Milica Prostran

Zoran M. Todorović

Todorović, Zoran M.

Prostran, Milica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

711JAHR  Vol. 4  No. 8  2013Zoran M. Todorović*, Milica ProstranIntegrativna bioetika i  vulnerabilne grupe** Integrativna bioetika danas je predmet brojnih debata. Nedavno je cijeli broj uglednog časopisa Medicine, Health Care and Philosophy (vol. 15) bio posvećen problemu “regionalne”, a prije svega “mediteranske” bioetike (1). Integrativnost bioetike teško je dovesti u pitanje, no uočava se dilema postoji li “integrativna bioetika” per se.Utemeljenje koncepta integrativnosti bioetike možemo naći u djelima Van Rensselaera Pottera, Fritza Jahra i Alberta Schweitzera (2-4). Koncept se odnosi ne samo na čovjeka ili čitav živi svijet, već i na sveukupnost odnosa živoga svijeta i njegove okoline. Kukoč piše da se s gledišta filozofije bioetika često smatra dijelom primijenjene etike, dok se u biomedicinskim znanostima bioetika uzima kao nova znanstvena disciplina ili nova medicinska etika (5). Utilitaristički koncept i konsenzus između liječnika i bolesnika izdvajaju bioetiku od klasičnog paternalističkog koncepta koji je dominirao u medicini od davnina. Kao nova medicinska disciplina, suvremena bioetika rođena je kao društveni pokret u SAD-u šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Nastala je kao potreba novog pristupa * Adresa za korespondenciju: Zoran M. Todorović, Institut za farmakologiju, kliničku farmakologiju i toksikologiju, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Dr. Subotića 1, 11 129 Beograd, Poštanski pretinac 38, e-mail: zoran.todorovic@mfub.bg.ac.rs ** Mini simpozij održan je 3. prosinca 2012. godine u okviru 41. simpozija Stremljenja i novine u medicini: inte-grativna bioetika i vulnerabilne grupe, organizatori prof. dr. Zoran Todorović i prof. dr. Milica Prostran u ime: •	Medicinskog fakulteta u Beogradu•	Bioetičkog društva Srbije•	Sekcije za Srbiju UNESCO-ove katedre za bioetiku•	Službe za kliničku farmakologiju Kliničkog centra Srbije.712JAHR  Vol. 4  No. 8  2013rješavanju etičkih pitanja koja su posljedica ubrzanog znanstveno-tehnoloških razvoja i otkrića u biomedicinskim znanostima. Istovremeno je obuhvatila/naslijedila i etičke dileme klasične medicinske etike, od pobačaja do eutanazije i donacije organa. Bioetika ne nudi gotove odgovore na takve dileme, ali pruža mogućnost interdisciplinarnog pristupa u nalaženju rešenja. Ona također pomaže u senzibilizaciji javnosti za bioetička pitanja i stvara okvir za uspješnu komunikaciju (uže gledano - znanstvenu ili regionalnu, a šire promatrano - između živog svijeta i njegove okoline) (6).Ideju integrativne bioetike u ovom području promovirala je skupina hrvatskih filozofa na čelu s profesorom Antom Čovićem krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća (7). Osnovna obilježja ovog koncepta, interdisciplinarnost i pluriperspektivizam, promovirana su na skupovima filozofa (10. dani Frane Petrića, Cres, 2001.) i bioetičara različitih profila (Lošinjski dani bioetike, Lošinj, 2001.) u Hrvatskoj. Prvi skup u Lošinju obilježio je pozdravni govor Van Rensselaera Pottera, zabilježen kao videozapis samo par dana prije njegove smrti. Koncept integrativne bioetike promoviran je u godinama koje slijede kroz program Southeast European Network of Integrative Bioethics, kao i skupove Southeast European Bioethical Forum i World Congress of Bioethics (Rijeka/Opatija, Croatia, 3–8 September 2008). I pored naizgled nespornog i privlačnog koncepta, integrativna bioetika naišla je na oštre kritike ili nerazumijevanje prije svega u samoj Hrvatskoj (8).Ne ulazeći u diskusiju o konceptu integrativne bioetike, namjera organizatora skupa “Integrativna bioetika i vulnerabilne grupe” bila je da interdisciplinarno i promovirajući pluriperspektivizam pristupi ovom osjetljivom pitanju. Problem ispitivanja koja uključuju vulnerabilne ispitanike i skupine, kao i pojam vulnerabilnosti uopće, značajan je iz više razloga. Europska škola bioetike, čije ideje sve više promoviraju pobornici integrativne bioetike, kao temeljni etički princip uzima upravo vulnerabilnost (9, 10). S jedne strane, ovom problemu donedavno se nije posvećivala dovoljna pažnja u znanstvenoj i stručnoj literaturi, a kriteriji za uključivanje pojedinih skupina u ovu kategoriju nisu bili dovoljno precizni (11). S druge strane, teško je naći bioetički problem koji više zahtijeva integrativni pristup, interdisciplinarnost i pluriperspektivizam. Vulnerabilnost je neodvojiva od svih ostalih bioetičkih principa, kako američkih, tako i europskih.Mini simpozij “Integrativna bioetika i vulnerabilne grupe” održan je 3. prosinca 2012. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u okviru 41. simpozija Stremljenja i novine u medicini. Mini simpozij otvorio je tradicionalni skup koji se održava za Dan škole predavanjem doc. Ive Rinčić iz Rijeke preko videolinka. U tome ima simbolike kojoj je teško odoljeti i koja upućuje na sve ono što integrativnu bioetiku čini posebnom: pluriperspektivizam i interdisciplinarno polje dijaloga Zoran M. Todorović, Milica Prostran: Integrativna bioetika i vulnerabilne grupe713između humanističkih, biomedicinskih i tehničkih znanosti. U prilog ovom konceptu govore i nadahnuta izlaganja ostalih predavača koja donosi ovaj broj časopisa JAHR.LITERATURA1. Ten Have, H., Gordijn, B., 2012, Med. Health Care Philos., 15, 419.2. Sass, H. M., 2007, Kennedy Inst Ethics J, 2007, 17, 279.3. Goldim, J. R., 2009, Perspect. Biol. Med., 52, 377.4. Jurić, H., 2001, Reč, 61, 141.5. Kukoč, M., 2012, Med. Health Care Philos., 15, DOI 10.1007/s11019-012-9381-0.6. Todorović, Z., Prostran, M., Turza, K. (eds.), Transworld Research Network, Kerala, India, 2012.7. Čović, A., 1997, Synthesis Philosophica, 12, 559.8. Bracanovic, T., 2012, Dev World Bioethics, 12, 148.9. Kemp, P., Rendtorff, J. D., 2008, Synthesis Philosophica, 46, 239.10. Muzur, A., Rinčić, I., 2011, Synthesis Philosophica, 26, 133.11. Levine, C., 2004, Am J Bioethics, 4, 44.

Integrativna bioetika i vulnerabilne grupe

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia