Jasna Čapo

Čapo, Jasna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi, Revija za sociologiju 44 (2014), 2: 179–189182farming) kao novim područjima borbe i mjestima za stvaranje alternativa su-vremenoj organizaciji društvene repro-dukcije.Knjiga Silvije Federici Revolution at Point Zero: Housework, Reproduc-tion, and Feminist Struggle vrijedan je doprinos kako feminističkim tako i marksističkim teorijama društvene jednakosti, unatoč tomu što je analiza katkad površna, što bismo mogli pri-pisati esejističkom karakteru knjige, odnosno pisanju tijekom različitih pe-rioda. Unatoč tomu, nema sumnje da autorica nudi drukčiju i izvornu inter-pretaciju spomenutih pitanja, da poziva na razmišljanje te samim time zaslužuje mjesto u suvremenim raspravama o pi-tanjima emancipacije žena i društvene pravednosti općenito.Mate ĆosićKomit GmbH, BečDOI: 10.5613/rzs.44.2.5Mirjam Milharčič Hladnik, Jernej Mlekuž (eds)Going Places: Slovenian Women’s Stories on MigrationAkron, Ohio: The University of Akron Press, 2014, 128 str.U posljednjih desetak godina Institut za slovensko iseljeništvo i migracije u Ljubljani, sastavna jedinica Znan-stvenoistraživačkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), objavio je niz zanimljivih pu-blikacija iz područja migracijske pro-blematike. U seriji monografija Mi-gracije, prije nekoliko godina otvorena je i podzbirka Migrantke, posvećena ženskoj migracijskoj povijesti. U njoj su se, između ostalih, našle knjige Kri-la migracij: po meri življenjskih zgodb (2009; ur. Mirjam Milharčić Hladnik i Jernej Mlekuž) i Go Girls! When Slovenian Women Left Home (2009; ur. Marina Lukšič-Hacin i Jernej Mle-kuž). Zbornik Going Places: Slovenian Women’s Stories on Migration, što su ga uredili Mirjam Milharčić Hladnik i Jernej Mlekuž, pridružuje se toj tema-tici u američkom sveučilišnom izda-nju, okupljajući djelomično prethodno objavljene radove na slovenskom (npr. u zborniku Krila migracij). Izdavač, The University of Akron Press prigod-no je mjesto za objavljivanje knjige o slovenskim ženskim praksama migra-cije. Naime, u istoimenom je gradu u američkoj državi Ohio, 1851. godine održana Konvencija o ženskim pravi-ma, na kojoj je afroamerička aktivistica za ženska prava, bivša ropkinja, So-journer Truth održala govor »Ain’t I a Woman?«. Danas se smatra jednim od najpoznatijih govora u SAD-u o ukida-nju ropstva i ženskim pravima. Premda tako nisu istupale, slovenske migran-tice, ponajprije aleksandrinke, dikle i slamnikarice, stoje u dugoj liniji borbe za žensku emancipaciju i jednakost ko-ja im je odricana i onda kad su svojim radom izvan domovine izdržavale obi- 183 Prikazi, Revija za sociologiju 44 (2014), 2: 179–189telji kod kuće čineći značajne ženske emigracijske kontingente u razdobljima kad je emigracija iz drugih europskih zemalja bila pretežito muški fenomen.Specifičnost zbornika Going Plac-es zahvaćanje je u prošlost i u manjoj mjeri sadašnjost ženskih migracija iz Slovenije. U fokusu je žensko iskustvo emigracije, u dva teksta pojedinačnih migrantica, u ostalima iskustvo neko-liko ključnih ženskih likova slovenske emigrantske povijesti: dojilja, dadilja i kućnih pomoćnica prema mjestu imi-gracije nazvanih aleksandrinke, kućnih pomoćnica zvanih dikle, izrađivačica slamnatih šešira zvanih slamnikarice. Tim je povijesnim oblicima sloven-skih ženskih migracija pridružen i rad o suvremenim migranticama, takozva-nim eurokratkinjama, ženama s kari-jerom u središtu EU-a u Bruxellesu. I dok migracije vezane uz EU nisu is-ključivo ženske, aleksandrinke, dikle i slamnikarice bile su isključivo žene. Emigracijom u razdoblju od posljednjih dvaju desetljeća 19. do šezdesetih go-dina 20. stoljeća iz određenih su regija slovenskoga etničkoga teritorija nastale te specifične tradicije ženskoga iselja-vanja vezane uz specifična područja: zaleđe Trsta (današnja zapadna Slo-venija, između dvaju svjetskih ratova pod Italijom), Beneška Slovenija (Be-nečija) i okolica Ljubljane (Domžale) opskrbljivali su u nekoliko generacija migrantice za Egipat (aleksandrinke), bliže i udaljenije talijanske gradove (dikle), unutar Austro-Ugarske, te šire u jugoistočnu Europu i sjevernu Ameriku (slamnikarice).Iz zaleđa Trsta u Aleksandriju i općenitije u Egipat, Slovenke su stizale zajedno sa svojim poslodavcima, po-slovnim ljudima, Austrijancima, Talija-nima, Židovima, u razdoblju kad otva-ranje Sueskog kanala potiče emigraciju visokoobrazovanih europskih stručnjaka u Egipat. Na temelju razgovora s alek-sandrinkama i njihovim potomcima u nekoliko naraštaja te iskaza djece koju su čuvale u Egiptu, u radu »Aleksan-drinke in Egypt: Between Condemnati-on and Adoration« Daša Koprivec te-matizira ponajprije iskustva razdvojena života majki i djece, razloge odlaska u emigraciju (plaćanje dugova, izdrža-vanje obitelji), funkcioniranje obitelji u netradicijskom obrascu rodnih uloga u ekonomiji, ambivalentan odnos ne-migranata prema migranticama te po-zitivan odnos migrantica samih prema svojemu emigrantskom iskustvu. Da je iskustvo aleksandrinki kao i dikli dio univerzalnijega ženskog migrantskog iskustva u domeni kućne ispomoći, potvrđuju suvremene studije o kućnim pomoćnicama Filipinkama i Indonežan-kama u velikim azijskim ekonomskim središtima (v. npr. radove Nicole Con-stable).U poglavlju »Dikle in Italian Cities: Personal Experiences, Public Interpre-tations« Jerneja Mlekuža, suprotstavlja-njem javne percepcije i osobnih isku-stava kućnih pomoćnica iz slovenskoga etničkoga područja zvanog Benečija, zaposlenih u talijanskim gradovima (u većoj mjeri nakon Prvoga svjetskog ra-ta do šezdesetih godina 20. stoljeća), u prvi plan izbija ambivalentnost odnosa Prikazi, Revija za sociologiju 44 (2014), 2: 179–189184prema ženskoj emigraciji, koju portreti-ra kao »prokletstvo i ropstvo«. Domi-nantnoj predodžbi o »moralno i fizički uništenim« ženama, najčešće proizišloj iz autoritarne muške perspektive, autor suprotstavlja iskustva žena emigrantica prikupljena bilježenjem njihovih život-nih priča. Premda je njihovo iskustvo posredovano pričom o životu koja go-vori o značenjima i iskustvima životnih događaja, a ne o samim događajima, i to s vremenskom distancom, autor tvr-di da su glasovi migrantica samih i u toj konstruiranoj formi, jedini način da se suprotstavi dominantnom muškom tumačenju njihovih sudbina. Oni pak iznose pozitivnije viđenje svoga migra-cijskog iskustva i života u talijanskim gradovima, kao i motive odlaska koji nisu isključivo ekonomski, nego su i avanturistički i u širem smislu osloba-đajući (od stega sredine, obitelji i sl.; usp. usklik »odselidba oslobađa«, u: Ivan Rogić i Ivan Čizmić, Moderni-zacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011, str. 367) te upućuju na emi-gracijom uzrokovanu društvenu pokret-ljivost dikli.U poglavlju »Slamnikarice Abroad and at Home: Ladies and Entreprene-urs« Saša Roškar prikazuje još jednu po svojoj vještini specifičnu skupinu migrantica. Tradicionalno ženska vje-ština u kraju sjeverno od Ljubljane po-stala je unosno zanimanje s razvojem industrijske proizvodnje slamnatih šeši-ra, zaposlila je žene u lokalnim tvorni-cama, otvorila im je put u emigraciju u europske gradove i SAD, a neke je potaknula na poduzetništvo u razdoblju od kraja 19. stoljeća do tridesetih go-dina 20. stoljeća. Iako nije utemeljeno na iskazima samih aktera nego njihovih potomaka, fragmentima korespondenci-je, dnevnika i drugih povijesnih izvora, ovo poglavlje također daje gusti opis nekoliko likova slamnikarica i njihovih migracijskih i životnih putanja izme-đu SAD-a, Austrije, Češke, Mađarske i Slovenije koje su ženama omogućile lagodniji život i bolji društveni status.Još dva poglavlja otkrivaju subjek-tivnu realnost i intimna iskustva sudio-nika povijesnih migracijskih procesa – i onih koji su otišli i onih koji su osta-li kod kuće kao i njihovih potomaka. Jedan analizira subjektivne dimenzi-je povijesti jedne migrantice (Mirjam Milharčić Hladnik: »A Slovenian Bride in Cleveland: Emotions in Letters«), a drugi emocije i iskustva nemigrantice čiji je suprug tridesetih godina radio u Nizozemskoj (Marjan Drnovšek: »A Wife at Home: Longing and Writing«). Oba su priloga bazirana na rjeđe rablje-nom izvoru podataka – korespondenciji između migranata i članova obitelji koji su ostali kod kuće. Stoga oboje auto-ra daju i metodološki prilog raspravi o korespondenciji kao izvoru povijesne građe o migracijama. Premda pruža zapise iz vremena odvijanja migracij-skoga procesa, ipak, kao i svaki drugi izvor građe, biva društveno konstruirani i od autora pisma oblikovan tekst (str. 33). Usto, oboje autora propituju etičke dimenzije objavljivanja intimnih zapisa te se u jednom slučaju zbog njihove naravi zaštićuje identitet autora pisama. 185 Prikazi, Revija za sociologiju 44 (2014), 2: 179–189U prvom je radu riječ o gotovo osamdeset godina manje ili više inten-zivne korespondencije između emigra-nata u SAD-u i Argentini i njihovih ro-đaka u Sloveniji, koja započinje 1930. s odlaskom glavne protagonistice u SAD. M. Milharčić Hladnik prikupila je izni-man materijal na temelju kojega se, uz pomoć komentara nasljednika obitelji u Sloveniji i u SAD-u, pokazuju načini održavanja bliskosti i emotivne pove-zanosti obitelji i u fizičkoj odsutnosti i poznavanju mlađih članova samo putem fotografija, kao i složenost i kontrover-znost nastajanja i održavanja odnosa sudionika korespondencije. Autorica argumentira kako je fizički neprisutan član obitelji stalno »prisutan« u domo-vini, tumačeći, sukladno suvremenim tendencijama u migracijskim studijama, kako je dom »translokalna i transkul-turna mreža podrške«, a ne konkretno mjesto prebivanja (str. 48). Da je odsu-tan član zapravo prisutan u imaginariju onih koji nisu otišli, zorno pokazuju pisma nemigrantice koja »čezne i piše« suprugu u emigraciji – o poslu, kući, djeci, no ponajviše o vlastitim emocija-ma (u prilogu M. Drnovšeka). Oba tek-sta potvrđuju ulogu žene u održavanju transgraničnih obiteljskih veza.Prilozi M. Drnovšeka i M. Milhar-čič Hladnik tematiziraju neke klasične topose migracijske tematike, kao što su: kontinuitet emigracije i muškaraca i žena tijekom dvaju naraštaja jedne obitelji u razne zemlje (SAD i Argen-tina); bilociranost obitelji što nastaje emigracijom jednog supružnika; etnička i lokalna endogamija (emigranti odlaze po supružnike u kraj podrijetla); repro-dukcija etničke kulturne okoline u zem-lji imigracije; nejednaka prekogranična razmjena dobara između emigranata i onih koji su ostali, gdje je doprinos emigranata od egzistencijalne važno-sti za preživljavanje nemigranata, a obratno tek memento na stari kraj (npr. domaća rakija poslana u New York). Istodobno, upućuju i na neke topose specifične za jugoistočnu Europu, npr. heterogenost državnih identiteta mi-granata i nemigranata u istoj obitelji – slijedom promjena državnih entiteta, različite generacije emigranata iz istoga mjesta odlaze kao državljani različitih zemalja (austrougarski, talijanski) dok nemigranti postaju jugoslavenski, a ka-snije slovenski državljani.Naposljetku, rad Tatiane Bajuk Senčar »Eurocrats in Brussels: Contem-porary Career Women« bavi se tek ne-davno otvorenim poglavljem slovenske emigracije radi zapošljavanja u europ-skim institucijama. Oblikujući poglav-lje kroz nekoliko slučajeva, autorica inzistira da je za razumijevanje njihove integracije u multikulturni profesional-ni i životni milje jedne od prijestolnica EU-a nužno upoznati putove koji su ih doveli do položaja službenika u EU-u. Zanimljiv je koncept »života na veli-koj udaljenosti« kojim autorica opisuje njihovu integraciju kao transnacional-ni način života u kojem osoba održa-va društvene veze sa svijetom koji je ostavila u Sloveniji. Veze i privrženost »starom« mjestu stoga ni u ovom kao ni u drugim slučajevima suvremenih migrantskih iskustava nije prepreka in-Prikazi, Revija za sociologiju 44 (2014), 2: 179–189186tegraciji u novim mjestima naseljavanja (usp. Ghassan Hage).Zbornik Going Places: Slovenian Women’s Stories on Migration hetero-gena je ženska vizura slovenske migra-cijske povijesti koja, prema završnim riječima jednoga od urednika, Jerneja Mlekuža, afirmira i »ozvučuje« dosad utišane glasove žena migrantica i to onih koje su svojim doprinosom eko-nomskom razvoju regije iz koje dola-ze ali i preživljavanju vlastite obitelji zadobile mitsko mjesto u slovenskoj iseljeničkoj povijesti. Ove, ponekad patriotskim zanosom ispisane, strani-ce donose svjedočanstva o intenzivnoj ženskoj migraciji mnogo prije razdoblja u kojemu ona postaje dominantnom te su doprinos kako iseljeničkoj tako i kulturnoj povijesti Slovenije. U određe-noj mjeri doprinos su i kritici rodno de-terminiranih znanja o migraciji i meto-dologiji korištenja biografija i životnih priča žena, te »nečujne kategorije malih ljudi« (str. 236) koja se ovim zborni-kom predstavlja kao izniman povijesni i društveni subjekt prve polovine 20. stoljeća.Jasna ČapoInstitut za etnologiju i folkloristiku, ZagrebDOI: 10.5613/rzs.44.2.6Giampietro Gobo, Sergio MauceriConstructing Survey Data: An Interactional ApproachLos Angeles: SAGE Publications, 2014, 368 str.Knjiga Constructing Survey Data: An Interactional Approach zanimljiva je zbog svoga nekonvencionalnog pristu-pa anketnom istraživanju, ali i raspona problematike (koju nije bilo moguće sveobuhvatno ovdje prikazati). Auto-ri Giampietro Gobo i Sergio Mauceri nastoje »obnoviti izvorni duh ankete« proširujući standardni pristup anketnom istraživanju (Standard Survey Approach – SSA) s interakcijskim pristupom (in-teractional survey approach), dosljedni-jim pragmatičkoj perspektivi (str. xiv). Naime, uzimajući u obzir interakcijske čimbenike i relevantne aspekte druš-tvene situacije u kojoj nastaje anketni intervju, autori proširuju tradicionalni (anketni) model istraživanja. Oni ra-de razliku između određenih termina i koncepata poput ankete (kao metodolo-gije) koja se može odrediti kao cjeloviti istraživački proces (od dizajna do ana-lize podataka), anketnog intervjua (kao metode) kojim se u anketi prikupljaju podatci te standardiziranog intervjua kao specifičnog instrumenta prikuplja-nja anketnih podataka (str. xv). Ovdje se na specifičan način ograničenja me-todologije anketnog istraživanja (survey methodology) pokušavaju prevladati uvidima u »zaboravljene lekcije proš-

Mirjam Milharčič Hladnik, Jernej Mlekuž (eds), Going Places: Slovenian Women’s Stories on Migration

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Crossref