Jelena Zlatković Winter

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Knjige, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 445-471 prava naročito kroz proces kodifi.ka-oije postojećih i stvaranja novih nor-mi, u okv.iru Organ.izacije ujeddnjenih naroda i na ·reg.ionalnom evropskom nivou. Kako bi olakšao traženje odgo-vora na to pi,tanje, autor ukazuje na bHne p:robleme koje je razmatrao u pojedinim prethodnim poglavljima, stavljajući naglasak na one odnose i činjenlice koje su osnova za dalju me-đunarodnu aktivnost, a u cilju una-pređenja prava manjiina. Ovo poglavlje, koje je zapravo i zaključak. obuhvaća i razmišljanja i stavove autora o ovoj kompleksnoj problematici, pa ujedno Č'i·ni d sintezu sveg rada. Dodaci ovoj opsežnoj d nadasve vrijednoj studiji je-su sažetak na engleskom jeziku, bio-grafski podaci autora Silva Devetaka, selektivna tematJka bibliiografija, te iz-bor autorovih radova, kako objavlje-nih, tako i onrih, koji su u času izla-ženja knj.ige bHi u tisku. Jadranka Grbić Berna.rd Stulli ZIDOVI U DUBROVNIKU (Jews in Dubrovnik) Zagreb: Jevrejska općina Zagreb, Na-kladni zavod Ma,tice Hrvatske, Zagreb, i Kulturno društvo »dr Miroslav Sa-lom Freiberger«, Zagreb, 1989. 99 str. Za •istraživača koji je zainteresriran za studij dijaspore, Stuldjeva knjJga »Zi-dovd u Dubrovniku-« izvanredno je vr·' jedan izvor. Iako je to »samo<< povijest djela židovskog naroda u dijaspori, u Dubrovniku se prelamaju glavnd proce-Sii koji prate ž'ivot Zidova u dijaspori. Dolaze kao pojedinci, zatim veće gru-pe, osniva se zajednica, razara i po-novo stvara. Zaokružujući pov.ijest je-dne od židovskih zajednica, knji•ga podjednako pridonood d poznavanju po-vijesti dubrovačkog kraja. U uvodnom poglavlju, Stulli iznosi najstarije vijesllj o židovima u Dubro-vačkoj Republici koji datiraju ~ z 14. stoljeća. DolaZ:ili •Su najviše dz južne Italije, najčešće u svojstvu poslovnih ljudi. U to doba Dubrovnik postaje značajan pomorsko-trgovački grad, va-žno središte posredničke trgovine .jz-među balkanskih zemalja i osta~ih ja-dranskih, .i dijela mediteranskih trži-šta. Međutim, tek krajem 15. stoljeća, Židovi se stalno nastanjuju u Dubrov-niku, što je uglavnom poticane pro-gon.ima Zidova iz Spanjolske i Portu-gala. Takvo naseljavanje dza.ziva otpo-re nekih krugova domaće s·rediine, ko-je Stulli anal,iti·zra ne zadržavajući se samo na konstatacijama da je pred.ra-suda bilo, nego analizira njihove uz-roke opisujući gospodarsku situaciju i, uvijek, ponovo, u svakom razdoblju, odnose crkve i Republike. S obzirom da je trgovina za Zlidove bila jedini moguća način egzistencije, dubrovački trgovci vide u n.}ima konkurenciju, te onemogućavaju 'njihovo naseljavanje. Osim toga, Dubrovačka Republika kroz 16. cijelo s·toljeće ima tijesne pomor-ske, trgovačke i političke veze sa Spanjolsko.m i od nje uŽiiva najveću političku zašti•tu, tako da preuzima i španjolsku praksu donoseća odredbe protiv stalnog naseljavanja Zddo:va. Međutim, jačanjem udjela židovskih trgovaca u balkanskoj trgovini ·i Zido-vima se počinju izdavati povlastice te se 30-ih godina 16. stoljeća ponovno stalno naseljavaju : postaju stanovni-ci-ma (habitatores) grada, ali ne dobiva-ju status »građana<< (cives), nego i da-lje ostaju >>stranci« (foresterii). Ipak, taj im status već omogućava da organJi21iraju svoju :mjed.nicu koja ota-da ima predstavnika - >~konzula«. Po želji dubrovačke vlade, Z·idovi se is-ključ·ivo nastanjuju u ulici određenoj za njih i nose znak da b:i se razliko-vali od kršćana. Takav ih položaj ipak u potpunosti ne štitli. od represivnlih mjera vlasti koja, m povećava carine na nj·ihovu robu, ili određuje broj Zi-dova kojd se mogu ba'-"iti trgovinom, a ostale iseljava. Osim toga, Katolička crkva često poduzima akclije protiv žd-dova, bilo javnom propagandom, bilo inltervencijama kod vlasti. U to doba, krajem 16. stoljeća, dio trgovine sa za-leđem preuzima Split, tako da te gu-bitke osjećaju i dubrovački Židovd. Me-đutim, zaštitu židovskim trgovcima ii njihovim interesima znale su pružiti i turske vlasti koje su nerijetko inter-ven-irale kod dubrovačkih vlasti. Osim toga, Židovd u Dubrovniku b:ili su po-467 Knjige, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 445-471 slovno povezani sa židovskim trgova-čkim kolonijama na Balkanu i u za-padnoevropskim gradovima, što rim je olakšalo poslovanje i u vdjeme slabi-je lmnjunk1ure. U slijedećem poglavlju Stulli obra-đuje razdoblje gospodarske recesij e u 17. stoljeću. Zbog konkurencije mleta-čke trgovine, osjećaju se kriznd tren-dovi u gospodarskome i društvenom životu, što opet najviše osjećaju Ž·ido-vL Crkva inzistira na njihovoj izolaci-ji potiče protiv njrih javno mišljenje j raspiruje predrasude. Ka·rakter:istično je da u to vrijeme dubrovačke vlasti ističu trgovačku konkurenciju Židova i ostalih stran:ih trgovaca u namjeri da zaštite domaću trgoV1inu i trgovce. S druge strane, dubrovačka je vlada mo-rala voditi računa o stvarnosti koju je predsta·vljala tadašnja dom inantna uloga ž.idovsk:ih trgovaca u ba lkanskim čaršijama koja opet dobija na važno-sti, posebno nakon katMtrofalnog po-tresa nakon kojeg je trebalo ubrzati obnovu života u razorenu g·radu. Tada se pojavljuju i prVi podaci o židovskim obrtnicima, uređuje se Geto, sinagoga orgarnzira se školstvo d formira židov~ ska zajedn!ica kao bratovština. analo-gno tradicionalnoj organizaciji ostalih dubrovačkih trgovaca ti obrtn1ka. Organi:zacij\i i funkcioniranju bra-tovštine, Stulli posvećuje cijelo pogla-vlje, sma.trajući je ključnom za ukla-panje Židova u dubrovačko građan­stvo, točnije u redove pripadnika Du-brovačke Republike. Razdoblje 70-ih i 80-ih godina 18. stoljeća posvuda na .istočnojadranskoj obali ispunjeno je nastojanjima da se normira status i položaj Židova. Tako Stulli daje uspo-redni pregled položaja židovskih za-j_ednica iz kojeg vidimo da je položaj Zidova u Dubrovniku bio ipak povolj-D'lJ'l. Od tada je i bmjno stanje dubro-vačkih Židova u stalnom · porastu što nam pokazuju d podaci iz popisa stal-no nastanjenih u Dubrovniku . Na oko tadašnjih 6-7000 ukupnih stanovnika grada Dubrovnika. Židova .ima 3,6%. O društvenoj diferencijacij.i unutar ži-dovske zajednice, kao i o asimilaciji i integraciji dubrovačkih Židova u građanstvo .i u puk. Dubrovnika ne po-stoje podaci jer su uništeni u Drugo-me svjetskom ratu. Zato ostaje samo Stullijeva pretpostavka o njihovu u-468 klapanju s obzirom na poznatu snagu asimilacije kakva stalno odlikuje du-brovačko društvo. Potpunu građansku jednakost Zidovi stječu u v.rijeme f·rancuske vladavine. Do,tad. iako ih Republika tretka !Nao svoje »građane«, nikada se ne preci-zira njihov .položaj nekim zakonskim normama, a tek neka pitanja, kao re-žim stanovanja, neka trgovačka, carin-ska i porezna pjtanja normiraju se sa-mo upravnim naredbama koje se la-ko mijenjaju. U novoj situacijli Bra-tovšllina Zidova nastavila je sv'oj ži-vot unatoč ukli.danju ostalih bratovšti-na, te su uklonjena vrata kojima se Geto zatvarao. Iako je s gospodarskog gledišta, napominje Stulli, razdoblje francuske vladav~ne bilo nepovoljno, ZidoV\i se angažiraju u •isporukama za francusku vojsku koje su bile unosne, te u Dubrovnik dolaze židoV!skli dose-ljenici. Jačaju neke žiodvske trgovačke kuće koje sudjeluju i u formiranju pr-ve T·l'!govačke komore u Dubrovniku godine 1812. U razdoblju austrijske vladavine što je tema slijedećeg poglavlja, dalm~tin­skim, pa ·time li dubrovačktm Zidovi-ma na·meću se stano'\"ita ogr.aničenja građanskih prava što je bila neizbježna posljedica austrijskog pravnog poret-ka u kojemu je status Židova ograni-čen. Ponovo dolazi na snagu naredba o zabrani Zidovima da trguju žitari-cama, da drže kršćansku poslugu dtd što je tek godine 1867. uklinuto n~ svem pod·ručju Austrijske Monarhije. Stulli ri za to razdoblje daje pregled angažmana Zidova prema djelatn<i'sti.-ma, međutim i dalje su Židovi najak-tivniji kao mešetari. U to doba oni ja-čaju trgovačke veze s Trstom, neki se od 11jih čak preseljavaju u Trst, dok drugi prenose svoje sjedište u manje dalmatinske gradove od Benkovca do Budve. Smještajući djelatnost Z.idova u širi društveni kontekst, Stulli iznosi podat ke koji govore o gospodarskom stanju Dalmacije čijd je dio i Dubrov~ . nik. Krajem 19. stoljeća. osjećaju se teško posljedice defirititivnog sloTN! ve~ li·kih jedrenjaka, te propadanje vino-gradarstva zbog bolesti vinove loze i »vinske .klauzule«, ugovora između Au-strije i ItaLije, koja je širom otvorila vrata tal:ijanskom vinu, a dalmatinska obezvrijedlila. Dolazi do iseljavanja iz Dalmacije u prekomorske zemlje, a po-Knjige, Migracijske teme, 6 (1990) 3 : 445-4'11 nešto industrijskog napretka kroz ra-zdoblje neposredno prije Prvoga svjet-skog ra.ta tek je malo potaknulo go-spodarski život pokrajdne. Nepovoljne gospodarske prilike utjecale su i na ukupno brojno stanje dubrovačkih 2i-dova koje se otad smanjuj.e. Lokalna trgoV>ina dobiva na značaju li utječe na migracije Židova dzmedu pojedinih na-selja. S nastankom jugoslavenske države 1918, javlja se potreba o koordinira-nju djelovanj~ svih židovskih općina na području nove države. Godine 1919. osniva se Savez židovs.k,ih općina koj:i je služio i kao jedan od instrumena-ta obrane od novonastalog vala anti-semitizma. Tada nastaju i problemi u-klapanja dubrovačke židovske općine, koje Stulli iscrpno obrađuje. Radi se o aškenaskim ·zahtjevima za pr:ipoje-njem dubrovačke općine Sarajevu, ali ona ipak uspijeva očuvati svoj dotada-šnji položaj, svoju autonomiju li pove-zanost sa sefardskim 111adrabinatom u Sarajevu. Pred početak Drugoga svjet-skog rata, dubrovačka općina zapada u mater:ijalne probleme zbog mnogih izbjegLica koji sve više dolaze. uglav-nom az Njemačke. Austrije i Rumunj-ske. 2~dovska općina u Dubrovniku ta-da ima 87 članova ij zbrinjava 1.600 iz-bjegl-ica. Godine 1939 kada se i slu-žbena državna politik~ Kraljevine Ju-goslavije opredijeljuje pronacis-tički, do-nose se represivne mj.ere koje kul!ni-niraju 1941. stvaranjem NDH. Stulli ih navodi, kao što navodi i imena pr-vih žrtava odvedenih u ustaške logore. Stanje životne sigurnosti za 2idove u Dubrovniku biva nešto povoljnije s ta-lijanskom okupacijom u jesen 1941. I-taloija sprečava deportaciju 2idova, ali pod pri-tiskom formira za njtih koncen-tracione logore, od koj'ih je najveći na dubrovačkom području bio onaj u Ku-parima. Krajem 1942. u njemu je in-terni;rano 1700 2idova. Internacijom gotovo svih dubrovačkih 2;idova pre-staje rad i 2idovske općine u Dubrov-niku. Najmanje, zaključno poglavlje po-svećeno je poslđjeratnom :funkcionira-nju 2idovske općine u Dubrovniku ko-ja se obnavlja u ožujku 1945. Stullđ završaova knjigu konstatacijom o nea-traktivnosti Dubrovnika za stalno na-seljavanje novih 2idova. U Dubvovni-ku žive samo preživjeli 2:idovi-staro-sjeddoci i neki njihovu potomci, uz ne-koliko doseljenika čijim se položajem Stulli nažalost ne bavi. Sažetkom na engleskom jeziku, obil-nom arhdvskom ·i drugom ·izvornom građom i sta11islličkim pvikazima. Stulli zaokružuje povi jest jedne od židovslcih zajednica u dijaspori. Stoga će ovaj vr:ijedan rad poslužiti sv.i.m budućim istraživačima za,interesioranoim za žlidov-sko pitanje kao nezaobilazan putokaz. Jelena Zlatković Winter Cynthia Enloe POLICIJA, VOJSKA I ETNICITET (Police, Mi1i·tary and Ethnicity) Zagreb: Globus, 1990. 204 str. Prva knjiga u Globusovoj novopoklre-nutoj biblđoteci Dominantne ideje (u-rednik Zvonko Lerotić) jest ova Cyn-thie Enloe, profesorice znanosti o u-pravljanju na Clark Univel'Sity ·u SAD (prijevod Ljiljana Sćurić) . Ovo je, za-pravo, zbornik autoričinih članak ob-javljenih u časopisđma lili na savjeto-vanjJma o etnicitetu u razdoblju 1973 -1980. Iako su ovi članci djelomično prerađeni proilikom koncipiranja knji-ge (tiskane 1980) sa:sv:im je očito da prlijevod dobivamo s velikim zakašnje-njem. Primjeri u knjdzi stoga nisu naj-aktualniji, iako zbog toga rezultati au-toričina istraživanja strukture utjeca-ja i moći pojedinih etndčkiih zajednica unutar institucije policije i vojske ra-zličitih državnih zajednica, ne gube na vrijednosti. Pr:ijevod je utol:iko i da-nas dobrodošao. Knjiga uz Uvod ima deset poglavlja: (l) Uvod : etnicitet i država. (2) Kori-štenje etniciteta u vojsci, (3) Etnicitet i mit o vojsci u razvoju Afrike, (4) Et-nički čimbenici u razvoju jumoafričke vojske, (5) Značajnost pitanja veze iz-među voj'ske d etrnišiva: neke misli o Malel'liji, (6) Vojska - spavač u bri-tanskoj .politici?, (7) Policija i vojska u Ulsteru: državna s·igurnost i sigur-nost građana, (8) Etnicitet i miHtari-zacija: čimbenici koji određuju ulogu poHcije u zemljama Trećeg svijeta, (9) 469 

Bernard Stulli, Židovi u Dubrovniku (Jews in Dubrovnik)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia