Janja Kovač

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

248 PRIKAZIse bavila traženjem i izvozom tartufa. U dru-gome dijelu rada iznosi temeljne odrednice vezane uz Motovunsku šumu – najpoznatije stanište bijeloga tartufa.Posljednji rad u ovoj cjelini djelo je Lade Duraković i Pamele Štefec Glazbeno školstvo u Hrvatskoj u doba socijalističkog realizma: prvih deset godina rada glazbenih škola u Vinkovcima i Puli (253-269). Primjenom komparativne metode autorice analiziraju i prikazuju okolnosti nastanka, djelatnost, poteškoće u radu škola, nastavnički kadar, koncertnu djelatnost škola te utjecaj poli-tičkih institucija na njihovo funkcioniranje. Naposljetku ističu i glazbenu i obrazovnu ulogu škola u društvenoj zajednici.Treća cjelina Osvrti – Prikazi – Vijesti sa-stoji se od čak osamnaest priloga. Najveći broj (trinaest priloga) odnosi se na prikaz relevan-tnih knjiga, časopisa i kataloga izložbi. Ostali prilozi odnose se na izvješća sa znanstvenih konferencija, dodjelu počasnoga doktorata arhivskome savjetniku Draženu Vlahovu te pozdravne govore i dijelove recenzije, koji se odnose na predstavljanje i sam Zbornik u čast Miroslava Bertoše.Maja KatušićMeđunarodni znanstveni skup 350. obljet-nica smrti Nikole Zrinskog VII. i pada Novoga Zrina, Donja Dubrava, 5. srpnja 2014. godinePovodom 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskoga i pada Novoga Zrina organizi-ran je treći međunarodni znanstveni skup s temom obitelji Zrinski i valoriziranja nji-hova značenja za regiju Međimurje te dvi-je susjedne države – Hrvatsku i Mađarsku. Jednodnevni skup održao se pod pokrovi-teljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića u Donjoj Dubravi u Međimurskoj županiji, a kao predsjedni-kov izaslanik na skupu je sudjelovao gra-donačelnik Čakovca Stjepan Kovač. Prema riječima gospodina Kovača skup je organizi-ran u spomen na člana obitelji Zrinski koji je svojim djelima najviše zadužio Međimurje i Hrvatsku, a i Mađarsku. Glavni organizatori skupa bili su Zrinska garda Čakovec, Družba „Braća hrvatskoga zmaja“, Vojno učilište „Petar Zrinski“ i Ma-tica hrvatska Čakovec. Uz njih su u organi-zaciji skupa kao suorganizatori sudjelovale brojne međimurske i podravske općine i gradovi, Muzej Međimurja Čakovec, Druš-tvo za hrvatsku povjesnicu Zagreb te Znan-stveni časopis Donjomeđimurski zbornik Prelog. Skup je započeo polaganjem vijenca na obali rijeke Mure na spomeniku u Novome Zrinu. Vijenci su položeni i ispred spome-nika Nikoli Zrinskom VII. u parku u centru Donje Dubrave, a program je upotpunio Puhaći orkestar općine Donja Dubrava. Sam skup održao se u Osnovnoj školi Donja Dubrava. Uz pozdravne govore predstavni-ka organizatora i pokrovitelja, supredsjed-nik Znanstveno-organizacijskog odbora monsinjor prof. dr. sc. Juraj Kolarić uputio je prisutne u povijest organiziranja skupo-va posvećenih obitelji Zrinski. Prvi se skup održao 2010. godine u Čakovcu s općenitom temom o Zrinskima, dok se drugi održao u Zagrebu, a bio je posvećen ženama iz obitelji Zrinski. Treći je skup upravo ovaj donjodu-bravski s temom obilježavanja smrti Nikole Zrinskog VII. (Čakovečkog) i pada Novoga Zrina, velebne utvrde sagrađene na obali ri-jeke Mure, koji je 1664. godine osvojila i ra-zrušila osmanska vojska. Na skupu je sudjelovalo četrnaest znan-stvenika iz Hrvatske i Mađarske. Prvu sekci-ju, pod moderatorstvom prof. dr. sc. Dragu-tina Feletara, otvorio je prof. dr. sc. Hrvoje 249Povijesni prilozi 47., 229-253 (2014.)Petrić izlaganjem o povijesnome kontekstu u kojemu je utvrda Novi Zrin bila zamišlje-na, sagrađena i razorena. Kapetan fregate Ivica Mandić, dipl. inž. govorio je o Nikoli Zrinskome kao strategu. Uz opširan uvod u temu planiranja strategije i kvalitetama po-trebnima za uspješnoga stratega, prikazao je položaj Nikole Zrinskoga kao uspješnoga stratega, no neuspješnoga branitelja Novo-ga Zrina zbog izostanka pomoći Bečkoga dvora. Analizu ostavštine rukopisnih spisa o smrti Nikole Zrinskoga predstavio je mr. sc. Ivo Zvonar od čega su mnogi rukopisi u nje-govome izlaganju po prvi puta predstavljeni široj publici. O samome gradu Čakovcu u vrijeme Nikole Zrinskoga govorio je mr. sc. Vladimir Kalšan. Njegovo se izlaganje teme-ljilo na kartama onovremenoga grada, op-kopa kao i popisa stanovništva. Monsinjor prof. dr. sc. Juraj Kolarić u svome je izlaganju govorio o vjerskome životu u Međimurju, odnosno preplitanju kršćanstva i protestan-tizma te o rekatolicizaciji Međimurja u 17. stoljeću. Sekciju je zaključio Darko Varga, dipl. inž. izlaganjem o proizvodnji voća i po-vrća na posjedima obitelji Zrinski. Drugu sekciju moderirao je monsinjor prof. dr. sc. Juraj Kolarić. Aleksej Milinović prikazao je nove prinose tacitizmu i makja-velizmu u političkoj i vojnoj teoriji Nikole Zrinskoga s obzirom na njegove radove o političkoj situaciju u onodobnoj Europi. O manje poznatim detaljima suradnje između obitelji Zrinski i Katoličke crkve te obnovi grada Čakovca govorio je Vladimir Kapun. Marijan Varga, bivši načelnik općine Do-nja Dubrava, predstavio je suradnju koja je ostvarena s prekograničnim općinama u Mađarskoj, a realizirana je putem IPA pro-grama prekogranične suradnje koji finan-cira Europska unija. Suradnja koja je zapo-čela prije gotovo deset godina nastavlja se i danas na temeljima zajedničke prošlosti, a obitelj Zrinski nalazi se u samome središtu te povijesti. U nastavku skupa svoja su izla-ganja prezentirala tri mađarska istraživača. Dr. sc. Lajos Negyesi govorio je o istraživa-njima povezanima uz lokaciju utvrde Novi Zrin u mađarskoj historiografiji. U tim je istraživanjima važnu ulogu imalo lokal-no stanovništvo koje je znatno doprinijelo istraživanju. Najnovije spoznaje s terenskih istraživanja na samoj lokaciji Novoga Zrina predstavio je prof. dr. sc. Jozsef Padanyi. U izlaganju je predstavio kartu nalazišta kao i slike mnogobrojnih nalaza od kojih je kao najzanimljivije istaknuo topovske kugle i ostatke zidina. Dr. sc. Laszlo Vandor govorio je o obitelji Zrinski kao braniteljima Kaniš-koga generalata. U 16. i 17. stoljeću članovi obitelji Zrinski organizirali su obranu protiv Turaka u koju je bio uključen i Kaniški gene-ralat, a utvrda Novi Zrin bila je ključni dio te obrane. O arhitektonskim i obrambenim ka-rakteristikama Novoga Zrina govorio je dr. sc. Krešimir Regan, koji je naglasio važnost gradnje utvrde u najkritičnijemu vremenu obrane Međimurja od nadirućega Osman-skog Carstva. Usprkos osvajanju utvrde 1664. godine osmanska vojska nikada nije zauzela Međimurje. Posljednje izlaganje održali su prof. dr. sc. Dragutin Feletar i Pe-tar Feletar. U izlaganju su govorili o Novome Zrinu kao dijelu Vojne krajine koji je branio i Legradsku kapetaniju.Na kraju skupa još se jednom svim sudi-onicima obratio monsinjor prof. dr. sc. Juraj Kolarić, koji je zahvalio svim organizatorima, izlagačima i sudionicima skupa. Naglašena je dobra suradnja istraživača iz Hrvatske i Mađarske te izražena želja da se ona nastavi kako bi se tema pripadnosti obitelji Zrinski dvjema historiografijama u budućnosti što bolje istražila. Obitelj Zrinski ne predstavlja samo plodonosnu povijesnu temu nego i onu turističku i edukativnu. Dvije prekogranične regije - Međimurje i prekomurska mađarska sela naseljena potomcima hrvatskoga sta-250 PRIKAZInovništva - takvu suradnju već i ostvaruju. Treba se nadati da će ju uskoro prepoznati i turisti te na taj način popularizirati i široj pu-blici približiti političko i kulturno djelovanje obitelji Zrinski. Janja Kovačznanstveno–stručni skup „Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine“, za-greb: 9. listopada 2014.U Hrvatskome državnom arhivu 9. listopa-da 2014. godine održan je znanstveno-stručni skup Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine. Povod organizaciji skupa bila je 150. obljetnica rođenja pravnika, diplomata, knji-ževnika i povjesničara Luje Vojnovića (1864.-1951.) čija se ostavština čuva u Hrvatskome državnom arhivu u sklopu fonda obitelji Voj-nović, a skup je popraćen i izložbom Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog ar-hiva, koja je otvorena u predvorju zgrade Arhi-va u pauzi skupa.Ulogu moderatora pri otvaranju skupa preuzela je Darija Hofgräff. Nakon pozdrav-nih govora dr. sc. Vlatke Lemić, ravnateljice HDA i Dunje Seiter-Šverko, prof., glavne rav-nateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice, slijedila su dva uvodna izlaganja. Marina Škalić (Hrvatski državni arhiv) u izlaganju Projekt digitalizacije obiteljskoga fonda Vojnović najprije je na primjeru sre-đivanja obiteljskoga fonda Vojnović (HR-HDA-781) prikazala kako se arhivski fondo-vi vrednuju pri preuzimanju, strukturiraju u serije, podserije i predmete te izrađuju obavijesna pomagala. Zatim je na primjeru istoga fonda objasnila kriterije za digitaliza-ciju nekoga fonda, njezine ciljeve i postupke uz osvrt na ograničenje dostupnosti digitali-zirane građe radi zaštite osobnih podataka i autorskih prava napomenuvši da se do 1990-ih nije vodilo računa o autorskim pravima prilikom preuzimanja građe. Melina Lučić (HDA) u izlaganju Ru-kopisne ostavštine u hrvatskim baštinskim i drugim institucijama donijela je statističku analizu zastupljenosti rukopisnih ostavšti-na odnosno osobnih fondova u arhivima i drugim baštinskim institucijama (knjižnice, muzeji, instituti, vjerske zajednice) odnosno strukovnu i spolnu zastupljenost njihovih stvaratelja (prevladavaju književnici), cje-lovitost te vremenski raspon nastanka fon-dova unutar životnoga vijeka stvaratelja. Zaključila je da su osobni fondovi (za koje u različitim arhivističkim tradicijama postoji cijelo šarenilo naziva) ugroženije gradivo od onoga nastalog djelovanjem javne uprave, a u hrvatskoj su arhivističkoj praksi malo i podcijenjeni, za razliku od situacije u, pri-mjerice, Australiji ili Kanadi. Nakon stanke za kavu slijedilo je izlaganje Irene Galić Bešker (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) Rukopisna ostavština obitelji Voj-nović kao dio rukopisne građe pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Autorica je iznijela pregled rukopisne građe u Zbirci, utemeljenoj 1894., čiji su temelj bile u to vrije-me nabavljene knjižnice obitelji Zrinski, Gaj i Kušević, a najstarije rukopisne ostavštine one su P. R. Vitezovića, B. A. Krčelića i A. Albel-yja. Pri tome je navela i da ne postoji među-narodni standard za opis rukopisa.Ivica Matičević (HAZU) u izlaganju Od zelene tinte do megapiksela: rukopisne ostav-štine hrvatskih pisaca u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU prikazao je ra-zvitak i današnje stanje rukopisnih ostav-ština hrvatskih kanonskih pisaca u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU s posebnim osvrtom na digitalizaci-ju ostavštine A. G. Matoša (dovršena) i Tina Ujevića.

Međunarodni znanstveni skup 350. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. i pada Novoga Zrina, Donja Dubrava, 5. srpnja 2014. godine

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals