Ivana Kanceljak

Kanceljak, Ivana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

	NOVINE	U	PRAVNOM	UREĐENJU	NEKRETNINA,	S	POSEBNIM	OSVRTOM	NA	GRAĐEVINSKO,	TURISTIČKO	I	POLJOPRIVREDNO	ZEMLJIŠTE,	NA	POMORSKO	I	VODNO	DOBRO	TE	JAVNE	CESTE	Zagreb,	18.	studenog	2011.		UDK	347.234/.235(497.5)(047.2)	347.24(497.5)(047.2)	342.951(497.5)(047.2)	Ivana	Kanceljak,	dipl.iur.			Dana	 18.	 studenoga	 2011.	 godine	 u	 hotelu	 Internacional	 u	 Zagrebu	 održano	 je	savjetovanje	 o	 novinama	 u	 pravnom	 uređenju	 nekretnina,	 s	 posebnim	 osvrtom	 na	građevinsko,	 turističko	 i	 poljoprivredno	 zemljište,	 pomorsko	 i	 vodno	 dobro	 te	 javne	ceste.	 Uz	 savjetovanje	 je	 predstavljena	 i	 nova	 knjiga	 Stvarno	 pravo	 (treći	 svezak)	 –	Posebna	pravna	uređenja,	 u	 kojoj	 su	 obrađene	 raznolike	 i	 zanimljive	 teme	 iz	 područja	posebnih	 pravnih	 uređenja.	 Uvodne	 pozdrave	 sudionicima	 savjetovanja	 uputili	 su	profesorica	 Pravnog	 fakulteta	 Sveučilišta	 u	 Zagrebu	 dr.	 sc.	 Tatjana	 Josipović	 uime	uređivačkog	kolegija	te	gospodin	Milivoj	Fučkar	uime	uprave	Narodnih	novina.		Dr.	 sc.	Nikola	Gavella,	profesor	 emeritus,	predstavio	 je	na	početku	 savjetovanja	knjigu	 Stvarno	pravo	 –	posebna	pravna	uređenja,	 koju	 je	 napisala	 skupina	 autora:	Hano	Ernst,	Vlado	Belaj,	Jadranko	Jug,	Saša	Nikšić,	Igor	Gliha,	Tatjana	Josipović,	Nikoleta	Radionov,	Jasenko	Marin	i	Marko	Baretić.	Kao	redaktor	knjige,	zahvalio	je	svima	koji	su	zaslužni	 za	 njezino	 izdavanje.	 U	 knjizi	 je	 obrađeno	 petnaest	 posebnih	 stvarnopravnih	režima,	 kojima	 je	 svrha	 zaštita	 javnih	 i	 općih	 interesa	 Republike	 Hrvatske,	 uz	ostvarivanje	ravnoteže	u	odnosu	na	interese	pojedinaca.		Predstavljena	 knjiga	 Stvarno	 pravo	 –	 posebna	 pravna	 uređenja	 važan	 je	 prinos	 našoj	pravnoj	 literaturi,	 posebice	 zbog	 toga	 što	 je	 na	 jednom	 mjestu	 obrađen	 velik	 broj	posebnih	 stvarnopravnih	 uređenja.	 Riječ	 je	 o	 posebnom	 stvarnopravnom	 uređenju	 za	građevinska	zemljišta,	poljoprivredna	zemljišta,	šume	i	šumska	zemljišta,	groblja,	more,	morsku	obalu	i	otoke,	vode	i	vodno	dobro,	rudno	blago,	biljni	i	životinjski	svijet,	kulturna	dobra	 i	 arhivsku	 građu,	 javne	 ceste,	 željezničku	 infrastrukturu,	 elektroničke	komunikacije,	 rudarske	 objekte	 i	 postrojenja,	 lovišta,	 brodove	 i	 plovila	 unutarnje	plovidbe	 te	 zrakoplove.	 Knjiga	 će	 bez	 sumnje	 biti	 važan	 izvor	 saznanja	 o	 posebnim																																																										 Ivana	 Kanceljak,	 dipl.iur.,	 asistentica	 na	 Katedri	 za	 građansko	 pravo	 Pravnog	 fakulteta	 Sveučiliša	 u	Zagrebu	124	 	 ZPR	1	(1)	2012;	123‐127	stvarnopravnim	 režimima	 studentima	 na	 svim	 razinama	 studija,	 ali	 i	 pravnim	praktičarima.		Profesor	 emeritus	Nikola	Gavella	 u	 nastavku	 savjetovanja	 izložio	 je	 temu	 „Posebna	stvarnopravna	uređenja	u	hrvatskom	pravnom	poretku“.	Kada	 u	 jednom	 pravnom	 sustavu	 postoje	 propisi	 koji	 uređuju	 opće	 stvarnopravno	uređenje	i	propisi	koji	uređuju	posebno	stvarnopravno	uređenje,	moguće	je	da	između	njih	 nastane	 kolizija.	 Profesor	 je	 predložio	 i	 analizirao	 nekoliko	 načina	 rješavanja	 tog	problema.	 Opće	 pravilo	 u	 rješavanju	 kolizije	 jest	 da	 norma	 posebnog	 režima	 derogira	normu	 općega	 stvarnopravnog	 uređenja.	 No	 jednako	 je	 tako	 moguće	 da	 se	 norme	posebnog	 režima	 primjenjuju	 zajedno	 s	 normama	 općega	 stvarnopravnog	 uređenja.	 U	tom	 je	 slučaju	 propise	 koji	 reguliraju	 posebna	 pravna	 uređenja	 moguće	 tumačiti	 na	način	da	se	prilagode	propisima	općega	stvarnopravnog	uređenja.	Profesor	se	posebno	osvrnuo	na	subjektivna	prava,	koja	mogu	pripadati	pojedincima	na	objektima	 posebnih	 stvarnopravnih	 uređenja.	 Razlikuju	 se	 subjektivna	 prava,	 koja	proizlaze	 iz	 općega	 stvarnopravnog	 uređenja	 (vlasništvo,	 služnosti,	 založno	 pravo),	 i	specifična	 subjektivna	prava,	poput	prava	 lova,	prava	korištenja	grobnim	mjestom	 itd.	Govoreći	 o	 subjektivnim	pravima,	 želio	 je	 upozoriti	 na	 ograničavajuće	 djelovanje	 onih	stvarnih	prava	koja	mogu	postojati	na	temelju	propisa	posebnih	stvarnopravnih	režima	na	pravo	vlasništva.	Na	kraju	 je	 istaknuo	da	katkad	propisi	kojima	se	uređuju	posebna	stvarnopravna	uređenja	nisu	sasvim	primjereni.	Temu	 „Novine	u	 stvarnopravom	uređenju	 za	poljoprivredna	 i	 šumska	 zemljišta“	izložio	 je	 prof.	 Pravnog	 fakulteta	 u	 Osijeku	 dr.	 sc.	 Vlado	 Belaj.	 Odmah	 na	 početku	usmjerio	je	pozornost	na	izmjene	Zakona	o	poljoprivrednom	zemljištu,	budući	da	Zakon	o	 šumama	 nije	 bitno	 izmijenjen.	 Obrazložio	 je	 što	 je	 poljoprivredno	 zemljište	 te	 zbog	čega	 je	 ono	 u	 posebnom	 stvarnopravnom	 režimu.	 Prema	 pravnom	 kriteriju,	poljoprivredno	 je	 zemljište	 ono	 zemljište	 koje	 je	 dokumentima	 prostornog	 uređenja	određeno	 kao	 poljoprivredno,	 a	 prema	 faktičnom	kriteriju	 ono	 je,	 primjerice,	 pašnjak,	oranica,	vrt	i	dr.	Poljoprivredno	je	zemljište	Ustavom	određeno	kao	dobro	od	interesa	za	RH.	 Zatim	 je	 naveo	 da	 su	 novine	 u	 pogledu	 toga	 posebnog	 režima	 vezane	 uz:	informacijski	 sustav	 podataka	 o	 poljoprivrednom	 zemljištu	 u	 Republici	 Hrvatskoj,	korištenje	 poljoprivrednim	 zemljištem,	 promjenu	 namjene	 poljoprivrednog	 zemljišta,	raspolaganje	 poljoprivrednim	 zemljištem	 u	 vlasništvu	 države,	 koncesiju	 za	 ribnjake	 i	raspolaganje	 privatnim	 poljoprivrednim	 zemljištem.	 Vrlo	 je	 detaljno	 izložio	 sve	 važne	izmjene	propisa	koji	uređuju	poljoprivredno	zemljište,	i	to	ne	samo	zakone	nego	i	odluke	Ustavnog	suda,	te	se	na	njih	kritički	osvrnuo.	Osim	posljednjih	izmjena	i	dopuna,	naveo	je	 na	 što	 su	 se	 pozvali	 predlagatelji	 postupka	 za	 ocjenu	 ustavnosti,	 koja	 su	 se	 prava	tužbom	 nastojala	 zaštititi	 te	 koji	 je	 utjecaj	 odluke	 USRH	 od	 30.	 ožujka	 2011.	 (NN	39/2011)	 na	 posebno	 stvarnopravno	 uređenje	 za	 poljoprivredno	 zemljište	 zbog	ukinutih	 članaka.	 Naglasio	 je	 da	 je	 USRH	 došao	 do	 zaključka	 kako	 se	 sada	 ukinutim	odredbama	Zakona	 o	 poljoprivrednom	 zemljištu	 nerazmjerno	 ograničavala	 vlasnikova	Prikaz	savjetovanja	 	 125		sloboda	 uživanja	 poljoprivrednog	 zemljišta,	 da	 je	 došlo	 do	 povrede	 ustavnog	 jamstva	vlasništva	te	povrede	prava	na	naknadu	za	ograničenje	kojoj	su	vlasnici	bili	podvrgnuti,	a	 nisu	 predviđena	 ni	 pravna	 sredstva	 protiv	 odluke	 o	 prisilnom	 zakupu.	 Osim	 toga,	nepoznati	su	vlasnici	bili	stavljeni	u	lošiji	položaj	zbog	roka	od	jedne	godine,	koji	je	bio	određen	za	ostvarivanje	prava	iz	zakupa,	jer	oni	tako	nisu	mogli	ostvariti	svoje	pravo	na	naknadu.	 Profesor	 je	 objasnio	 da	 su	 izmijenjene	 odredbe	 o	 promjeni	 namjene	 i	 o	naknadi.	Određeno	 je	kako	se	naknada	plaća,	odnosno	propisani	su	kriteriji	za	njezino	određivanje.	 Na	 kraju	 se	 ukratko	 osvrnuo	 na	 raspolaganje	 privatnim	 poljoprivrednim	zemljištem.	Novine	 u	 sljedećem	 posebnom	 stvarnopravnom	 režimu	 pod	 nazivom	 „Posebno	stvarnopravno	uređenje	za	pomorsko	 i	vodno	dobro“	objasnio	 je	mr.	sc.	 Jadranko	Jug,	sudac	Vrhovnog	suda	RH.	Napomenuo	je	da	u	pogledu	pomorskoga	i	vodnog	dobra	nije	 bilo	 toliko	 novina	 kao	 u	 pogledu	 poljoprivrednog	 zemljišta.	 Obrazložio	 je	 što	 je	pomorsko	dobro,	što	ga	sve	čini	 i	kako	se	utvrđuje.	Pomorsko	 je	dobro	opće	dobro	od	interesa	 za	Republiku	Hrvatsku	 i	 ima	njezinu	 osobitu	 zaštitu	 te	 ne	može	biti	 predmet	stvarnih	 prava.	 Zatim	 je	 objasnio	 vodenu,	 podmorsku	 i	 kopnenu	 komponentu	pomorskog	dobra.	Izložio	je	kako	se	kopnena	komponenta,	koja	je	posebno	važna	za	to	izlaganje,	sastoji	od	morske	obale	te	od	onih	nekretnina	koje	Zakon	o	pomorskom	dobru	i	morskim	 lukama	posebno	navodi.	 Iznio	 je	 i	neka	problematična	pitanja	 iz	prakse,	od	kojih	je	prvo	bilo	vezano	uz	status	plaže,	jer	su	moguće	situacije	da	se	zemljišnoknjižno	i	stvarno	 stanje	 ne	 poklapaju.	 Također,	 često	 se	 pojavljuju	 problemi	 u	 postupku	utvrđivanja	granice	pomorskog	dobra	u	kojem	je	potrebno	odrediti	koje	sve	nekretnine	čine	pomorsko	dobro.	Istaknuo	je	da	se	ne	može	sa	sigurnošću	reći	koja	je	narav	odluke	donesene	 u	 postupku	 utvrđivanja	 granica	 pomorskih	 dobara,	 odnosno	 je	 li	 odluka	deklaratorne	 ili	 konstitutivne	 naravi.	 Kao	 problem	 je	 uočio	 kako	 je,	 iako	 je	 pomorsko	dobro	 opće	 dobro,	 uvidom	 u	 zemljišne	 knjige	 90%	 nekretnina	 u	 sustavu	 pomorskog	dobra	 još	 upisano	 kao	 privatno	 vlasništvo.	 Sudac	 Jadranko	 Jug	 smatra	 da	 je	 u	 tom	pogledu	 svakako	 važna	 odluka	 i	 rješenje	 Ustavnog	 suda	 RH	 (NN	 123/2011)	 od	 4.	listopada	2011.,	kojom	je	ukinuta	odredba	čl.	118.	st.	2.	 i	3.	o	brisanju	prava	vlasništva	na	 pomorskom	 dobru.	 Slijedilo	 je	 objašnjenje	 uređenja	 upravljanja	 i	 korištenja	pomorskim	 dobrom.	 Drugi	 dio	 izlaganja	 posvećen	 je	 iznošenju	 osnovnih	 pojmova	 o	vodnom	i	javnom	vodnom	dobru.	Vodno	je	dobro	u	vlasničkopravnom	režimu	i	na	njemu	se	mogu	stjecati	sva	stvarna	prava,	a	na	javnom	vodnom	dobru	samo	određena	stvarna	prava.	Objasnio	je	na	koji	je	način	zakonom	uređeno	korištenje	i	raspolaganje	vodnim	i	javnim	vodnim	dobrom,	a	na	kraju	se	osvrnuo	i	na	način	upisa	u	zemljišne	knjige.	Savjetovanje	 je	 nastavila	 profesorica	 Pravnog	 fakulteta	 Sveučilišta	 u	 Zagrebu	 dr.	 sc.	Tatjana	 Josipović	 s	 temom	 „Novo	 stvarnopravno	 uređenje	 za	 turističko	 i	građevinsko	 zemljište“.	 Profesorica	 je	 upozorila	 sudionike	 savjetovanja	 na	 to	 da	 ta	tema	nije	obrađena	u	knjizi	Stvarno	pravo	 ‐	posebna	pravna	uređenja,	ali	da	je	važna	iz	aspekta	novina	u	pravnom	uređenju	nekretnina.	Navevši	koji	su	pravni	izvori	relevantni	za	 tu	 temu,	 obrazložila	 je	 odredbe	 Zakona	 o	 vlasništvu	 i	 drugim	 stvarnim	 pravima	126	 	 ZPR	1	(1)	2012;	123‐127	kojima	se	uređuje	pravni	temelj	pretvorbe	društvenog	vlasništva	jer	je	to	ex	 lege	 imalo	utjecaja	 na	 turističko	 zemljište.	 Jedan	 od	 najvažnijih	 ciljeva	 tadašnjeg	 ZV‐a	 bio	 je	provesti	 pravno	 jedinstvo	 nekretnine.	 Zakon	 o	 turističkom	 i	 ostalom	 građevinskom	zemljištu,	neprocijenjenom	u	postupku	pretvorbe	i	privatizacije,	dovodi	do	situacije	koja	je	 postojala	 prije	 pretvorbe,	 narušavajući	 načelo	 jedinstva	 nekretnine.	 Nakon	 što	 je	objasnila	 da	 turističko	 zemljište	 predstavlja	 dobro	 od	 interesa	 za	 RH	 i	 uživa	 njegovu	posebnu	zaštitu,	posebno	je	istaknula	u	čemu	se	očituje	spomenuto	narušavanje	načela	jedinstva	 nekretnine.	 Prema	 Zakon	 o	 turističkom	 i	 ostalom	 građevinskom	 zemljištu,	postoji	 posebno	 pravno	 uređenje	 za	 kampove,	 hotele	 te	 turistička	 i	 građevinska	zemljišta.	 Tako	 je	 neprocijenjeno	 turističko	 zemljište	 u	 kampovima	 u	 vlasništvu	 RH,	odnosno	u	suvlasništvu	RH	i	 trgovačkog	društva.	Kada	 je	riječ	o	zemljištu	na	kojem	su	hoteli	i	turistička	naselja,	trgovačko	je	društvo	vlasnik	zgrade	i	zemljišta	ispod	zgrade	ili	pak	 procijenjenog	 dijela	 zemljišta,	 a	 moguća	 je	 i	 situacija	 da	 je	 jedinica	 lokalne	samouprave	 vlasnik	 neprocijenjenog	 zemljišta.	 U	 pogledu	 neprocijenjenoga	građevinskog	zemljišta,	vlasnik	mogu	biti:	RH,	RH	i	trgovačko	društvo	kao	suvlasnici	ili	trgovačko	 društvo	 kao	 vlasnik	 zgrade	 i	 zemljišta	 ispod	 zgrade	 ili	 procijenjenog	 dijela	zemljišta.	 Profesorica	 je	 također	 obrazložila	 i	 u	 čemu	 se	 sastoji	 ta	 posebnost	 režima.	Zatim	 je	 navela	 kako	 je	 problem,	 prema	 Zakonu	 o	 prostornom	 uređenju	 i	 gradnji,	osnivanje	 etažnog	 vlasništva,	 odnosno	 zabrana	 	 apartmanizacije.	Na	 kraju	 se	 osvrnula		na	 najnovije	 izmjene	navedenog	 zakona	 koje	 se	 odnose	na	parcelaciju	 te	 zabilježbu	 iz	članka	22.	Zakona	o	postupanju	s	nezakonito	izgrađenim	zgradama.	Zabilježba	znači	da	je	priložen	akt	za	uporabu	građevine,	koji	dovodi	do	vrlo	problematične	situacije	da	se	u	slučaju	 nepostojanja	 zabilježbe	 predmnijeva	 kako	 je	 zgrada	 nezakonita.	 Upravo	 tu	odredbu	smatra	najspornijom	u	odnosu	na	sve	danas	izložene	novine.	Trenutačno	 jednu	 od	 aktualnijih	 novina	 i	 tema	 u	 prometu	 nekretnina	 pod	 nazivom	„Primjena	 Zakona	 o	 legalizaciji	 bespravno	 izgrađenih	 objekata	 u	zemljišnoknjižnom	 postupku“	 predstavila	 je	 Nives	 Radišić,	 predsjednica	Zemljišnoknjižnog	odjela	Općinskoga	građanskog	suda	u	Zagrebu.	Kao	osoba	koja	radi	u	praksi,	 poprilično	 je	 iznenađena	 novim	 zakonom,	 a	 posebice	 člankom	 22.,	 te	 shvaća	ozbiljnost	 problema	 koji	 se	 pojavio	 oko	 nezakonite	 gradnje.	 Napomenula	 je	 da	 je	 u	posljednjih	deset	godina,	zbog	donošenja	novih	zakona,	nastalo	mnogo	problema,	koji	su	vremenom	postajali	sve	veći,	ali	za	sada	ni	jedan	zakon	nije	pobudio	tako	burnu	reakciju	kao	Zakon	o	legalizaciji	bespravno	sagrađenih	objekata	uz	Zakon	o	prostornom	uređenju	i	gradnji.	Kao	prvi	važan	novitet	spomenula	je	uvođenje	pozitivne	zabilježbe,	čiji	se	upis	može	 ostvariti	 na	 dva	 načina,	 i	 to	 prema	 službenoj	 dužnosti:	 kada	 katastar	 dostavi	isprave	za	upis	 ili	pak	na	zahtjev	vlasnika	nekretnine.	Ako	nema	zabilježbe,	oborivo	se	smatra	da	je	zgrada	nezakonito	izgrađena.	Smatra	također	da	zakonodavac	nije	dovoljno	dobro	 odredio	 zakonsku	 osnovu	 za	 posebne	 postupke,	 kao	 što	 su	 osnivanje	 i	 obnova	zemljišne	 knjige.	 Vjeruje	 kako	 je	 komunikacija	 i	 uravnoteženost	 rada	 gruntovnica	 od	velike	 važnosti	 i	 upoznata	 je	 s	 time	 što	 neke	 gruntovnice	 odbijaju	 upis	 ako	 nema	pozitivne	zabilježbe.	Osobno	smatra	da	samo	nepostojanje	zabilježbe	ne	bi	 trebalo	biti	jedan	od	razloga	za	odbijanje	provedbe	upisa.	Zagrebačka	gruntovnica	nastoji	prethodno	Prikaz	savjetovanja	 	 127		pozvati	stranke	i	omogućiti	im	da	ipak	podnesu	sve	dokumente	kako	bi	se	rješenjem	na	kraju	pozitivno	odlučilo	u	njihovu	korist,	a	 isto	savjetuje	 i	drugim	gruntovnicama,	koje	za	 sada	 možda	 još	 nisu	 zauzele	 takvo	 stajalište.	 S	 druge	 strane,	 postoji	 i	 negativna	zabilježba,	koju	je	gospođa	Radišić	posebno	kritizirala	jer	dovodi	do	toga	da	je	onaj	tko	je	upisan	u	knjigu	položenih	ugovora	u	boljoj	situaciji.	Na	kraju,	zaključila	je	da	možemo	očekivati	podnošenje	ustavne	tužbe	i	u	pogledu	prethodno	spomenutih	zakona.		Posljednju	 temu	 „Novi	 propisi	 u	 području	 gradnje	 –	 pregled	 u	 usporedbi	 s	upravnosudskom	praksom“	obradila	je	sutkinja	Upravnog	suda	RH	Lidija	Vukičević‐Gašparović.	 Prije	 svega	 objasnila	 je	 da	 će	 se	 u	 svojem	 izlaganju	 osvrnuti	 na	 praksu	Upravnog	suda	vezanu	uz	gradnju	kako	bi	obratila	pozornost	na	neke	sporne	situacije.	Glavna	pitanja	s	kojima	se	Upravni	sud	susreće	u	svojem	radu	vezana	su	uz:	lokacijske,	uporabne	i	građevinske	dozvole,	uz	građevinsku	inspekciju,	potvrde	glavnog	projekta	ili	određivanja	građevinske	čestice.	Posebno	je	nabrojila	i	koja	je	problematika	usko	vezana	uz	 navedene	 sporove.	 Takvi	 su	 sporovi	 vezani	 uz	 promjene	 u	 katastru,	 komunalne	doprinose,	 prenamjenu	 poljoprivrednog	 zemljišta	 u	 građevinsko	 te	 davanje	 strancima	dozvole	za	stjecanje	prava	vlasništva.	Upozorila	je	i	na	jednu	zanimljivost,	a	to	je	da	se	u	radu	suda	koriste	različiti,	ali	ne	i	trenutno	vrijedeći	zakoni.	Istaknula	je	problem	koji	se	pojavio	 s	 lokacijskim	 dozvolama	 jer	 se	 postavlja	 pitanje	 na	 koji	 način	 poništenje	lokacijske	 dozvole	 utječe	 na	 građevinsku	 dozvolu,	 odnosno	 je	 li	 moguća	 obnova	postupka	i	može	li	se	zaista	reći	da	je	riječ	o	novoj	činjenici.	Sporno	je	i	pitanje	promjene	prostornog	plana	u	tijeku	postupka,	na	što	je	Upravni	sud	zauzeo	stajalište	da	treba	uzeti	u	obzir	onaj	prostorni	plan	koji	 je	vrijedio	u	trenutku	pokretanja	postupka.	Sud	se	već	mnogo	 puta	 susretao	 sa	 sporovima	 vezanima	 uz	 bespravnu	 gradnju,	 koji	 su	 dosta	komplicirani,	a	zahtjev	je	na	kraju	odbijen	ili	odbačen.	Učestali	su	problemi	vezani	i	uz	imovinsko‐pravne	odnose,	 što	 rezultira	nemogućnošću	pribavljanja	 lokacijske	dozvole.	Istaknula	 je	 i	 odredbu	 zakona	 koja	 nije	 omogućavala	 provođenje	 parcelacije	 u	građevinskom	 području	 bez	 lokacijske	 dozvole.	 Kao	 jednu	 korisnu	 novinu,	 navela	 je	urbanu	 komasaciju,	 međutim,	 u	 trenutku	 izlaganja	 nije	 raspolagala	 informacijama	 o	tome	provodi	 li	 se	 zaista.	 Za	kraj	 se	osvrnula	na	neke	odredbe	Ustava	 i	Konvencije	 za	zaštitu	ljudskih	prava	i	temeljnih	sloboda.	Izlagači	su	nakon	detaljnog	izlaganja	svojih	tema	omogućili	sudionicima	savjetovanja	da	im	se	obrate	pitanjima.	Posebnost	je	savjetovanja	bila	višestruka.	Predstavljena	je	dugo	očekivana	 knjiga	 Stvarno	 pravo	 –	 posebna	 pravna	 uređenja	 koja	 je	 usmjerena	 na	najvažnije	posebne	režime	u	našem	pravnom	poretku.	Sudionici	su	k	tomu	upoznati	i	sa	svim	novinama	prometa	nekretnina,	koje	su,	kao	što	je	sutkinja	Nives	Radišić	istaknula,	doista	 izazvale	 burnu	 reakciju,	 a	 time	 i	 zanimanje	 koje	 je	 potaknulo	 velik	 broj	zainteresiranih	da	sudjeluju	u	ovom	savjetovanju.		

English

Conference: Novelties in Real Property Regulation, with Special Emphasis on Construction, Tourism and Agricultural Land, Maritime and Water Domain and Public Roads

Conference: Novelties in Real Property Regulation, with Special Emphasis on Construction, Tourism and Agricultural Land, Maritime and Water Domain and Public Roads

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia