprave o smislu postojanja struè-nih suradnika. Zanemarujemo programske dokumente koji odreðuju smisao, ciljeve, sadržaj i normative rada struènih suradnika, ustvari, specijaliziranih struènjaka za istraživanje, inovacije i razvoj. Struèni suradnici nemaju ni kvalitetne specijalizira-ne literature (teorijska djela, priruènici, istraživaèki instrumenti i sl.) koja je prijeko PRIKAZnapr3-2014.indb   339 9.10.2014   19:41:21PRIKAZ KNJIGE napredak 155 (3) 339 - 341 (2014)340potrebna za uspješan rad u odgojnoj praksi. Dio te praznine popunjava znanstvena monografi ja pod naslovom „Kompetencije školskih pedagoga“ objavljena u Rijeci 2013. godine u nakladi Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Rijeci. Njena osnovna tema prepoznaje se iz naslova. Naime, poznati rijeèki pedagozi – znanstvenici: dr. sc. Jasminka Lediæ, dr. sc. Stjepan Stanièiæ i Marko Turk, znanstveni novak i asi-stent, istražuju temeljna pitanja profesije školskog pedagoga primjenom teorije kom-petencija. U monografi ji  prepoznajemo i teoriju profesije i teoriju razvoja.Pedagoška monografi ja „Kompetencije školskih pedagoga“ nastala je u okvi-ru aktivnosti autora na poznatom znanstveno-istraživaèkom projektu „Sveuèilište i vanjsko okruženje u kontekstu europskih integracijskih procesa“ (voditeljica: dr. sc. Jasminka Lediæ) kojeg je odobrilo i fi nancijski pomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.Tko je školski pedagog? Kako je tekao povijesni razvitak profesije školskog pe-dagoga? Koja je razlika izmeðu školskog pedagoga i ostalih struènih suradnika u školi? Na ova i niz drugih pitanja autori su u svojoj znanstvenoj monografi ji traži-li i ponudili odgovore izborom adekvatnog teorijsko-metodološkog okvira. Dakle, najprije su obradili važna teorijska pitanja, a zatim prešli na prezentiranje rezultata originalnog empirijskog istraživanja o kompetencijama školskih pedagoga.U prošlosti je bilo više pokušaja defi niranja smisla postojanja i djelovanja struè-nih suradnika u školi (pedagoga, psihologa i dr.). Prvi sustavan i znanstveno uteme-ljen pokušaj u tom smjeru u Hrvatskoj bila je poznata „Koncepcija razvojno-peda-goške djelatnosti….“ iz 1986. godine. Autori monografi je kritièki konstatiraju da se navedeni programski dokument, kao i slièni koji su nastali kasnije, nisu dosljedno provodili u životu škole. To je otvorilo prostor voluntarizmu u rješavanju bitnih pi-tanja profesije struènih suradnika u školi. Dokazana je važnost djelovanja školskih pedagoga u školi. Teškoæe koje prate ovu profesiju, smatraju autori, mogu se otkloni-ti defi niranjem kompetencija školskih pedagoga kao profesionalca koji djeluje u timu ostalih struènih suradnika, ravnatelja škole i uèitelja. U namjeri da dokažu vrijednost primjene teorije kompetencija u rješavanju bitnih pitanja u radu školskog pedagoga, autori su osmislili i proveli empirijsko istraživanje. Ukupan sadržaj monografi je je, nakon uvodne rijeèi autora, razvrstan u ova poglavlja:1.  Uloga školskih pedagoga u Hrvatskoj i njena konceptualizacija; 2. Podruèja rada školskih pedagoga;3.  Pretpostavke profesionalnosti školskih pedagoga; 4. Kompetencije školskih pedagoga;5. Kompetencije školskih pedagoga: rezultati empirijskog istraživanja; 6. Zakljuèci;7. Preporuke, prijedlozi i otvorena pitanja; napr3-2014.indb   340 9.10.2014   19:41:21341PRIKAZ KNJIGE napredak 155 (3) 339 - 341 (2014)   8. Prilozi (instrumenti istraživanja);   9. Sažetak;10. Abstract i11. Literatura. Na samome kraju možemo proèitati i osnovne podatke o autorima, te indeks autora i indeks pojmova.Istraživanje je provedeno primjenom on line upitnika u kojem su navedene sve bitne kompetencije školskog pedagoga (nabrojane su 43!). Ispitanici, ukupno 508 školskih pedagoga u osnovnim i srednjim školama, procjenjivali su važnost kompe-tencija potrebnih za rad školskih pedagoga te doprinos visokoškolskog obrazovanja i programa struènog usavršavanja u ovladavanju tim kompetencijama a  imali su i moguænost priopæiti svoja iskustva iz prakse. Vjerujemo da æe èitatelji pozorno èita-ti odgovore (komentare i prijedloge) školskih pedagoga u okviru pitanja otvorenog tipa. Recenzent knjige dr. sc. Metod Resman, poznati slovenski pedagog i struènjak za školski savjetodavni rad, posebno istièe shvaæanje pedagoga o važnosti profesio-nalizacije njihove profesije. Poznati pedagog još izdvaja ono što je razvidno i iz sa-mih komentara školskih pedagoga; da je njihovoj profesiji potrebna podrška drugih: „od školske politike i koncepta rada svake pojedine škole, vodstva škole, roditelja i uèitelja“ (izvod iz recenzije, na zadnjoj korici knjige).Monografi ja „Kompetencije školskih pedagoga“ je znanstveno djelo utemelje-no na kritièkoj analizi relevantne literature i rezultatima uspješno provedenog em-pirijskog istraživanja. Autori vjeruju da jasno odreðene kompetencije predstavljaju osnovni uvjet za efi kasno djelovanje školskih pedagoga. Rasprava i preporuke koje nude, nakon pojedinih poglavlja i na kraju monografi je, jasan su putokaz kako pre-vladavati teškoæe u radu školskih pedagoga. Autori su uspješno približili teorijsko mišljenje i stavove, rezultate empirijskih istraživanja i preporuke: nositeljima obra-zovne politike, organizatorima sveuèilišnog i cjeloživotnog obrazovanja pedagoga, ravnateljima škola, uèiteljima, struènim suradnicima, posebno školskim pedagozima i buduæim pedagozima. Preporuèamo èitateljima monografi ju „Kompetencije škol-skih pedagoga“ kao vrijedno znanstveno djelo u kojem se prvi put u Hrvatskoj na sustavan naèin objašnjavaju temeljna pitanja profesije školskih pedagoga pomoæu teorije kompetencija. Monografi ja poznatih rijeèkih pedagoga, J. Lediæ, S. Stanièiæa i M. Turka,  može biti poticaj i ostalim autorima da nastave s istraživanjem profesije pedagoga i profesije ostalih struènih suradnika u predškolskim ustanovama, osnov-nim i srednjim školama, te uèenièkim domovima. Dr. sc. Mile Silov, redoviti profesor u mirovini,mile.silov@ufzg.zgnapr3-2014.indb   341 9.10.2014   19:41:21napr3-2014.indb   342 9.10.2014   19:41:21

Kako odrediti kompetencije školskih pedagoga Jasminka Ledić, Stjepan Staničić i Marko Turk Kompetencije školskih pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet, 2013.

Kako odrediti kompetencije školskih pedagoga Jasminka Ledić, Stjepan Staničić i Marko Turk Kompetencije školskih pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet, 2013.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia