BRANKO KRMPOTIĆ

KRMPOTIĆ, BRANKO

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

BRANKO KRMPOTIĆ DR DANE GRUBER (1856—1927) Grad je Senj dao, s obzirom na skučen zemljišni prostor i mali broj sta­novnika, «razmjerno vrlo mnogo poznatih i proslavljenih književnika, uvaže­nih i cijenjenih znanstvenika, u višestoljetnoj herojskoj prošlosti hrabrih i junačkih vojnika-branitelja rodne grude i granica Kraljevstva Hrvatskoga te mnoštvo raznovrsnih intelektualaca, kao i onih koji su se na bilo kojem drugom području ljudskoga duha i lijepog umijeća osobno ili naročito ispo-ljili. Svi su oni bili poznati i značajni u svome vremenu u svojevrsnim zva­njima, te tako pronijeli slavno ime svoga rodnoga grada i uže domovine Hrvatske. Među uvaženim znanstvenicima na području hrvatske historiogra­fije značajno mjesto zauzimlje i Senjanin dr Dane Gruber, potomak starije ugledne senjske obitelji. Uža znanstvena specijalnost, po kojoj se u naučnim krugovima pročuo, bila mu je proučavanje i studiozno obrađivanje starije hrvatske povijesti u vrijeme narodne dinastije. Brojnim studijama, naučnim radovima i monografijama iz toga povijesnoga razdoblja naročito se istakao pa je stoga Dane Gruber u svome dugome životu stekao samo po zasluzi položaj naslovnog izvanrednog sveučilišnoga profesora u Zagrebu. U ovoj 1973. godini, za 45. obljetnice smrti Dane Grubera, vraćamo se našim sjeća­njem ida predočimo taj svijetli i skromni učenjački lik i da ga, uz ovaj pri­godan prikaz, tako prikažemo i približimo današnjemu naraštaju. Dane G r u b e r rodio se u Senju 17. lipnja 1856. godine. Pučku školu i veliku gimnaziju učio je u Senju, gdje je i maturirao 1874. godine. Od sve­učilišnih nauka u Zagrebu svršio je 1874—1878. godine povij esno-zemlj opisnu struku i 27. ožujka 1889. godine promoviran je u Zagrebu za doktora filozo­fije. Od 1875—1879. godine bio je još kao student asistent u arheološkom odjelu Narodnoga muzeja u Zagrebu. Državni je ispit za srednjoškolskoga profesora položio 1879, a nadopunio 1881. godine. Poslije završenih ispita službovao je kao gimnazijski profesor ponajprije u Bjelovaru od 1879—1881, zatim u Zagrebu od 1881—1882, potom u Požegi od 1882—1895. i napokon u Zagrebu od 1895—1910. godine. U 1901. godini postao je članom dopisnikom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a od 12. prosinca 1901. godine i pravim članom u Akademiji historičko-filologičkom razredu. Tada na temelju prikazanoga Gruberova dotadašnjega života i naučnoga rada na području hrvatske historiografije habilitirao se 1902. godine u zagrebačkom sveučilištu za privatnoga docenta hrvatske povijesti u vrijeme narodne di­nastije pa je te iste godine dobio i »veniam legendi« ili dozvolu predavanja, 415 te je tako uveden i u status predavača i profesora zagrebačkoga sveučilišta. Godine 1909. dobio je naslov i značaj izvanrednoga sveučilišnoga profesora, a 1910. godine preuzme na filozofskom fakultetu zagrebačkoga sveučilišta do-centuru i naslov izvanrednoga profesora sveučilišta i time postane učitelj za hrvatsku povjesnicu, naročito za doba hrvatske narodne dinastije, zatim doba Anžuvinaca i doba Jagelovića. Umirovljen je 1916. godine, ali već 1919. godine biva ponovno imenovan honorarnim docentom hrvatske povijesti. Na privremeno službovanje kao srednjoškolski profesor pozvan je opet 1920. godine, a 1921. godine imenovan je gimnazijskim ravnateljem, ali je i nadalje ostavljen na službovanju u zagrebačkom sveučilištu kao privatni i honorarni docent. Izvanrednim pravim članom Akademije ipostaje ina prijedlog sveuči­lišnoga profesora i akademika Vjekoslava Klaića 14. lipnja 1924. godine. Osim svoga naučnoga rada u zagrebačkome sveučilištu Dane Gruber mnogo je surađivao i u drugim hrvatskim kulturnim i književnim društvima. Tako je od 1910. godine član-radnilk Matice hrvatske, gdje je povremeno bio i njenim potpredsjednikom. Isto je itako bio funkcionarom i u Društvu hrvat­skih književnika u Zagrebu. Suradnja u književnim revijama i naučnim ča­sopisima bila mu je obilna, i to poglavito u Akademijinu »Radu«, zatim u »Vjesniku zem. arhiva« u Zagrebu, nadalje u »Prosvjeti«, »Savremeniku«, »Nastavnom vjesniku«, »Kolu« Matice hrvatske, »Vjesniku arheol. društva«, Akademijinu »Ljetopisu« i dr. Bavio se pisanjem monografija, obznanjiva­njem tuđih znanstvenih djela o povijesti, pa je u svom dvadesetpetogodiš-njem naučnom radu napisao oko 20 većih i manjih naučnih radnja. Osim toga, napisao je još mnogo manjih znanstvenih radova, zatim povijesnih, zemljopisnih i pedagoških kao i različnih prikaza, recenzija i kritičkih ocjena u drugim raznovrsnim časopisima, pa će se stoga po nizu rasprava i trajno održati u hrvatskoj historiografiji. Od naučnih rasprava i povijesnih radova ističemo samo najpoznatije: 1. Borba Ludovika I s Mlečanima za Dalmaciju (1348—1358). RAD, knj. 152. (To je opsežna monografija, u kojoj se prikazuje borba Ludovika I s Venecijom i kad je Venecija morala ustupiti 1358. godine kralju čitavu Dal­maciju i prepustiti mu supremaciju u istočnom primorju Jadranskoga mora. U radnji se pisac služio svim poznatim povijesnim, izvorima i rađena je na naučnoj osnovi.) 2. Dalmacija za Ludovika I (1353—1382). RAD, knj. 166, 168. i 170. (Prvi dio radnje obuhvaća vladanje Ludovika I u Dalmaciji od 1358—1367; drugi dio radnje nije izišao.) 3. Borba Hrvata s Turcima od pada Sigeta do mira Žitva-Doroškog (1566—1606). Zagreb 1879. 4. Nelipić knez cetinjski i kninski. Zagreb 1886. 5. Vojevanje Ljudevita I u Dalmaciji s hrvatskim velmožama i s Mleča­nima 1342—1348. Požega 1888. 6. Iz starije hrvatske povijesti. »Vjesnik arhiva«. 7. Davni Slaveni i njihova pradomovina. »Prosvjeta«, 1907. 8. Smještenje Hrvata u novoj postojbini poslije seobe. »Hrvatsko kolo«, V, 1909. 9. O dukljansko-barskoj i dubrovačkoj nadbiskupiji do polovice XIII sto­ljeća. »Vjesnik arhiva«, 14. i 15. 416 10. Tomašić kao historičar. »Vjesnik arhiva«, 1917. 11. Osnutak Hrvatske Kraljevine. »Nastavni vjesnik« za 1919—1920. 12. Grgur II Bribirski prije god. 1301—1363. »Nastavni vjesnik«, 30. 13. Ban Mikić Mihaljević 1325—1343. »Nastavni vjesnik« za 1923—1924. 14. Ivan T. Tkalčić. (Nekrolog). »Ljetopis« JA, knj. 20, za 1905—1906. 15. Povijest Istre. Izd. Braće hrvatskoga ztnajam. Zagreb 1924. Od većeg broja naučnih radova priopćen je jedan manji dio što bi imao poslužiti isamo kao uvid u naučni rad Dane Grubera i u područja njegove znanstvene privlačljivosti. Radovi su pisani stručno, naučno, s velikom eru­dicijom i akribijskim poznavanjem povijesnih razdoblja ili značajnih osoba koje su svojevremeno pokretale sudbinskim zbivanjima u prijelomnim povi jesnim trenucima života hrvatskoga naroda. Svaka je radnja zasnovana na bogatoj povijesnoj građi, pristupnom naučnom materijalu, brojnoj dokumen­taciji i historijskim izvorima koji iu sređivanju povijesne šarolike građe mogu obilno i znanstveno poslužiti. Dane Gruber je preminuo u Zagrebu 21. ožujka 1927. godine. O njemu kao vrijednom i marljivom naučnom istraživatelju na području hrvatske historiografije, i to najstarijega razdoblja hrvatske povjesnice, nitko nije opširnije pisao, osim krutih i zbijenih bio- i bibliografskih podataka, s kro­nološkim nizom navođenja njegovih naučnih djela, u čisto enciklopedijskoj formi. Tako o Dani Gruberu imamo nešto opširniji, ali strogo naučni, napis E. Laszowskog u djelu »Znameniti i zaslužni Hrvati«. Zagreb 1925, str. 98— SI. 176 — Fontana na Obali. Lijepi spomenik klasicizma — na žalost demontiran 1940. Stanje oko 1930. 27 417 —99, zatim povjesničara Viktora Novaka u Stanojevićevoj »Narodnoj enci­klopediji«, I Zagreb 1925, str. 788-789. i hrvatskoga povjesničara Vjekoslava Rlaica, kao dokumentirani prijedlog za prijem izvanrednoga člana Akademije u »Ljetopisu« JA, sv. 39, za 1924/1925. Zagreb 1926, str. 50. Ovim kratkim pregledom života i naučnog rada a u povodu 45. obljetnice smrti, odužuje se Senjsko muzejsko društvo Senjaninu Dr Danu Gruberu — tom marljivom učenjaku i povjesničaru. Povjesna istina s njegovih ispisanih stranica neka bude poticaj mlađima u znanstvenom radu prema drevnoj starini, onako kako je to znao predočiti i iznijeti povjesničar Dr Dane Gruber. Sl- I77 — Pogled na senjsku luku punu brodova (oko 1900.) 418 

DR DANE GRUBER (1856—1927)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia