Mihela Melem Hajdarović

Melem Hajdarović, Mihela

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

273Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 273–277Mihela Melem Hajdarović: Geografija HrvatskeGEOGRAFIJA HRVATSKEDamir Magaš, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju i Izdavačka kuća Meridijani, Zadar 2013, 597 stranica.Geografija Hrvatske, knjiga dr. sc. Damira Magaša, redovitoga profesora i ute-meljitelja Odsjeka za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, rezultat je autoro-va višegodišnjega znanstvenoga rada na području nacionalne i regionalne geografije. Koristeći geografski analitičko-sintetski i holistički pristup, te stručnu geografsku terminologiju, autor je obradio svu relevantnu regionalno-geografsku tematiku hr-vatskoga prostora. Građa je dobro organizirana, jasno prezentirana, znanstveno ar-gumentirana te metodološki oblikovana. Detaljno razmatrajući različite prirodne, društvene i gospodarske strukture i procese koji su međusobnim interakcijama obli-kovali specifičan prostorni sustav Hrvatske, autor pritom vrlo vješto isprepliće pros-tornu i vremensku varijablu. Monografija ima devet poglavlja, svako je popraćeno potpoglavljem Literatu-ra, a knjiga završava posebnim poglavljem Ukupna literatura koje sadrži 969 relevant-nih geografskih i srodnih domaćih i inozemnih bibliografskih jedinica te u kojem je autor sumirao svu literaturu i izvore ispisane na kraju svakoga poglavlja. Osim 466 stranica autorskoga teksta, knjiga sadrži predgovore glavnoga urednika i autorov, sadržaj, geografsko imensko kazalo i bilješku o piscu. Bogat ilustracijski materijal (317 ilustracija, 231 karta, 50 grafičkih priloga /dijagrama, profila i sl./, 17 tablica) pomno je odabran i kvalitetno izveden, nedvosmisleno prenosi informacije i odlično prati sa držaj teksta.Svako se poglavlje, osim osmog, sastoji od više potpoglavlja i dodatnih temat-skih jedinica. Najveće je treće poglavlje, koje donosi četiri potpoglavlja, koja imaju 11 dodatnih potpoglavlja i 49 tematskih jedinica. Ovakva raščlamba sadržaja, unatoč golemu opsegu, knjigu čini preglednom. Autor je geografiju Hrvatske obradio kroz devet poglavlja: 1. Geografski položaj, obuhvat i granice; 2. Prirodno-geografska osnova; 3. Uvjetno homogena (fizionomska) regionalizacija Hrvatske; 4. Historijsko-geografski razvoj; 5. Stanovništvo i naselja Hrvatske; 6. Geografska obilježja gospodarstva Hrvat-ske; 7. Nodalno funkcionalna (gravitacijska) regionalizacija Hrvatske; 8. Hrvatska u međunarodnoj zajednici; 9. Pregled razvoja hrvatske geografije. 274Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 273–277Mihela Melem Hajdarović: Geografija HrvatskePoglavlje Geografski položaj, obuhvat i granice metodološki je klasično postav-ljeno poglavlje, u kojem autor, prema njezinu položaju, definira Hrvatsku kao ja-dransku (ujedno i sredozemnu) i srednjoeuropsku (ujedno i panonsku i podunavsku) zemlju. Navodi kako se nalazi na prostoru koji je dodirna točka triju velikih europ-skih kulturnih i civilizacijskih areala (zapadnoeuropsko-sredozemnoga, srednjo-europskoga i jugoistočnoeuropskoga) i dvaju kulturnih svjetova (europskoga zapada, odnosno rimokatoličkoga kulturnoga svijeta i raznolikoga jugoistočnoeuropskoga areala, u kojem prevladavaju pravoslavni i islamski svijet). Zapadnoeuropsko-sredo-zemno kulturno područje oblikovalo se u antici, a utjecalo je na razvoj primorskih dalmatinsko-hrvatskih gradova, koji su funkcionirali kao posrednici između jezgre ovoga areala (Italije) i neposrednoga zaobalja (ali i Podunavlja i širega okruženja). Ja-dransko more percipirano je tada kao talijansko jezero – mare nostro. Povezanost s ovim kulturnim arealom ostala je neprekinuta čak i nakon prijelaznoga renesansnoga raz-doblja. Srednjoeuropsko kulturno područje oblikovalo se u prapovijesti, a u antičko rimsko doba već je razvilo neke svoje posebnosti. Obilježio ga je utjecaj katoličkoga zapadnoga kršćanstva te protestantizma i židovstva na mješovito germansko, slaven-sko i mađarsko stanovništvo. U Hrvatskoj se taj utjecaj očitovao preko Svetoga Rim-skoga Carstva Njemačke Narodnosti i Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, politikom Drang nach Osten, težnjom da Mađarska stekne izlaz na more, ali i u suvremenom gospodarskom i prometnom utjecaju Njemačke. Jugoistočnoeuropsko kulturno pod-ručje vrlo je složeno i promjenjivo. Obilježio ga je periferni geostrateški položaj Ilira u odnosu na kontakt romanskih i helenskih utjecaja na Drini (IV. st.). Osmansko Car-stvo prvo je uspjelo pomaknuti tu granicu nešto sjevernije na štetu katoličkoga kul-turnoga areala. S islamsko-orijentalnim širio se i bizantsko-pravoslavni utjecaj istoč-nih Vlaha koji je na koncu upravo hrvatski teritorij (geopolitički sveden na reliquiae reliquiarum, odnosno Antemurale Christianitatis) pretvorio u zonu razdvajanja za-padnoeuropsko–sredozemnoga i srednjoeuropskoga kulturnoga areala. Slabljenjem Osmanskoga Carstva (XVII. st.) taj se areal počinje poistovjećivati s pojmom Balka-na. U Hrvatskoj se njegov utjecaj očitovao preko osmanske politike Drang nach We-sten i srpske velikodržavne politike. Potonja je ujedno i razlog redefiniranja toga kul-turnoga areala na hrvatskom prostoru (osamostaljenje Republike Hrvatske). Autor nadalje opisuje značenje hrvatskoga praga (suženi prostor Dinarida Gorske Hrvat-ske) i popisuje glavne prometne pravce. Analizira nastanak i obilježja granica držav-noga teritorija (piše i o aktualnoj gospodarskoj tematici: isključivom morskom gospo-darskom pojasu i o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, ZERP-u).Autor je vrlo detaljno obradio prirodno-geografsku osnovu. Analiza reljefa donosi njegovu genezu (geološki postanak) te pregled osnovnih oblika i značajki re-ljefa. Glavne tipove reljefnih oblika (poloje, terasne ravnjake /riječne terase/, zaravni, dolinski reljef nižih pobrđa, gorski reljef /reljef sredogorja/, planinski reljef i reljef ja-dranskoga podmorja i priobalja),  uopćeno izdvojene hipsografskim pojasima, u sva-275Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 273–277Mihela Melem Hajdarović: Geografija Hrvatskekom potpoglavlju obrađuje zasebno, a tekst je bogato ilustriran. Donosi i geomorfo-lošku regionalizaciju Hrvatske te objašnjava povezanost reljefa, prostornoga uređenja i gospodarskoga razvoja. Klimatska obilježja veže uz osnovne klimatske čimbenike (geografski položaj Hrvatske, reljef te raspodjela i utjecaj kopna i mora), opisuje polo-žaj Hrvatske u atmosferskoj cirkulaciji i izdvaja dva osnovna klimatska područja (prostor sredozemnih klima i prostor kontinentalne i padinske klime). Hidrogeo-grafska obilježja Hrvatske obrađuje u dvije cjeline: Jadransko more (geografski polo-žaj, osnovna fizičko-geografska obilježja, gospodarska važnost te zaštita) i vode na kopnu (podzemne vode, tekućice, vode u kršu, jezera te blata i močvare). U potpo-glavljima Pedogeografske značajke i Fitogeografska obilježja donosi osnovne podatke o njihovim općim obilježjima/značajkama te opisuje njihovu interakciju s čovjekom i gospodarsku evaluaciju.Geografska regionalizacija ima dva načela:  načelo uvjetne homogenosti, fizio-nomske istovrsnosti prostora, iz kojega proizlazi uvjetno homogena, odnosno fizio-nomska regionalizacija, te funkcionalno i gravitacijsko, odnosno nodalno načelo, iz kojega proizlazi nodalno-funkcionalna ili gravitacijska regionalizacija. Autor je uvjetno homogenu (fizionomsku) regionalizaciju Hrvatske obradio u najvećem i najsloženi-jem trećem poglavlju, a nodalno-funkcionalnu (gravitacijsku) regionalizaciju Hrvat-ske u sedmom poglavlju. U poglavlju Uvjetno homogena (fizionomska) regionalizacija Hrvatske autor raščlanjuje hrvatski prostor na tri velike regije: Panonsko-peripanon-ski prostor, Gorsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku te cijeli niz manjih prostornih cjelina – subregija. Primjerice Gorsku Hrvatsku, najmanje složenu regiju od tri na-vedene, autor raščlanjuje na podcjeline Gorski kotar (raščlanjen na dolinski prostor Čabranke i Kupe, središnji Gorski kotar te Drežnicu), Potkapelsku zavalu (raščlanje-nu na Dobransko-ogulinski prostor i Plaščansko-saborski prostor) i Liku (raščlanje-nu na Brinjski kraj, Gacku, središnju Liku, južnu Liku, Krbavu i Ličko gornje Po-unje). U poglavlju Nodalno funkcionalna (gravitacijska) regionalizacija Hrvatske autor objašnjava svojstva hijerarhijske mreže gravitacijski istaknutih gradskih središta Hr-vatske i njihovih utjecajnih područja. Pritom koristi oba načela geografske regiona-lizacije. Hrvatsku promatra kroz dvije velike regije, Kontinentalnu i Jadransku Hr-vatsku, koje zatim rastavlja na niže subregionalne (I–IV. reda) i mikroregionalne razine. Donosi i na statistici utemeljenu NUTS (franc. Nomenclaturedesunitésterrito-rialesstatistiques) regionalizaciju (sama u cjelini europska je NUTS regija prvoga reda), kojom je Hrvatska izdiferencirana kroz dvije europske regije druge razine (HR03 Jadransku i HR04 Kontinentalnu Hrvatsku). Oba poglavlja donose suvreme-ne spoznaje temeljene na najnovijim statističkim podatcima i dostignućima struke. To se najlakše uočava pri nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji Hrvatske kojom ne izdvaja do tada tradicionalnu podjelu na četiri vodeća grada i veći broj regionalnih središta, nego uvažavajući aktualne statističke podatke (pad broja stanovnika, gospo-darski pad, oslabjele dnevne migracije i sl.) donosi izmijenjenu aktualnu nodalno-276Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 273–277Mihela Melem Hajdarović: Geografija Hrvatskefunkcionalnu situaciju temeljenu na realnim odnosima među središtima i gravitacij-skim im područjima. Poglavlje Historijsko-geografski razvoj prati transformaciju hrvatskoga prosto-ra od prapovijesti do danas, od glacijalnoga pleistocenskoga razdoblja do suvremene NUTS regionalizacije, dakle razdoblje dulje od 10 000 godina. Analizira postanak i preobrazbu holocenskoga prirodnoga krajolika u kulturni krajolik, prostorno-geo-grafsku stečevinu grčkih kolonizacija i rimske uprave, etnogenezu Hrvata, prostor-no širenje u doba narodnih vladara (IX–X. st.) te u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, utjecaje Osmanskoga Carstva i državnih tvorevina kojih je Hrvatska bila sa-stavni dio tijekom XX. stoljeća. Uz političke promjene, autor konstantno prati i ad-ministrativno-teritorijalni i društveno-gospodarski razvoj hrvatskoga prostora.Demografskom analizom obrazlaže razvoj naseljenosti, razmještaj stanovniš-tva, prirodnu promjenu, biološki i ekonomski sastav, etnički, kulturni i vjerski sastav stanovništva te selidbena obilježja. Pritom koristi najnovije podatke iz posljednjega popisa stanovništva (2011). Analizira i naselja i oblike naseljenosti. Ruralna (seoska) naselja diferencira prema tipologiji i razmještaju, a urbana (gradska) promatra kao nositelje gospodarskoga, kulturnoga i političkoga života, pišući također i o važnosti prostornoga planiranja (planskoga razvoja prostora).Gospodarstvo Hrvatske ukratko opisuje preko etapnoga gospodarskoga raz-voja (u posljednjoj fazi kojega dolazi do gospodarske krize uvjetovane ne samo global-nom svjetskom recesijom nego i lokalnim gospodarsko-političkim uvjetima – ratom, loše provedenom privatizacijom, prelaskom sa socijalističkoga na tržišno gospodar-stvo i sl.) te detaljno razrađenih osnovnih obilježja suvremenoga hrvatskoga gospo-darstva koja su klasično analizirana prema sektorima gospodarskih djelatnosti. S obzirom na to da je raspadom SFRJ i osamostaljivanjem Hrvatska stupila na međunarodnu scenu kao suverena i samostalna država, autor donosi dug popis orga-nizacija kojima je Hrvatska u posljednjih 20 godina postala članicom. Posljednje poglavlje Pregled razvoja hrvatske geografije još je jedno temeljito razrađeno poglavlje, ali i tema o kojoj se u geografskoj struci rijetko piše. Premda postoje određeni pokušaji da se obradi ova tematika (Gavazzi, 1930; Rogić, 1958. i 1987; Feletar, 1993; Pepeonik, 1996; Vresk, 1997; Njegač, 1997; Magaš, 2003; Crkven-čić, 2007) do sada nije napisana sveobuhvatnija sinteza o razvoju hrvatske geografije. Osim pregleda razvoja hrvatske geografije i njezinih dostignuća od antike do danas, u autor je popisao hrvatske geografe te ukratko iznio njihove biografske podatke, područja kojima se bave te njihove najvažnije prinose razvoju geografske struke i znanosti.U geografiji postoji određen trend objavljivanja izdanja kojima bi po sadržaju ova monografija bila uistinu dobar sljednik. Naime prvi relevantniji cjelovit regio-277Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 273–277Mihela Melem Hajdarović: Geografija Hrvatskenalno-geografski prikaz hrvatskoga prostora donio je dvosveščani Zemljopis Hrvat-ske, glavnoga urednika Zvonimira Dugačkog, koji je 1942. objavila Matica hrvatska. Nakon Drugoga svjetskog rata objavljena je šestosveščana regionalno koncipirana Geografija SR Hrvatske, popraćena jednosvesčanim izdanjem Centralna naselja i gra-dovi SR Hrvatske, skupine autora (urednik Alfonso Cvitanović), a objavili su je 1974. Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga. Premda i danas ovo izda- nje ima određenu vrijednost, više ne odgovara potrebama suvremenoga geografsko-ga istraživanja. Geografski je prostor od tada doživio brojne prostorne, gospodarske, demografske, društvene i okolišne transformacije. Povremeno su se javljala izdanja koja su pokušavala protumačiti geografska obilježja, strukture i procese koji su se odvijali u novoosnovanoj državi; primjerice sveučilišna skripta Osnove geografije Hr-vatske Damira Magaša (Zadar, 1998) i tekst o regionalnoj geografiji Hrvatske u Veli-kom atlasu Hrvatske, koji su priredili Dane Pejnović i Dražen Njegač (Mozaik knjiga, 2002. i 2012). Monografija Geografija Hrvatske prvi je pokušaj da se nakon osamostaljivanja Hrvatske na jednom mjestu sustavno razradi njezina cjelokupna geografija, a da se pritom ti pokušaji ne svedu samo na osnovnoškolsku ili srednjoškolsku udžbeničku literaturu. Prikladan je i trenutak njezina objavljivanja koji se poklopio s trenutkom pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji jer kao prikaz suvremene geografske proble-matike hrvatskoga teritorija pokazuje kako je Hrvatska svjesna potrebe očuvanja vlastite povijesti, jezika, kulture i običaja, ali i cjelovitosti svojih prostora. Interdisciplinarna obilježja geografije čine ovu knjigu zanimljivim štivom za arheologe, povjesničare, paleontologe, ekonomiste, gospodarstvenike, urbaniste, geo-dete i geologe. Nove i detaljnije geografske spoznaje očekuju se u novoj, višesveščanoj suautorskoj Geografiji Hrvatske, koju je autor u predgovoru najavio.MIHELA MELEM HAJDAROVIĆ

GEOGRAFIJA HRVATSKE Damir Magaš, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju i Izdavačka kuća Meridijani, Zadar 2013, 597 stranica.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia