Tatjana Ribkin

Ribkin, Tatjana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

P R I K A Z I — R E C E N Z I J E Metodičeskoje posobie po režimu hranenija dokumental'nyh materialov rii-kopisej i knig, Leningrad 1960, 41 str. sa slikama i pr i laz ima. Izdanje A N SSSR — Laboratorija za konzerviranje i restauriranje dokumenata. Ova knjiga, iako na izgled skromnog volumena, neobično je vri jedna i i n ­teresantna, jer daje niz uputa o tome kako treba čuvati arhivsku građu, koji su optimalni uvjeti čuvanja, kakva oštećenja uzrokuju plijesni i insekti, kako treba vršiti dezinfekciju, dezinsekciju i čišćenje arhivske građe. Upute je sastavila A . P. Petrova-Zavgorodnaja na temelju iskustava L a ­boratorija za konzerviranje i restauriranje i Arhiva A N SSSR. Dokumente je najbolje i najekonomičnije držati na stalažama, koje mogu b i t i drvene i l i bolje metalne. Opt imalna visina stalaža je 2,25 m, a razmak među 'policama 40 cm. Stalaže treba da stoje okomito prema prozorima, udaljene od zida 10 do 15 cm. Najmanji razmak među stalažama treba da bude 0,9 m, a širina glavnih prolaza najmanje 1,10 do 1,25 m. Osim ovakvih stalaža, koje služe za čuvanje dokumenata u kuti jama pros­ječnog formata, treba da postoje stalaže za čuvanje materijala većeg forma­ta, (npr. karata, knjiga i dokumenata većeg formata). Dokumenti na stalažama mogu stajati okomito i l i vodoravno, što ovisi o karakteru i formatu dokumenata. Okomito se drže knjige i dokumenti u k u t i ­jama formata do 36 — 38 cm: Vodoravno se drže dokumenti, knjige, crteži, planovi, karte i dr. čiji je format veći od 40 cm. Neuvezani dokumenti mora­ju se držati u kuti jama i l i specijalnim omotima. K o d okomito smještenih do­kumenata mora se pazit i na to da oni ne budu složeni pretijesno, jer se t i ­me onemogućava potrebna cirkulaci ja zraka, a osim toga se hrptovi knj iga i kut i ja mogu oštetiti p r i vađenju s police. Isto tako ne smiju b i t i složene n i pre-rijetko, jer se u tom slučaju mogu sklizanjem oštetiti uvezi knjiga. iDa b i se spriječilo štetno djelovanje prašine i svjetla i da bi se izbjeglo mehaničko oštećivanje, dokumenti treba da budu uvezani i l i složeni u kutije, omote i l i koverte. Omoti i kutije treba da budu veći barem 1 — 2 cm od najvećih dokumenata, jer ako su manj i mogu se dokumenti mehanički oš­tetiti. Opća pravila čuvanja i postupka s dokumentima su slijedeća. Pri jeko je potrebno: 1. redovito pregledavati novoprispjele dokumente koj i ulaze u spremište kao i one koj i se vraćaju cd čitača, 2. redovito provje-travat i spremište i povremeno (barem jedamput godišnje) oprašivati sve do­kumente u spremištu, 3. umjetnički crteži, akvareli, minijature i si. moraju se obložiti listovima tankog, čistog, neutralnog papira, da b i se spriječilo even-— 407 — tualno prelaženje boje sa jednog l ista na drugi, 4. treba kol iko je god to mo­guće izbjegavati presavijanje dokumenata, 5. kod izlaganja naročito vriieđnih unikata treba se služiti isključivo fotokopijama, 6. ako se izlažu orginilani do­kumenti treba ih smjestiti u staklene ormare i l i v i tr ine, koje smiju visliti samo na potnuno suhim zidovima. K o d montirania dokumenata treba paziti da se meha­nički ne oštete kao i na to đa na nj ih ne pada direktno sunčano svijetlo. N i u kom slučaju se ne smiie: 1. kutije i l i svežnjeve dokumenata bacati na pod, 2. držati dokumente na podu, prozorima i l i prolazu među stalažama, 3. upotrebljavati kancelari jsko l jepilo i l i tutkalo za naljepnice na dokumentima, 4. za spajanje dokumenata upotrebljavati metalne i l i gumene spojnice, jer jed­ne i druge vremenom korodiraju i ostavljaju smeđe mrlje na dokumentima. Kod prenošenia dokumenata mora se paziti na to da se mehanički ne oš­tete. Unutar zgrade naibolje ih je prenositi na soeeiialnim kol ic ima, a izvan zgrade upakovane u sanduk. A k o nema takvih specijalnih sanduka, treba po nekoliko svežnjeva dokumenata zavezati snagom, -a pod špagu stavit i komad kartona, da im se ne b i oštetili rubovi . Ako se dokumenti prevoze otvorenim kol ima, treba ih pokri t i platnom, da bi se zaštitili od prašine i eventualnih padavina. Nepovoljna temperatura i vlažnost, kemrske primjese u z raku i svjetlo ubrzavahu pr irodni proces starenja i rasoadania dokumenata. Nagle nromiene temroerature i vlažnosti izazivaju deformaciju panira; u.sli-ied preniske vlažnosti i l i previsoke temperature papir postaje k r t i lomiv, a kod previsoke vlažnosti stvaraju se povoljni uvjeti za razvoi pl i jesni i inseka­ta. Ootimalna temperatura u spremištu ie 16 do 18° C ^ 2°C, a relat ivna vlaž­nost 50 — 60°/o +5%. Potrebno je vršiti redovitu kontrolu vlažnosti i tempe­rature u spremištu, a ako se pređu optimalne granice, treba poduzimati pot­rebne miere (vlaženie ako je spremište presuho, grijanje i pojačanu ventila-c i iu ako je prevlažno). Pr ikazano je nekoliko aparatura za mjerenje vlage (đviie vrste psihrometara, higrometar i higrograf). U svakom slučaiu 'potrebno je redovito provjetravati spremište, vodeći r a ­čuna o vanjskim pr i l ikama. Od primjesa u zraku štetna je prašina kao mehanička primjena, a kao ke-mi iska sumporni dioksid, ko i i nastaje izgaranjem ugljena i nafte. Ulaženje sumpornog dioksida u spremište može se spriječiti samo ako u spremištu pos­toj i sistem klimatizacije, i to tako da zrak prolazi kroz filtere sa slabom l u ­žinom koia zadržava sumporni dioksid. Sunčano svjetlo dieluje štetno na papir, pa se zbog toga dokumenti ne smiju izlagati dielovaniiu direktnog sunčanog svjetla. Prozori spremišta ko j i se nalaze na sunčanoj strani treba da budu zaštićeni zastorima, kapcima, pre­mazani kredom i l i ofoljenlieni novinskim papirom. Nezaštićeni dokumenti se n i u kom slučaju ne smiju držati pored prozora. j Potrebno je svakodnevno čistiti spremište. Podove je naibolje br isat i krpom, namočenom u 2%-tn i formalin i l i 10%-tni k l o rn i kreč i dobro ocjeđenom. Dva puta godišnje treba izvršiti generalno čišćenje i pregleđavanie spremišta. Dalje se dosta detaljno opisuju razne vrste pl i jesni i insekata, njihova mor­fologija, način i optimalni uvjeti života i razmnažanja i oštećenja koja oni uz ­rokuju. Na kra ju poglavlja i o prijesnima i o insektima naglašava se da pojava i jednih i drugih u spremištu ukazuje na to da se nije vodilo dovoljno računa o vlažnosti, čistoći i redu u spremištu. — 408 — Sve dokumente treba prije ulaska u spremište dezinficirati da b i se izbjegla mogućnost eventualne infekcije materijala koj i se već nalazi u spremištu. Dezinfekcija se vrši u komorama koje mogu radi t i pod normalnim prit iskom i l i pod vakuumom. Dezinfekcija odnosno dezinsekcija vrše se pomoću formalina i l i smjese od 10% etilenoksida i 90% ugljičnog dioksida. Pomoću ove smjese, ako se rad i pod vakuumom, uništavaju se i pli jesni i insekti u svim stadijima razvoja u roku od oko 3- sata. Za arhive u kojima je potrebno dezinficirati manji broj dokumenata za­dovoljavaju komore u koj ima se dezinfekcija vrši pod normalnim prit iskom, a koje su mnogo jeftinije. U takv im komorama dezinsekcija se može vršiti po­moću smjese od 3 dijela etilenoksida i jednog dijela tetraklorugljika. Postu­pak traje 24 sata. Uništavaju se živi insekti, a l i ne i njihova jaja. Dezinfekci­ja se vrši formalinom, a postupak traje. također 24 sata. Dokumenti se u ko ­moru ne smiju slagati pretjesno i nabito, nego tako da što veća površina l ista dokumenta bude izložena djelovanju đezinfekcionog sredstva. Dezinfekcija pojedinih l istova dokumenata vrši se onda kada na svakom pojedinom l is tu ima tragova od plijesni i l i insekata. Taj se postupak vrši 3%-tnom otopinom formalina i l i 2-3%-tnom otopinom timola u alkoholu ako se radi o plijesnima, i l i tetraklorugljikom ako se radi o insektima. Pojedini listovi dokumenata Čiste se tamponom od gaze i l i vate, namočenim u jedno od navedenih sredstava. Stalaže se dezinficiraju najčešće pomoću DDT , heksaklorcikloheksana, ter-pentina i l i si. D D T se upotrebljava kao 5-7%-tna otopina D D T u petroleju i l i terpentinu, a heksaklorcikloheksan kao 2-3%-tna otopina tog sredstva u petro­leju. Tekući insekticidi se nanose na stalaže pomoću raspršivača i l i kista. Prašinu sa svih dokumenata u spremištu treba čistiti 2 — 3 puta godišnje. Oprašivati se može pomoću usisavača za prašinu koj i ima iza to specijalne nas­tavke i l i ručno pomoću tampona od gaze i l i vate namočenog u 3%-tn i formalin. P r i oprašivanju dokumente treba pregledati i izdvojiti one koje treba de­zinficirati odnosno restaurirati. U pri lozima se nalazi opis Asemanovog i Augustovog psihrometra, način r a ­da s tim aparatima i tabele pomoću koj ih se prema pokazivanjima na psihro-metrima može odrediti relativna vlažnost prostorije u kojoj se kontrol ira vlažnost. Osim toga u prilogu se nalazi i tabela koja pokazuje apsolutni sadržaj vlage u zraku kod raznih temperatura i kod raznih postotaka relativne vlažnosti. Kao što je već na početku rečeno, a što se v id i i iz samog prikaza, ova 'knjiga sadržava niz uputa o tome kako treba čuvati dokumente i postupati s njima. Vrijednost t ih uputa je to veća što se one temelje na dugogodišnjim iskustvima, pa b i prema tome ta knjiga mogla b i t i vrlo vrijedan priručnik u našim arhivima. T. R i bk in A z Arpâd-ihazi kirâlyok oklevéleinek k r i t i ka i jegyzéke, II kötet 2-3 füzet (1272-1290), Budapest 1961. (Kritički popis kral jevskih povelja Arpadovaea, II dio, 2-3. svezak, g. 1272--1290., Budimpešta 1961., str. 527) " - , — 409 — 

Metodičeskoje posobie po režimu hranenija dokumentalnyh materialov rukopisej i knig, Leningrad 1960

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia