Jasmina Džinić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

952VIJESTIHKJU – CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 945–959CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATIONOkrugli stol  Budućnost javne uprave Republici HrvatskojUDK  35.072(497.5)(047)U organizaciji Chevening Alumni Hrvatska i Britanskog veleposlanstva u Zagrebu, a u suradnji s Europskim domom Zagreb, u Zagrebu je 20. lipnja 2012. održan okrugli stol Budućnost javne uprave u Republici Hrvatskoj ko-jim je moderirala Ljubica Petrović, članica Upravnog odbora Chevening Alumni Hrvatska.Uvodno izlaganje održao je David Slinn, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, koji je naglasio da su reforme javne uprave trajan proces budući da javna uprava mora slijediti promjene koje se događaju u društvu. Upra-vo iz tog razloga reformski procesi ne zahvaćaju samo tranzicijske zem-lje, nego i one s izgrađenim stabilnim sustavima javne uprave, kao što je, primjerice, britanski sustav. Vrijednosti kojima pritom treba stremiti jesu integritet, poštenje, objektivnost i nepristranost. Slinn je istaknuo važnost političkih aktera koji su glavni pokretači promjena. Njihov je zadatak da prate promjene u društvu i prilagode se zahtjevima građana. Kao glavne prepreke dolasku britanskih investitora u Hrvatsku naveo je raširenost ko-rupcije, restriktivnu regulaciju u području zapošljavanja i radnih odnosa te netransparentnost odgovornosti za donošenje odluka.Izlagači na okruglom stolu bili su Arsen Bauk, ministar uprave, doc. dr. sc. Anamarija Musa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.S obzirom na aktualno pitanje broja zaposlenih u javnoj upravi, ministar Bauk je istaknuo da u hrvatskoj javnoj upravi radi oko 250 tisuća ljudi, od čega 90 tisuća u obrazovanju, a 60 tisuća u zdravstvu. Često se zanemaru-je činjenica da broj službenika u tzv. klasičnoj upravi koji se često smatra problematičnim, odgovara broju zaposlenih u dvije najveće zagrebačke bolnice. Ministar je govorio i o projektu izrade registra zaposlenih u jav-953VIJESTIHKJU – CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 945–959CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATIONnom sektoru kojemu je glavna svrha da se putem tog registra isplaćuju plaće te uvede red i točnost podataka u personalnim službama. Nada-lje, registar zaposlenih trebao bi poslužiti i razvijanju funkcije upravljanja ljudskim potencijalima. Ministar je naveo da se u ministarstvima uprave i financija namjeravaju provesti pokusni projekti korištenja registra u nave-dene svrhe čija bi (ne)uspješnost trebala pokazati treba li projekt proširiti i na ostale organizacije. Na pitanje moderatorice smatra li hrvatsku jav-nu upravu dobrom, odgovorio je da takva ocjena ovisi o dojmu građana, kao korisnika usluga koje uprava pruža. Za sustav ocjenjivanja službenika predložio je primjenu Gaussove krivulje, s čime se ostali govornici, a i neki gosti, nisu složili. Docentica Musa istaknula je da je pretpostavka za uvođenje takvog mjerila ocjenjivanja postojanje kompetitivnog okruženja koje u Hrvatskoj ne postoji. Navela je da se u Hrvatskoj još uvijek ne pri-mjenjuju instrumenti za mjerenje kvalitete razvijeni u ostalim europskim zemljama. Nadalje, ministar je istaknuo važnost usklađivanja plaća na lo-kalnoj i državnoj razini s obzirom na to da su plaće lokalnih službenika često više od onih koje primaju državni službenici bez obzira na jednaku složenost poslova. Međutim, pritom treba paziti na nepovredivost auto-nomije lokalnih i regionalnih jedinica i ostaviti im mogućnost da, u okviru svojih financijskih kapaciteta, odstupaju u određenoj granici od jednakosti plaća. S obzirom na sustav državne uprave, naveo je potrebu jačanja ureda državne uprave u županijama tako da se njihov broj smanji na pet te da im se prepusti rješavanje postupaka u prvom stupnju, što do sada nije bio slučaj u praksi. U većini slučajeva (s iznimkama, primjerice, u području carina i poreza), ministarstva rješavaju u prvom stupnju te bi tu praksu trebalo promijeniti tako da središnja tijela postanu drugostupanjska koja će rješavati o žalbama na rješenja izdana od ureda državne uprave u žu-panijama.Docentica Musa istaknula je šest područja na kojima bi se trebala teme-ljiti budućnost hrvatske javne uprave. Ponajprije, riječ je o potrebi jačanja centra, posebno centra Vlade radi efikasne i jedinstvene provedbe javnih politika i uspješnosti daljnjeg vođenja procesa decentralizacije. Izvršne poslove treba prepustiti tijelima na lokalnoj razini, izvršnim agencijama te privatnom sektoru. Naglasila je i važnost edukacije službenika kao jednog od glavnih pokretača razvoja, ali i najveće žrtve u vremenima krize zbog nedostatka financijskih sredstava za provedbu. Veću pažnju trebalo bi po-svetiti i boljoj regulaciji, u smislu kvalitete i kvantitete propisa. U tom su pogledu u Hrvatskoj poduzete neke, još uvijek nedovoljne, mjere, poseb-no u području procjene učinaka propisa. Istaknula je i važnost otvorenosti i transparentnosti javne uprave. Otvorenosti u smislu omogućavanja utje-954VIJESTIHKJU – CCPA, god. 12. (2012.), br. 3., str. 945–959CROATIAN AND COMPARATIVE PUBLIC ADMINISTRATIONcaja građana i civilnog društva na djelovanje uprave i transparentnosti kao »vidljivosti« rada uprave. Kao pozitivan primjer otvorenosti navedena je britanska vlada koja je od zatvorenog sustava s vremenom postala jedan od najotvorenijih sustava javne uprave. Docentica Musa je istaknula da je pravo na pristup informacijama tijela javne vlasti u Hrvatskoj dobilo status ustavnog prava tek 2010., ali da britanski primjer pokazuje da su promjene nabolje moguće i da na tome treba ustrajno raditi. Pritom treba imati na umu servisnu ulogu uprave te upotrebljavati informatičko-komu-nikacijsku tehnologiju. Vilim Ribić govorio je o iskrivljenoj percepciji građana o javnoj upravi u čijem formiranju veliku ulogu imaju javni mediji. Naveo je da je dio orga-nizacija javne uprave neučinkovit i nije na usluzi građanima, nego se jav-nim sredstvima koristi radi vlastitog samoodržanja. Međutim, problem je što javni mediji ne ispituju razloge neučinkovitosti takvih organizacija i ne predlažu rješenja postojećeg stanja, nego su prvenstveno zainteresirani za pitanje veličine javnog sektora. Ponovo je naglašeno da problem hrvatske javne uprave ne leži u njezinoj veličini, budući da u pojedinim dijelovi-ma uprave radi i dvostruko manje ljudi od prosjeka zemalja članica EU. Iznimku čine javna trgovačka društva gdje je situacija upravo suprotna. Za sustav ocjenjivanja Ribić je naveo niz mogućih načina ocjenjivanja službe-nika te predložio osnivanje posebne agencije koja bi provodila valorizaciju organizacija javne uprave. Mnogobrojna pitanja publike koja su, velikim dijelom, postavili službenici, predstavnici civilnog društva i članovi akademske zajednice, pokazuju za-interesiranost javnosti za reformu organizacije i djelovanja hrvatske javne uprave te na važnost održavanja okruglih stolova i drugih oblika rasprave o sličnim temama u budućnosti.Jasmina Džinić* Jasmina Džinić, asistentica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveuči-lišta u Zagrebu (assistant at the Chair of Administrative Science, Faculty of Law, University of Zagreb, e-mail: jasmina.dzinic@gmail.com)

Okrugli stol: Budućnost javne uprave Republici Hrvatskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia