Policy učenje u lokalnoj samoupravi: uloga refleksivnog vodstva

Abstract

The paper addresses three interrelated issues in policy learning, based on survey data from a representative sample of all Norwegian councillors. The authors ask: What characterizes the policy learning behaviour of local councillors? This issue is addressed through data on what councillors find to be useful information sources in their capacities as decision-makers and agenda-setters. The paper documents three policy-learning profiles: cosmopolitans (who draw largely on external sources of information), locals (who draw on internal sources), and party loyalists (who draw on party sources). The authors also ask if policy learning profiles make a difference to councillors as decision-makers and agenda-setters. The paper documents that cosmopolitans are the most active agenda setters. Do new patterns of policy learning indicate the emergence of a new type of leadership in local government? It is argued that political interest in publicly available information that contextualizes the municipality’s current performance is part of a larger syndrome that we term ‘reflexive leadership’.U radu se istražuju tri međusobno povezana pitanja policy učenja, na temelju podataka prikupljenih anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku lokalnih vijećnika u Norveškoj. Pitanje je bilo što obilježava policy učenje lokalnih vijećnika. Do odgovora se pokušalo doći preko podataka o tome što vijećnici smatraju korisnim izvorima podataka u njihovom poslu donošenja odluka i utvrđivanja političkog dnevnog reda (agenda-setting). Nađena su tri profila vijećnika s gledišta policy učenja: kozmopoliti (koji se u velikoj mjeri oslanjaju na vanjske izvore informacija), lokalci (koji se oslanjaju na unutarnje izvore) te stranački poslušnici (koji se oslanjaju na izvore političke stranke). Istraženo je i utječu li ta tri profila vijećnika na odlučivanje i postavljanje političkog dnevnog reda. Utvrđeno je da su kozmopoliti najaktivniji postavljači dnevnog reda (najviše utječu na to koja će pitanja doći na dnevni red političkog odlučivanja). Postavilo se i pitanje ukazuje li nova struktura policy učenja na pojavu novog tipa vodstva u lokalnoj samoupravi. Autori smatraju da je politički interes u javno dostupnim informacijama koje se bave uspješnošću lokalnih jedinica dio šireg sindroma koji se može nazvati refleksivnim vodstvom