Ana Mavrić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

248HISTORIA VARASDIENSIS: ČASOPIS ZA VARAŽDINSKU POVJESNICU,  2 (2012)               tog okoliša, pa volimo razmišljati o ljudskoj djelatnosti kao da se događa u vakumu, nevezano uz ostalu živu i neživu prirodu. Mikrobi nas podsje-ćaju da to nije tako. Nakon velikog pomora ljudske populacije uzrokova-nog kugom došlo je do obnavljanja šuma u Europi, a postoji i teorija da su se smanjile emisije stakleničkih plinova. To možemo protumačiti kao neizbježnu međuovisnost svih vrsta na Zemlji, ali i zapitati se koliko smo zapravo podređeni volji mikroba? Kratko ponavljanje lekcije o metiljima i njihovoj sposobnosti da utječu na ponašanje domaćina koje osigurava nji-hovo daljnje razmnožavanje je sigurno potaknulo mnoge sudionike preda-vanja na razmišljanje. Spomenuvši danas masovno korištene antibiotika i njihovih učinka, kao i sve češću praksu rađanja carskim rezom,  Profesor Zelko je na kraju ukazao na veliku važnost i sveprisutnost mikroba, odnosno bakterija kako na individualnoj, tako i na globalnoj razini. Međutim, pitanje je mogu li ljudi prihvatiti činjenicu da sićušni mikroorganizmi nevidljivi golim okom mogu zbrisati cijele civilizacije visoko razvijenog Homo sapiensa. Frank Zelko je po majci podrijetlom iz Međimurja, a rođen je i odra-stao u Melburnu u Australiji, a danas je sveučilišni profesor na Univer-sity of Vermont u SAD-u te ujedno istraživač u Rachel Carson Center for Environment and Society Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu. Specijalist je za ekohistoriju, a trenutno se bavi poviješću ekoloških pokre-ta. Pred izlaskom iz tiska mu je knjiga o povijesti Greenpeace-a u izdanju Oxford University. Marina ZrnićFranjo Martinez, Oko naše gore Ivanščice. Prirodoslov-no – povijesni prikaz, Matica hrvatska - Ogranak Mati-ce hrvatske u Čakovcu, Čakovec 2012., 135 str.Franjo Martinez rođen je u Beletincu (kraj Varaždina) 1930. Završio je Učiteljsku školu u Čakovcu, a uskoro je na Višoj pedagoškoj školi u Za-grebu diplomirao biologiju-kemiju s fizikom. Najveći dio života predaje u Čakovcu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu diplomi-rao je biologiju, a 1979. je obranio i specijalistički rad (u rangu magisterija). Aktivno radi na populariziranju prirodnih znanosti među mladima. Uz niz znanstveno-popularnih članaka objavio je i tri knjige: Prilozi za proučava-249PRIKAZInje rodoslovlja obitelji Martinez, Priroda i kultura u srazu, Sjećanja i spo-znaje.U knjizi Oko naše gore Ivanščice, Franjo Martinez objedinjuje povije-sni i prirodoslovni prikaz kraja oko Ivanščice te na mjestima štivo zvuči poput putopisa. U povijesnom dijelu obrađuje povijest naselja i utvrda na obroncima Ivanščice. Knjiga je podijeljena u tri cjeline: Predgovor, Krajolici sjevernog podnožja Ivanščice i Krajolici južnog podnožja Ivanščice. Iako je autor veći dio života proveo izvan rodnog kraja, svima koje zanima povijest Varaždinske županije, učinio je veliku uslugu. Povijest manjih mjesta koja su vjerojatno živa od srednjeg vijeka, unutar granica feudalnih vlastelin-stava manje je poznata i o njima nema puno literature. U novije vrijeme nastale su neke monografije, ali ne o svim mjestima, a nedostaje i sinteza poput Martinezove knjige te sinteza koja bi ponovno povijesne izvore o ovom kraju interpretirala. Upravo je povijest današnje sjeverozapadne Hr-vatske vrlo važna za shvaćanje srednjovjekovne hrvatske povijesti uopće.1 Prema riječima autora, osnovna svrha ove knjige je da se zabilježi današnje stanje spomenika koje mnogi ni ne primjećuju. Dakle, ova knjiga bi trebala otkriti što sve ovaj kraj čuva i skriva.Prvu cjelinu, Predgovor (str. 9-17), autor započinje geografskim opisom i objašnjenjem pojma krajolika, općenito, a zatim onoga koji je tema ove knjige. Nastavlja s kratkim bajkovitim opisom i sjećanjem na rodni kraj. Kroz cijeli uvod objašnjava zašto je izabrao ovaj krajolik za obrađivanje u knjizi.U drugoj cjelini, Krajolici sjevernog podnožja Ivanščice (str. 18-75), au-tor opisuje naselja: Strmec Remetinečki, Remetinec, Podevčevo, Bela, Se-ljanec Podbelski, Margečan, Željeznica, Prigorec, Ivanec, Lepoglava i Oču-ra. Treća cjelina, Krajolici južnog podnožja Ivanščice (str. 76-120), obuhvaća naselja: Golubovec, Lobor, Belec, Selnica, Zajezda, Gotalovec, Pece, Podru-te, Topličica, Madžarevo, Novi Marof.U svakom prikazu pojedinog naselja, autor na početku smješta naselje u prostor te objašnjava značenje toponima. Zatim opisuje s čime se ljudi bave i kako su uredili svoje mjesto. Prelazi na spomenike (pojedine lokalitete ili građevine) koji su nam ostali od antičkog razdoblja preko srednjeg vijeka do modernog doba. Ukratko opisuje političku povijest i događaje koji su promijenili izgled mjesta ili sastav stanovništva. Tako, npr. kako se živjelo 1 Mnoge utvrde na obroncima Ivanščice te u njenoj blizini odaju svoje postojanje od 12. st., a kako arheološka istraživanja Krešimira Filipeca pokazuju na primjeru crkve u Loboru – od ranog srednjeg vijeka (8./9. st.) postoji drvena konstrukcija koja s vremenom biva zamijenjena kamenom. Filipec, Krešimir, „Drvena crkva u Loboru – najstarija franačka misionarska crkva u sjevernoj Hrvatskoj,“ Starohrvatska prosvjeta III, 37 (2010): 51-59. Članci Krešimira Filipeca dostupni su na Internetu: Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, URL: http://hrcak.srce.hr/search/?q=kre%C5%A1imir+filipec (23.8.2012.).250HISTORIA VARASDIENSIS: ČASOPIS ZA VARAŽDINSKU POVJESNICU,  2 (2012)               uz utvrde Bela, Grebengrad, Milengrad, Belecgrad, Oštrcgrad i Lobor u srednjem vijeku, pa kako su iz njih nastala današnja mjesta u ranom novom vijeku dolaskom novih velikaških obitelji na vlast. Donosi fotografiju ma-jura (marofa) u Podevčevu (koji su dali sagraditi Erdödyji u 18. st.), inače zaboravljenog u ostatku literature. Iznosi podatke o vremenu izgradnje i izgledu crkava. Opisuje stare i nove znamenitosti svakog mjesta kao i arhe-ološke lokalitete. Zadnje odlomke autor posvećuje zanimljivoj informaciji vezanoj uz naselje, opisu lokalnih posebnosti ili ekonomske perspektive mjesta. U zaključnoj riječi, na zadnjim stranicama autorovog teksta u knji-zi, govori o ekološkoj prošlosti i budućnosti ovog kraja te ukratko opisuje promjene u geomorfološkim osobitostima krajolika kroz povijest.Martinez je na jednostavan i sveobuhvatan način predstavio političku, gospodarsku i kulturnu povijest kraja oko Ivanščice. Može se reći da je na-stavljač povjesničara poput Laszowskog, Szaba te Đurića i Feletara koji su putujući od jedne do druge značajne građevine u sjeverozapadnoj Hrvat-skoj bilježili njihovo tadašnje stanje, ostavivši tako budućim generacijama neprocjenjivo znanje. Iako Martinez nije povjesničar, i to se u njegovu dje-lu vidi po malo korištene literature, potrudio se sažeto zabilježiti poznatu nam povijest svakog naselja.Knjiga obiluje fotografijama krajolika, spomenika (znamenitosti), na-selja koje prikazuju njihovo današnje stanje. Na prva i zadnja dva lista (uk-ljučujući unutrašnjost korica) knjige nalaze se dvije karte (autokarta i sate-litska karta) koje prikazuju sve toponime koje autor u knjizi spominje, ali i one oko njih. Na prvim dvjema stranicama nalazi se kazalo s naslovima cjelina i njihovim podnaslovima. Na kraju knjige, nakon Pogovora Dragu-tina Feletara, nalazi se upotrijebljena literatura, bilješka o autoru te indeks. Jedina zamjerka je da nema bilješki ni izvora fotografija (pa se može samo nagađati da je sve fotografije snimio sam autor).Knjigu preporučam svima koji se žele informirati o lokalnoj povijesti Varaždinske županije ili povijesti mjesta koje je autor spomenuo u knjizi.Ana Mavrić DRUŠTVO POVJESNIČARA GRADA VARAŽDINA I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE UDK 94(497.5-37Varaždin) ISSN 1848-0837HISTORIA VARASDIENSISČASOPIS ZA VARAŽDINSKU POVJESNICU2VARAŽDIN, 2012.2HISTORIA VARASDIENSIS: ČASOPIS ZA VARAŽDINSKU POVJESNICU, 2 (2012)            UDK 94 (497.5-37 Varaždin)  Nakladnik / PublisherDruštvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županijeZa nakladnika / For the PublisherSpomenka TežakUredništvo / Editor’s boardSonja Poljak (Ivanec) Magdalena Lončarić (Varaždin)Vladimir Huzjan (Varaždin) Ivan Obadić (Zagreb)Suzana Jagić (Ivanec) Spomenka Težak (Varaždin)Ivančica Jež (Ludbreg) Hrvoje Petrić (Zagreb)Siniša Krznar (Zagreb) Kruno Sudec (Varaždin)Kontakti Uredništva / Editor’s officeFranjevački trg 6, 42 000 Varaždin; tel/fax. 042/658 762; e-mail: historiavarasdiensis@gmail.comGlavni i odgovorni urednici / Editors in Chiefdr. sc. Hrvoje Petrić, MSc Ivan ObadićSavjet časopisa / Journal’s council boarddr. sc. Juraj Belaj (Zagreb), dr. sc. Neven Budak (Zagreb), dr. sc. Dragutin Feletar (Koprivnica), mr. sc. Ernest Fišer (Varaždin), PhD Zoltán Gőzsy (Pečuh), dr. sc. Željko Holjevac (Zagreb), Siniša Horvat, prof. (Varaždin), dr. sc. Andrej Hozjan (Maribor), Damir Hrelja, prof. (Varaždin), dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević (Zagreb), Miroslav Klemm, prof. (Varaždin), dr. sc. Nevenka Krklec (Varaždin), dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol (Zagreb), dr. sc. Janko Pavetić (Varaždin), prof. emeritus Franjo Ruža (Varaždin), akademik Franjo Šanjek (Zagreb), Marina Šimek, prof. (Varaždin), mr. sc. Eduard Vargović (Varaždin), PhD Leopold Toifl (Graz) Grafički urednik / Graphic editorKruno SudecUrednik na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske “Hrčak”/Journal editor at “Hrčak” - The Portal od scientific journals of CroatiaDejan ZadroNaklada / Copies300Priprema i tisak / Layout and PrintTiskara Zelina d. d. - Sv. Ivan ZelinaČasopis izlazi jednom godišnje. Cijena primjerka iznosi 100 kuna. Časopis se objavljuje novčanom potporom Grada Varaždina, Bernarde Nova d. o. o. i TMT ČakovecKorice: Freska s prizorom dvanaestogodišnjeg Isusa koji raspravlja s pismoznancima u hramu. Južni zid svetišta crkve sv. Marije u Lepoglavi. Ivan Ranger, oko 1742. godine.Fotografija freske i likovni koncept korica: Kruno SudecPriprema korica za tisak: Studio Fotak

Franjo Martinez, Oko naše gore Ivanščice. Prirodoslovno-povijesni prikaz, Matica hrvatska - Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Čakovec 2012., 135 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals