Dragana Marković

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi i osvrti KROATOLOGIJA 5(2014) 1: 91-116108Žene kroz povijest(Žene kroz povijest. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Dies historirae 2012. Urednice Matea Jalžečić i Petra Marinčić. 2014. Društvo studenata povijesti Ivan Lučić – Lucius. Zagreb, 197 str.)U listopadu 2014. godine objav-ljen je zbornik radova Žene kroz povi-jest. Zbornik je rezultat znanstvenoga skupa „Dies Historiae“ održanog 5. prosinca 2012. godine u organizaciji Društva studenata povijesti „Ivan Lu-čić-Lucius“ Hrvatskih studija Sveuči-lišta u Zagrebu, a objavljen je kao še-sta knjiga Biblioteke Dies Historiae. Ovaj interdisciplinarni zbornik kroz deset članaka autorica i autora razli-čitih stručnih profila prikazuje razne teme vezane uz povijest žena i njiho-vu ulogu u društvu svoga vremena. Prvi članak, autora Ante Bežena, nosi naslov Prof. dr. sc. Vesna Girar-di Jurkić - prva ministrica prosvjete i kulture u neovisnoj Hrvatskoj. Napi-san kao svojevrsni nekrolog i spome-nica, članak je tematski podijeljen u dva dijela. U prvom se dijelu donose podaci o roditeljima, djetinjstvu, ško-lovanju, političkoj i znanstvenoj kari-jeri profesorice Girardi Jurkić. Poseb-no se ističu njezine zasluge vezane uz djelovanje u tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa gdje je, iz-među ostalog, u ratnim uvjetima bila zadužena za zaštitu kulturne i spome-ničke baštine. Najveće zasluge pri-padaju joj zbog izvrsne koordinacije školskim ustanovama tijekom rata, uspostavljanja četverogodišnjeg pe-dagoškog fakulteta (studija razredne nastave) kao i zbog donošenja rješenja Ministarstva o odobrenju Hrvatskoga pravopisa Milana Moguša, Božidara Finke i Stjepana Babića za uporabu u školama 1994., znanstvenih prinosa polju arheologije ne samo za područje Istre nego i cijele Hrvatske, ali i za-sluge stečene na novoj funkciji prve hrvatske veleposlanice u UNESCO-u, koju je obnašala do 2001. godine. Drugi dio ovoga rada donosi izbor iz autoričine bogate bibliografije, objav-ljivane od 1973. do 2012. godine, podijeljene u četiri grupe (Autorske knjige, monografije, vodiči; Prilozi u knjigama/ monografijama; Znanstve-ni radovi; Stručni radovi).Kratak osvrt na život i djelova-nje utemeljiteljice ženskih studija u Hrvatskoj dala je Andrea Feldman u članku Hommage à Lydia Sklevic-ky (1952-1990) naglašavajući njenu hrabrost u predstavljanju hrvatske znanosti svjetskoj javnosti u, kako navodi, provincijalizmom dirigira-noj akademskoj zajednici. Baveći se poviješću ženskog pokreta u ju-goistočnoj Europi, primjenjujući metode istraživanja kulturne i po-litičke antropologije i objavljujući rezultate svojih istraživanja na ne-koliko svjetskih jezika te surađujući s prominentnim stranim znanstve-nim časopisima, Lydia Sklevicky je, autoričinim riječima, doslovno postavila hrvatsku znanost na kar-Prikazi i osvrti KROATOLOGIJA 5(2014) 1: 91-116109tu svijeta. O značaju ove hrvatske znanstvenice svjedoči i činjenica da je samo šest godina nakon njene smrti objavljena bibliografija rado-va Lydije Sklevicky u knjizi Konji, žene, ratovi koju je odabrala i prire-dila Dunja Rihtman Auguštin.Pravnopovijesni aspekt u prouča-vanju žena prikazan je u radu Tri prav-nopovijesna modela nasljednog prava koji su poboljšali pravni položaj žene ili bili još jedan oblik nasilja nad njom autorice Zrinke Erent-Sunko. Prouča-vajući Hamurabijev nasljednopravni model za žene, grčki model nasljeđi-vanja za žene te franački model – Lex salica, autorica piše o mehanizmima kojima je bio cilj ublažiti posljedice zabrana i ograničenja na položaj žena navedenih u tri proučavana zakona. Naime, odabrani nasljednopravni mo-deli na različite su načine isključivali ili ograničavali pravo žena na naslje-đivanje. Miraz i darovanje smatrani su vrstom naslijeđa žene, a svrha njihova postojanja bila je barem djelomična financijska i materijalna sigurnost. Stoga ih uz ostale mehanizme, koji-ma su se ublažavala nasljednopravna ograničenja i zabrana za žene, prema mišljenju autorice, treba gledati u po-zitivnijem svjetlu.Sljedeći rad u ovom zborniku bavi se kasnim srednjim vijekom i nosi na-slov Ženska posluga u dobrostojećim obiteljima srednjovjekovnog Dubrov-nika. Autor, Gordan Ravančić, na os-novi kaznenih spisa, oporuka i posto-jeće literature o temi obitelji i položaju žena u srednjovjekovnom društvu pri-kazuje odnos dubrovačkog srednjovje-kovnog društva prema ženskoj posluzi. Autor navodi da je pojam srednjovje-kovne obitelji i njene društvene funk-cije uvelike bio povezan s konceptom posjeda i vlasništva, kako u gospodar-skom, tako i u upravljačkom smislu. S jedne su strane bili gospodari, a s dru-ge sluge, unajmljeni ili stečeni, jedna-ki po statusu, ali različiti u pravnom smislu (slobodni i neslobodni). S ob-zirom da je u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku brak smatran prije svega obiteljskim poslom iz kojeg obje stra-ne mogu imati koristi, kako materi-jalno, tako i poslovno, potestas patris (moć glave obitelji) odlučivala je o sudbini ne samo obitelji, nego i slu-ga. S obzirom na tako definiranu moć, mnogi od dubrovačkih vlastelina imali su stalne ili povremene ljubavnice, tj. konkubine, najčešće žensku poslugu iz vlastitog kućanstva. Opisujući struktu-ru dubrovačkog društva i uspoređujući različitu društvenu pozadinu pojedinih sluga, autor zaključuje kako je realnost kasnosrednjovjekovnog dubrovačkog društva bio dvostruki moral u odnosu prema ženskoj poslugi.Istim razdobljem, ali različitim druš-tvenim slojem, bavi se i Marija Karbić u radu Uloga pripadnica visokog plem-stva u životu hrvatskih zemalja tijekom kasnoga srednjeg vijeka. Baveći se is-ključivo savsko-dravskim međurječjem, autorica uspoređuje tadašnje tamošnje pravne odredbe i praksu u nasljeđivanju po ženskoj lozi na primjeru plemkinja Barbare Frankopan i Jelene Jakšić. S obzirom da su se žene rijetko spominja-le u povijesnim vrelima, malo je radova napisano na tu temu u hrvatskoj histo-riografiji. Iako su žene u društvu Ugar-sko-Hrvatskog Kraljevstva bile ogra-Prikazi i osvrti KROATOLOGIJA 5(2014) 1: 91-116110ničene istaknutom, ratničkom ulogom muškaraca, ipak su imale aktivniju ulo-gu u društvu od očekivane. S obzirom na brojne mogućnosti nasljeđivanja po ženskoj lozi, naročito se ističe važnost uloge žena u prenošenju vlasništva nad nekim dobrom, ali i položaja i ugleda iz ruku jedne obitelji u ruke druge što je uvelike mijenjalo plemenitašku sliku ta-dašnjeg hrvatskog društva.Medijsku sliku studentica s po-četka 20. stoljeća donosi rad autorice Tihane Luetić Studentski časopisi po-četkom 20. stoljeća o ženama na Kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagre-bu. Autorica se pri izradi ovoga član-ka koristila studentskim časopisima ideološki podijeljenima u tri skupine: časopisi napredne omladine, časopisi pravaša ili mladohrvata te časopisi ka-toličke mladeži. Naglasak je stavljen na dosad neistraženu perspektivu o pitanju ženskog studiranja u Hrvat-skoj. Naime, otvaranje vrata Sveu-čilišta ženskim polaznicima bio je s jedne strane pokazatelj modernizacije hrvatskog društva i samog Sveučili-šta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a s druge, s obzirom na autoričino istraživanje, pokazatelj nespremnosti sveučilišnog muškog društva na ovaj korak kojemu nije jasan cilj i svrha visokoškolske naobrazbe za djevojke. Autorica se dotiče i pitanja percepci-je europskih studentica u tamošnjim časopisima, a na kraju rada donosi i nekoliko djevojačkih iskustava o stu-diranju u navedenom razdoblju. Ti autobiografski zapisi djevojaka koje su prve studirale na Sveučilištu, po-put Elise Richter spomenute u tekstu, pokazuju da se kao studentice nisu mogle niti smjele posebno isticati ti-jekom svoga obrazovanja, a nerijetko su bile i diskriminirane. S obzirom da se u novijoj historiografiji sve više pa-žnje pridaje položaju studentica i žena općenito u vremenima modernizacije hrvatskoga društva, ovaj rad predstav-lja iznimno važan doprinos toj temi.Djevojačkim iskustvom bavi se i Dubravka Zima u radu Odrastanje adolescentice u 19. stoljeću: djevo-jački dnevnik Ivane Brlić-Mažuranić (1888.-1891.). Obrađujući dnevnik Ivane Mažuranić, pisan od četrnaeste do sedamnaeste godine života, auto-rica razlikuje javni (obilježja ženske građanske adolescencije 19. stoljeća) i privatni lik adolescentice 19. stoljeća. Prvi put objavljen tek 2010. godine u redakturi Sanje Lovrenčić, dnevnik prati duhovni razvitak, klonule faze, a katkad i dugačke filozofske misli Ivane Mažuranić kao adolescentice. Koriste-ći radove Iskre Iveljić i Katarine Nine Simončić, autorica dnevnik Ivane Ma-žuranić tumači kroz nekoliko aspeka-ta: društvenost, društvene predodžbe i autoričine dnevničke samoanalize ado-lescentskoga razmišljanja i ponašanja. Naglašena je književna i izvanknjižev-na vrijednost ovoga testa za proučava-nje građanske adolescencije s kraja 19. stoljeća, a rad se temelji na reprezenta-tivnosti adolescentičina iskustva u raz-doblju zapisivanja dnevnika.O položaju žene u međuratnom raz-doblju, pitanju izbjeglištva, identifika-cije i preživljavanja u uvjetima totali-tarne diktature piše Andrea Feldman u radu Vera Stein Erlich. Skica za jedan podijeljen život. Rad je podijeljen u pet manjih cjelina: Ishodište, Akademski Prikazi i osvrti KROATOLOGIJA 5(2014) 1: 91-116111razvoj, U salonu Erlich Stein, Ratno doba i Amerika izbliza, u kojima se prati život i djelo poznate sociologinje, antropologinje, feministice i židovske intelektualke Vere Erlich Stein. Ovu je znanstvenicu obilježilo njezino liberal-no, židovsko i istovremeno elitističko porijeklo pa su njeni pokušaji da izna-đe demokratičnije i pluralne metode akademskog i političkog rada ostale na margini tridesetih godina i ponovno se pokazale bezuspješnima tijekom posli-jeratne Jugoslavije. Marginalizirana i progonjena, nikada se nije uklopila niti na Sveučilištu u uvjetima nove socijali-stičke hijerarhije, niti u novostvorenim društvenim elitama poslijeratnog Za-greba. Autorica zaključuje da, koliko god su njezina uvjerenja bila napredna, Vera Erlich Stein pripadala je progo-njenoj građanskoj klasi što je vjerojat-no bio uzrok njenom samoubojstvu u 83. godini života.Sljedeći rad bavi se hrvatskom skladateljicom Ivanom Lang (Ivana Lang – hrvatska skladateljica (O 100-toj obljetnici rođenja 1912.-1982.)). Autorica Tamara Jurkić Sviben upu-ćuje na biografske elemente, osobne dnevnike, glavne karakteristike po-jedinih opusa te pregled dosadašnje literature o skladateljici, a za cilj ima osvijestiti znanstvenoj i široj javnosti važnost Ivane Lang kao hrvatske skla-dateljice koja je svoj doživljaj svijeta vrlo intimno utkala u glazbu i prido-nijela svojim djelima hrvatskoj glaz-benoj baštini. Inspirirana stihovima poznatih hrvatskih književnika po-put Filipa Valjala, Vladimira Vidrića, Antuna Gustava Matoša, Dragutina Domjanića, Vanje Radauša, Vesne Pa-run, ali i Frana Alfirevića, Nikole Pa-vića i Nede Brlić (kći Ivane Brlić-Ma-žuranić) pisala je skladbe za klavir i harfu, a posebnu je pažnju pridavala pjevanju. Ostavivši pozamašan opus od 110 skladbi, Ivana Lang treba osta-ti zapamćena kao skladateljica koja je svojim opusom izgradila most u povi-jesti glazbe od Elene Pucić-Sorkoče-vić i Dore Pejačević prema suvreme-nim hrvatskim skladateljicama. Posljednji rad u ovom zborniku bavi se medijskim poimanjem ženske ljepote na primjeru časopisa Cosmopo-litan i Klik iz 2010. godine, a izrađen je u suautorstvu Danijela Labaša i Maje Mihovilović (Mediji i konstruiranje mita o ženskoj ljepoti). Autori navode kako medijske slike kao element so-cijalizacije bitno utječu na percepciju poželjnog izgleda i ponašanja u nekoj kulturi, kao i na vrijednosti kojima se muškarci i žene u društvu označavaju kao uspješni ili neuspješni. Percepcija žene temelji se, prema mišljenju auto-ra, na tradiciji zapadne umjetnosti koja muškaraca prikazuje kao promatrača, a ženu kao promatranu. Ona se danas nastavlja i u suvremenim medijima, a posebno preko promidžbe i promidž-benih oglasa, pri čemu je muškarac idealan promatrač. S obzirom da odre-đeni stereotip može pojačati i učvrstiti proces samostereotipiziranja, koji na-staje kada se vjerovanja pojedinca o svojim vlastitim osobinama poklapaju s općim vjerovanjima o osobinama grupe kojoj pojedinac pripada, ističe se važnost edukacije djece o medijskim konstruktima, kako ih tumačiti i kri-tički promatrati te kako stvoriti sliku o sebi utemeljenu na samopoštovanju, Prikazi i osvrti KROATOLOGIJA 5(2014) 1: 91-116112unutarnjem zadovoljstvu i vrijednosti-ma, a ne na medijski nametnutom ne-dostižnom idealu ljepote i poželjnosti.Žene kao tema povijesnih i drugih rasprava novija su pojava u akadem-skim krugovima. Kako žene do 20. stoljeća gotovo nemaju druge uloge u društvu, osim uloge majke i kućepazi-teljice, tako se zapisi o njima relativ-no rijetko pronalaze. Pojedinke i sku-pine žena obrađene u ovom zborniku predstavljaju odmak od stereotipa da je žena u Hrvatskoj bila ograničena na samo jednu ulogu u društvu. Do-noseći nove rezultate istraživanja, in-terpretacije povijesnih vrela i ističući važnost istraživanja ženske povijesti te moderne ženske uloge u društvu koja je ravnopravna muškarcu ne samo sa povijesnog, nego i sa osta-lih stajališta, ovaj zbornik predstavlja vrijedno djelo u znanstvenom i kul-turnom smislu.Dragana Marković

Žene kroz povijest (Žene kroz povijest. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Dies historirae 2012. Urednice Matea Jalžečić i Petra Marinčić. 2014. Društvo studenata povijesti Ivan Lučić – Lucius. Zagreb, 197 str.)

Žene kroz povijest (Žene kroz povijest. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Dies historirae 2012. Urednice Matea Jalžečić i Petra Marinčić. 2014. Društvo studenata povijesti Ivan Lučić – Lucius. Zagreb, 197 str.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia