Alma Hajdarović

Enisa Mešić

Hajrija Selesković

Mario Križić

Mirza Atić

Nedima Kapidžić-Bašić

Suada Mulić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

80 Reumatizam 2005.  52(2)Reumatološko odjeljenje  Klinika za interne bolestiJZU UKC Tuzla  Trnovac bb  75000 Tuzla  Bosna i HercegovinaULOGA PLAZMAFEREZE U TERAPIJI TEŠKIH FORMI LUPUS NEFRITISATHE ROLE OF PLASMAPHERESIS IN THERAPY OF SEVERE LUPUS NEPHRITISHajrija Selesković  Suada Mulić  Mario Križić  Nedima Kapidžić BašićEnisa Mešić  Mirza Atić  Alma HajdarovićUvod. Tretman pacijenata sa lupus nefritisom je težak i pored imunosupresivne terapije. Među ostalim procedurama, plazmafereza se koristi u cilju otklanjanja cirkulirajućih autoantitijela i drugih faktora kao što su imuni kompleksi i sl.Cilj rada. Utvrditi efekat plazmafereze u terapiji teških formi lupus nefritisa (LN).Bolesnici i metode. U 27 bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom (SLE) renalnom biopsijom utvrđena je morfološka dijagnoza lupus nefritisa (LN). U ispitiva-noj skupini 23 bolesnika su bile žene (85%) i 4 (15%) muškarca prosječne životne dobi 37,67±9,96 godina sa prosječnim trajanjem bolesti od 5,54±5,74.godina. Bolest je bila izrazito aktivna, bolesnici su imali visoke vrijed-nosti cirkulišućih imunih kompleksa (CIC), ds-DNA kao i snižene vrijedosti C3 komponente komplementa. Spro-52(2)  Reumatizam 2005. 81vedena je kontrolirana sudija i bolesnici su bili podjeljeni u dvije grupe. Prvu grupu je sačinjavalo 18 (77%) boles-nika na standardnoj terapiji glikokortikoidima i ciklofos-famidom, a drugu grupu je činilo 9 (33%) bolesnika na standarnoj terapiji kojima je urađena i plazmafereza. Svih devet bolesnika su imali IV WHO morfološku klasu (di-fuzni proliferativni glomerulonefritis). Plazmaferezom pomoću membranoznih fi ltera je izmjenjeno oko 80% ukupne plazme tokom trodnevnih tretmana. Period pra-ćenja bolesnika bio je od šest mjeseci do godinu dana.Rezultati. Bolesnice kojima je urađena plazmafe-reza imale su značajno brži oporavak, prosječne vrijed-nosti CIC pokazuju statistički signifi kantan pad nakon terapije (p<0,01) a prosječne vrijednosti ds-DNA su bile niže nakon terapije glukokortikoidima i citotoksičnim lijekovima u grupi kojoj je rađena plazmafereza, iako ne u potpunosti normalizirane. Renalni funkcionalni pa-rametri su normalizirani u pomenutoj grupi. Prosječna vrijednost C3 komponente komplementa je snižena u ispitivanih bolesnika, a nakon terapije u svih devet boles-nika dolazi do normalizacije pomenutog parametra, znači signifi kantan je porast C3 komponente komplementa na-kon terapije (p<0,01).Zaključak. U devet bolesnika (33%) kojima je ra-đena plazmafereza, zabilježen je brži oporavak kako re-nalnih funkcionalnih parametara tako i imunološke aktiv-nosti bolesti. Smanjenje nivoa imunoglobulina plazmafe-rezom služi kao podsticaj za novu sintezu autoantitijela te ovu proceduru treba primjenjivati usaglašeno sa imu-nosupresivnom terapijom.Ključne riječi: plazmafereza, lupus nefritis, imu-nološki i renalni funkcionalni parametri

The role of plasmapheresis in therapy of severe lupus nephritis

The role of plasmapheresis in therapy of severe lupus nephritis

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia