Aleksandar Včev

Bahrija Lenz

Elizabeta Glasnović-Horvatić

Ivica Bošnjak

Maja Košuta

Marija Glasnović

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

53(2)  Reumatizam 2006. 1031Klinički odjel za reumatologiju, imunologiju i alergologiju  Klinika za internu medicinuKlinička bolnica Osijek  Josipa Huttlera 4  31000 Osijek2Ordinacija obiteljske medicine  Dom zdravlja OsijekPark kralja Petra Krešimira IV 6  31000 Osijek3Odjel za transfuzijsku medicinu  Klinička bolnica OsijekJosipa Huttlera 4  31000 Osijek4Odjel za patologiju i citologiju  Opća Bolnica “Dr. Tomislav Bardek” KoprivnicaŽeljka Selingera bb  48000 KoprivnicaPROFIL ANTITIJELA U TRUDNICA S ANTIFOSFOLIPIDNIM SINDROMOMI ISHOD NJIHOVIH TRUDNOĆA TERAPIJOMACETILSALICILNE KISELINE NISKE DOZE I NISKOMOLEKULARNOG HEPARINAANTIBODY PROFILE IN PREGNANT WOMEN WITH ANTIPHOSPHOLIPIDSYNDROME AND OUTCOME OF THEIR PREGNANCIES AFTER TREATMENTWITH ACETYLSALICYLIC ACID AND LOW-MOLECULAR-WEIGHT HEPARINMarija Glasnović1  Ivica Bošnjak2  Aleksandar Včev1Bahrija Lenz3  Maja Košuta2  Elizabeta Glasnović-Horvatić4Antifosfolipidni sindrom (APS) okarakteriziran je pojavom arterijske i/ili venske tromboze, ponavljajućih gubitaka ploda i prisustva antifosfolipidnih antitijela. Pri-marni APS (PAPS) isključuje postojanje druge osnovne bolesti, dok se sekundarni APS (SAPS) javlja u sklopu autoimunih bolesti, infekcije, maligniteta ili lupusu slič-nog sindroma. Dva najznačajnija antifosfolipidna antiti-jela koja su povezana s ponavljajućim gubitkom ploda i trombozama jesu antikardiolipinska antitijela (aCL) i lu-pus antikoagulans (LA).Cilj je bio prikazati proﬁ l antifosfolipidnih antiti-jela u trudnica s dijagnozom antifosfolipidnog sindroma te ishod njihovih trudnoća standardnom terapijom acetil-salicilne kiseline niske doze (LDA) i niskomolekuarnog heparina (LMWH).U studiju su bile uključne 64 žene koje su ispunja-vale Sapporo kliničke kriterije za APS. Njih 34 je imalo PAPS, a 30 ih je uvršteno u SAPS skupinu. Sve žene u PAPS skupini (53,12%) bile su trudne, dok je u skupini sa SAPS trudno bilo njih 4 (6,25%). Ostale žene su imale barem jedan klinički i jedan laboratorijski kriterij za APS.Prosječna dob u PAPS skupini bila je 31,31±4,65, a u skupini sa SAPS 44±12,30. Određivanjem titra anti-fosfolipidnih antitijela 25 pacijentica (73,53%) je bilo LA pozitivno u PAPS skupini, a svega 10 (33,33%) u SAPS. aCL je imao češću pojavu u SAPS 8 (26,66%) u odnosu na PAPS 3 (8,82%). U tri pacijentice (8,82%) PAPS je dijagnosticiran temeljem pozitivnosti na antiα2GP1, kao i temeljem LA i aCL istovremeno. Sve trudnice su rodile živu djecu.Unatoč dominaciji LA kao prediktora komplikacija vezanih za trudnoću, prvenstveno u PAPS, od ključne je važnosti za dijagnozu APS tražiti sva aPL. Svim trudnica-ma pozitivnim na aPL treba uvesti aspirin niske doze (LDA) u terapiju, a ukoliko su imale neke od komplikacija u prijašnjim trudnoćama karakterističnih za APS potrebno je uvesti i niskomolerularni heparin (LMWH). S obzirom da takve žene imaju u budućnosti veći rizik razvoja trom-boza, valja razmisliti o trajnoj primjeni LDA, kao i redo-vitom laboratorijskom praćenju titra i proﬁ la aPL.Ključne riječi: antifosfolipoidni sindrom, trudnice, proﬁ l antitijela

Antibody profile in pregnant women with antiphospholipid syndrome and outcome of their pregnancies after treatment with acetylsalicylic acid and low-molecular-weight heparin

Antibody profile in pregnant women with antiphospholipid syndrome and outcome of their pregnancies after treatment with acetylsalicylic acid and low-molecular-weight heparin

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia