Milan Radošević

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

267-535 |      365 skov) s Rijekom je 1974./1975. postigao ulazak u Prvu jugoslavensku ligu, a 1976. odlazi u Kanadu i igra za NK Metros Croatia iz Toronta uz rame s Portugalcem Eusebiom, jednim od najboljih nogometaša svih vremena. Osvaja prvenstvo Kanadsko-američke lige 1976. i 1977. godine. Bio je i u sastavu olimpijske reprezentacije Jugoslavije 1973. godine.Na stranicama 222. i 223. prikazana su medulinska nogometna igra-lišta. Zanimljivo je da se nogomet u Medulinu od 1923. do danas igrao na osam različitih lokacija. Knjigu zaključuju fotogalerija (224-232), popis igrača i članova uprave od 1923. do 1983. (232-236), izvori podataka i bilješka o piscu (237-238). Renata Lorenzina mnoštvom dosad neobjavljenoga materijala bacaju novo svjetlo na povijest istarskoga sporta, a posebice nogo-meta. Autor u knjizi pronalazi poveznice između sporta i društveno-gos-podarskoga razvoja Medulina. Kroz svoja nogometna promišljanja iznosi odjeke dramatičnih promjena u istarskom društvu u posljednjih šezdesetak godina, a društveno-gospodarski odnos prema amaterskom sportu ogledao se prvenstveno kroz problem financiranja i sponzoriranja kluba koji je uvi-jek aktualan. Navodi kako je knjiga nastajala cijeloga njegova života jer je dugo pisao memoare, a u njima je nogomet imao istaknuto mjesto s obzirom na to da je dugo bio igrač i trener. Zanimljivo je da je zabilješke vodio na talijanskom jeziku. Šteta je da nije veća pozornost posvećena povijesti kluba u posljednjem desetljeću, kada za klub nastupaju i mnogi dokazani prvoli-gaški igrači (Trešnjić, Lasić, Vidajić, Iveša, S. Peršić, D. Ostović, Ugrčić, D. Raković…). Možda to autoru nije ni bila namjera jer se, kako i sam napo-minje, nada da će njegova nogometna sjećanja poslužiti kao temelj za neku buduću pisanu povijest medulinskoga nogometa.Igor JovanovićU izdanju Općine Fažana i Amforapressa objavljen je 2012. zbornik radova , koji broji deset znanstvenih i stručnih članaka prethodno najavljenih na skupu , a priložen je i preslik te hrvatski 366      | prijevod znanstvenoga članka Antona Gnirsa s početka XX. st. o rimskoj keramičarskoj radionici u Fažani. Urednik izdanja je Mirko Urošević.Zbornik otvara izvješće Ade Damjanac, načelnice Općine Fažana, koje čitatelja uvodi u recentna fažanska gospodarska pitanja, nakon čega slijedi prvi znanstveni rad „Muzeološka prezentacija arheološke baštine Fažane“ (19-31) Kristine Džin. U radu se kroz prikaz istraživanja dosadašnjih arhe-oloških lokaliteta fažanskoga područja te pronađenih vrijednih nalaza, od kojih veći dio nije muzeološki predstavljen, nastoji ukazati na potrebu za utemeljenjem fažanskoga zavičajnog muzeja. Džin daje i kratke, ali kon-kretne i pravno potkrijepljene podatke o mogućnostima osnivanja, potenci-jalnom području djelovanja te ciljevima buduće muzejske institucije. Slijedi posmrtno objavljen članak „Rimski vodoopskrbni sustavi na fažanskom priobalju“ (33-47) eminentne hrvatske arheologinje Vesne Girardi Jurkić, ujedno i znanstveno-stručne suradnice ovoga izdanja od njegova utemelje-nja. U radu se kroz izabrane primjere rimskoga vodoopskrbnog sustava na teritoriju fažanskoga priobalja analiziraju otkrića i načini gradnje cisterni (vodosprema). Girardi Jurkić zaključuje kako su istražene vodospreme i vodoopskrbni rimski sustavi dokaz najvišega stupnja antičke uljudbe i civili-zacije koja je zamrla u VIII. stoljeću, a u Europi je obnovljen tek u XIX. sto-ljeću, kada i Fažana uz južnu Istru (Pula) dobiva svoj vodoopskrbni sustav. Nakon antičkoga razdoblja Alojz Štoković uvodi čitatelja u svijet istarskoga novovjekovlja i suvremenoga doba u radu „Fažanski župnici od 1638. do 2012.“ (49-55). Podatke o četrdeset i trojici fažanskih župnika, od kojih su neki župom upravljali tek nekoliko, a neki, poput don Valentina Cukarića, čak četrdeset godina, autor je prikupio većim dijelom iz matičnih knjiga. Naredni članci petoga  bave se isključivo XX. stoljećem. Nataša Urošević u tekstu „Brioni, rivista illustrata di sport e mondanità (1929. – 1940.)“ (57-69) daje pregled sačuvanih godišta istoimenoga časopisa i iznosi podatke o razvoju turizma na Brijunskom otočju između dva svjet-ska rata. Do 1936., kada postaju državno vlasništvo, Brijuni su bili u posjedu obitelji Kupelwieser koja ih je desetljećima nastojala brendirati kao aristo-kratsko odredište s mondenim sportovima, prirodnim ljepotama i vrhun-skom zabavom, a upravo je taj časopis imao promicati te ideje. Benita Gošev se u radu „Naseljavanje i razvoj Valbandona“ (71-79) osvrće na urbanističke promjene tijekom druge polovice XX. st. u Valbandonu. Većim dijelom auto-rica se referira na vlastita sjećanja, čime je sačuvala svjedočanstvo na neke 267-535 |      367 već pomalo zaboravljene trenutke valbandonske recentne graditeljske povi-jesti. O procesu osnivanja Općine Fažana upoznaje nas Marija Komparić u tekstu „Deset godina poslije: kako smo osnovali Općinu Fažana“ (81-93). Prva javna težnja za osnivanjem fažanske općine, navodi Komparić, javila se 1997. s izlaskom Nezavisne liste na lokalne izbore, no do stvaranja Općine Fažana prošlo je više od tri godine, obilježene brojnim pravnim i političkim izazovima. „Desetljeće Turističke zajednice Općine Fažana“ (95-107) članak je Melite Peroković u kojem se daje sažet, ali informativno bogat pregled razvoja fažanskoga turističkog resora u posljednjem desetljeću. Opisuju se elementi profiliranja Fažane kao turističke destinacije te sumiraju posti-gnuti rezultati u ostvarenim dolascima i noćenjima, kulturnim progra-mima te marketingu. U domenu nadnaravnoga uvodi nas Liliana Vranjican temom „Fažanske priče i legende“ (109-115). Autorica je od kazivača s pod-ručja Fažane zabilježila legende, priče, predaje i snoviđenja koji se, napomi-nje, danas čine iracionalnima, ali su u svoje vrijeme bili ogledalo osobitosti i odnosa žitelja s njihovim okruženjem, a koji su do današnjih dana opstali u kolektivnoj memoriji. Sportskom tematikom bavi se Mitar Gavočanov u radu „Pola stoljeća nogometnog kluba ’Mladost‘ Fažana“ (117-125). Gavoča-nov, ujedno i predsjednik toga kluba, u prilogu daje pregled njegova razvoja i aktivnosti od utemeljena 1961. do 50. obljetnice postojanja, kada je i obnov-ljen stadion. Uz te radove zbornik donosi i preslik izvornika te hrvatski prijevod članka arheologa, konzervatora i povjesničara umjetnosti Antona Gnirsa (1879. – 1933.) „Eine römische Tonwarenfabrik in Fasana bei Pola“ (Jahrbuch für Altertumskunde, 4, 1910., 79-88) / „Rimska keramičarska radi-onica u Fažani kraj Pule“ (127-151).dinjenica da je edicija  održala petogodišnji neprekinuti niz izlaženja sama po sebi govori o profesionalnom odnosu Organizacij-skoga odbora i samoga urednika u njezinu stvaranju. Nadalje, time su ispu-njeni propisani kriteriji njezine znanstvene klasifikacije, što daje naslutiti da će i idući brojevi znanstvenoj zajednici, ali i širem čitateljstvu pružati nova saznanja o bogatoj povijesno-kulturnoj baštini područja Općine Fažana i ukazati na potencijal koji se tek ima ostvariti za dobrobit svih njezinih mještana.Milan Radošević

Croatian

Fažanski libar 5, zbornik radova 5. Fažanskog kolokvija, Pula: Amforapress / Fažana: Općina Fažana, 2012., 157 str.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

267-535 | .BIDMDOQHJ@YHHYUIDĜÂ@     365 skov) s Rijekom je 1974./1975. postigao ulazak u Prvu jugoslavensku ligu, a 1976. odlazi u Kanadu i igra za NK Metros Croatia iz Toronta uz rame s Portugalcem Eusebiom, jednim od najboljih nogometaša svih vremena. Osvaja prvenstvo Kanadsko-američke lige 1976. i 1977. godine. Bio je i u sastavu olimpijske reprezentacije Jugoslavije 1973. godine.Na stranicama 222. i 223. prikazana su medulinska nogometna igra-lišta. Zanimljivo je da se nogomet u Medulinu od 1923. do danas igrao na osam različitih lokacija. Knjigu zaključuju fotogalerija (224-232), popis igrača i članova uprave od 1923. do 1983. (232-236), izvori podataka i bilješka o piscu (237-238)..OGOMETNASJEèANJA Renata Lorenzina mnoštvom dosad neobjavljenoga materijala bacaju novo svjetlo na povijest istarskoga sporta, a posebice nogo-meta. Autor u knjizi pronalazi poveznice između sporta i društveno-gos-podarskoga razvoja Medulina. Kroz svoja nogometna promišljanja iznosi odjeke dramatičnih promjena u istarskom društvu u posljednjih šezdesetak godina, a društveno-gospodarski odnos prema amaterskom sportu ogledao se prvenstveno kroz problem financiranja i sponzoriranja kluba koji je uvi-jek aktualan. Navodi kako je knjiga nastajala cijeloga njegova života jer je dugo pisao memoare, a u njima je nogomet imao istaknuto mjesto s obzirom na to da je dugo bio igrač i trener. Zanimljivo je da je zabilješke vodio na talijanskom jeziku. Šteta je da nije veća pozornost posvećena povijesti kluba u posljednjem desetljeću, kada za klub nastupaju i mnogi dokazani prvoli-gaški igrači (Trešnjić, Lasić, Vidajić, Iveša, S. Peršić, D. Ostović, Ugrčić, D. Raković…). Možda to autoru nije ni bila namjera jer se, kako i sam napo-minje, nada da će njegova nogometna sjećanja poslužiti kao temelj za neku buduću pisanu povijest medulinskoga nogometa.Igor Jovanović9ȉ9FKCADA:9JæYANQMHJQ@CNU@%@Ĺ@MRJNFJNKNJUHI@/TK@ LENQ@OQDRR%@Ĺ@M@.OÂHM@%@Ĺ@M@RSQU izdanju Općine Fažana i Amforapressa objavljen je 2012. zbornik radova &AäANSKILIBAR, koji broji deset znanstvenih i stručnih članaka prethodno najavljenih na skupu &AäANSKIKOLOKVIJ, a priložen je i preslik te hrvatski 366     'HRSQH@ | &QTO@@TSNQ@prijevod znanstvenoga članka Antona Gnirsa s početka XX. st. o rimskoj keramičarskoj radionici u Fažani. Urednik izdanja je Mirko Urošević.Zbornik otvara izvješće Ade Damjanac, načelnice Općine Fažana, koje čitatelja uvodi u recentna fažanska gospodarska pitanja, nakon čega slijedi prvi znanstveni rad „Muzeološka prezentacija arheološke baštine Fažane“ (19-31) Kristine Džin. U radu se kroz prikaz istraživanja dosadašnjih arhe-oloških lokaliteta fažanskoga područja te pronađenih vrijednih nalaza, od kojih veći dio nije muzeološki predstavljen, nastoji ukazati na potrebu za utemeljenjem fažanskoga zavičajnog muzeja. Džin daje i kratke, ali kon-kretne i pravno potkrijepljene podatke o mogućnostima osnivanja, potenci-jalnom području djelovanja te ciljevima buduće muzejske institucije. Slijedi posmrtno objavljen članak „Rimski vodoopskrbni sustavi na fažanskom priobalju“ (33-47) eminentne hrvatske arheologinje Vesne Girardi Jurkić, ujedno i znanstveno-stručne suradnice ovoga izdanja od njegova utemelje-nja. U radu se kroz izabrane primjere rimskoga vodoopskrbnog sustava na teritoriju fažanskoga priobalja analiziraju otkrića i načini gradnje cisterni (vodosprema). Girardi Jurkić zaključuje kako su istražene vodospreme i vodoopskrbni rimski sustavi dokaz najvišega stupnja antičke uljudbe i civili-zacije koja je zamrla u VIII. stoljeću, a u Europi je obnovljen tek u XIX. sto-ljeću, kada i Fažana uz južnu Istru (Pula) dobiva svoj vodoopskrbni sustav. Nakon antičkoga razdoblja Alojz Štoković uvodi čitatelja u svijet istarskoga novovjekovlja i suvremenoga doba u radu „Fažanski župnici od 1638. do 2012.“ (49-55). Podatke o četrdeset i trojici fažanskih župnika, od kojih su neki župom upravljali tek nekoliko, a neki, poput don Valentina Cukarića, čak četrdeset godina, autor je prikupio većim dijelom iz matičnih knjiga. Naredni članci petoga &AäANSKOGLIBRA bave se isključivo XX. stoljećem. Nataša Urošević u tekstu „Brioni, rivista illustrata di sport e mondanità (1929. – 1940.)“ (57-69) daje pregled sačuvanih godišta istoimenoga časopisa i iznosi podatke o razvoju turizma na Brijunskom otočju između dva svjet-ska rata. Do 1936., kada postaju državno vlasništvo, Brijuni su bili u posjedu obitelji Kupelwieser koja ih je desetljećima nastojala brendirati kao aristo-kratsko odredište s mondenim sportovima, prirodnim ljepotama i vrhun-skom zabavom, a upravo je taj časopis imao promicati te ideje. Benita Gošev se u radu „Naseljavanje i razvoj Valbandona“ (71-79) osvrće na urbanističke promjene tijekom druge polovice XX. st. u Valbandonu. Većim dijelom auto-rica se referira na vlastita sjećanja, čime je sačuvala svjedočanstvo na neke 267-535 | .BIDMDOQHJ@YHHYUIDĜÂ@     367 već pomalo zaboravljene trenutke valbandonske recentne graditeljske povi-jesti. O procesu osnivanja Općine Fažana upoznaje nas Marija Komparić u tekstu „Deset godina poslije: kako smo osnovali Općinu Fažana“ (81-93). Prva javna težnja za osnivanjem fažanske općine, navodi Komparić, javila se 1997. s izlaskom Nezavisne liste na lokalne izbore, no do stvaranja Općine Fažana prošlo je više od tri godine, obilježene brojnim pravnim i političkim izazovima. „Desetljeće Turističke zajednice Općine Fažana“ (95-107) članak je Melite Peroković u kojem se daje sažet, ali informativno bogat pregled razvoja fažanskoga turističkog resora u posljednjem desetljeću. Opisuju se elementi profiliranja Fažane kao turističke destinacije te sumiraju posti-gnuti rezultati u ostvarenim dolascima i noćenjima, kulturnim progra-mima te marketingu. U domenu nadnaravnoga uvodi nas Liliana Vranjican temom „Fažanske priče i legende“ (109-115). Autorica je od kazivača s pod-ručja Fažane zabilježila legende, priče, predaje i snoviđenja koji se, napomi-nje, danas čine iracionalnima, ali su u svoje vrijeme bili ogledalo osobitosti i odnosa žitelja s njihovim okruženjem, a koji su do današnjih dana opstali u kolektivnoj memoriji. Sportskom tematikom bavi se Mitar Gavočanov u radu „Pola stoljeća nogometnog kluba ’Mladost‘ Fažana“ (117-125). Gavoča-nov, ujedno i predsjednik toga kluba, u prilogu daje pregled njegova razvoja i aktivnosti od utemeljena 1961. do 50. obljetnice postojanja, kada je i obnov-ljen stadion. Uz te radove zbornik donosi i preslik izvornika te hrvatski prijevod članka arheologa, konzervatora i povjesničara umjetnosti Antona Gnirsa (1879. – 1933.) „Eine römische Tonwarenfabrik in Fasana bei Pola“ (Jahrbuch für Altertumskunde, 4, 1910., 79-88) / „Rimska keramičarska radi-onica u Fažani kraj Pule“ (127-151).dinjenica da je edicija &AäANSKILIBAR održala petogodišnji neprekinuti niz izlaženja sama po sebi govori o profesionalnom odnosu Organizacij-skoga odbora i samoga urednika u njezinu stvaranju. Nadalje, time su ispu-njeni propisani kriteriji njezine znanstvene klasifikacije, što daje naslutiti da će i idući brojevi znanstvenoj zajednici, ali i širem čitateljstvu pružati nova saznanja o bogatoj povijesno-kulturnoj baštini područja Općine Fažana i ukazati na potencijal koji se tek ima ostvariti za dobrobit svih njezinih mještana.Milan Radošević

Fažanski libar 5, zbornik radova 5. Fažanskog kolokvija, Pula: Amforapress / Fažana: Općina Fažana, 2012., 157 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia