Ivana Ožanić Roguljić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

131ni sljedbenici katoličke vjere i da teže za vlastitim posvećenjem. Ova zbirka svo-jim sadržajem može pomoći i u toj duž-nosti da s velikom ljubavlju razmatramo o kucajima Isusova Presvetoga Srca u Istini i u skladu s učenjima Crkve.Bojan BijelićCzriquenicza 1412. — Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina (ur. Nina Kudiš i dr.), Muzej Grada Crikvenice, Crikve-nica, 2012,  252 str.Deset autora pripremalo je izlož-bu koja je popraćena izvrsnim kata-logom pod naslovom »Czriquenicza 1412. — Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina«. Irena Jurić, donedavno ravnateljica Muzeja Grada Crikvenice začetnica je cijeloga projekta. Katalog je dobio godišnju nagradu Hrvatskoga muzejskog društva kao najbolji izda-vačko–izložbeni projekt u Hrvatskoj u 2012. godini. Glavna mu je uredni-ca Nina Kudiš, a ocijenjen je kao dra-gocjen doprinos boljemu poznavanje Vinodola, njegove povijesti, kulturne i vjerske prošlosti te umjetnosti. Kao takav, može poslužiti kao polazište za buduća istraživanja i studij umjetničke i povijesne baštine crikveničkoga pod-ručja.Autori su svojim članicma u katalo-gu napravili pregled ostavštine pavlina u Crikvenici i Vinodolu. Ordo Sancti Pauli Primi Eremitae (Red svetoga Pavla Pr-vog Pustinjaka) puno je ime redovnič-ke zajednice koja godine 1412. dolazi na mjesto, danas poznato pod imenom Crikvenica. Katalogom i izložbom obra-đena je tematika djelovanja i ostavštine pavlina u Vinodolu i Crikvenici, glago-ljaška baština Vinodola, graditeljstvo u doba pavlina, skulptura od 15. do 18. stoljeća, slikarstvo i liturgijski pred-meti te povijesni tekstil na području Vinodola. Na kraju se nalaze kataloški obrađene cjeline kao što su kiparstvo, slikarstvo, zlatarstvo, tekstil, keramika, isprave, knjige, numizmatika, oružje, epigrafija, etnografija. Katalogom i izložbom prikazan je duhovno i umjet-nički bogat život Vinodola pod utjeca-jem i stalnom prijetnjom velikih povi-jesnih događanja kao što su osmanske opasnosti te austrijsko–mletački sukobi i razračunavanja.Znanstveni dio o dolasku, životu i kraju boravka pavlina u Crikvenici započinje člankom koji potpisuje Ivo Mileusnić, gdje se govori o posjedima crikveničkih pavlina u Vinodolu. Ime današnjega grada Crikvenice prvi se put spominje u fundacijskoj ispravi Ni-kole IV. Frankapana iz 1412. o osnutku pavlinskoga samostana. Nakon uvoda i opisa geografskoga, ekonomskoga i političkog značenja Vinodola, govori o strukturi društva i ustroju vlasti, razvo-ju vinodolskih luka, ulozi Frankapana u Pavlinskom redu te nasljednicima Nikole IV. Frankapana koji su također nastavili biti darežljivi prema pavlinima, posebice Martin V. Frankapan. U poli-tičkim i ratnim previranjima Pavlinski red nadživio je obitelj koja je potakla njihov dolazak u Crikvenicu. Samostan u Crikvenici ukinut je kad i svi ostali samostani u Hrvatskoj, odlukom cara i kralja Franje Josipa II. 1786. godine.Sljedeći je članak Marka Medveda, koji obrađuje crkvene okolnosti dolaska i djelovanja pavlina u Crikvenici. Pa-vlinski samostan u Crikvenici dvanaesti je njihov samostan na prostoru Hrvat-ske te pripada Krbavskoj biskupiji. Ta je biskupija nastala 1185. godine odlukom crkvenoga sabora u Splitu. Crkveno sre-dište Vinodola u razvijenome srednjem vijeku bio je Bribir. Godine 1460. bi-skupsko je sjedište preneseno iz Krbave u Modruš. Po novome središtu biskupi-132ja se počela nazivati Modruškom, a nje-zini pastiri modruškim biskupima.Do godine 1493. službeno im je sje-dište bilo u samome Modrušu, zatim se te godine seli u Novi Vinodolski, sve do 1596. Nakon toga razdoblja dolazi pod upravu senjskih biskupa. Razdoblje do 1596. doba je u kojem Krbavska, a po-tom Modruška biskupija, opstoji kao sa-mostalna dijeceza s vlastitim biskupom i biskupijskim strukturama.Bogatom glagoljaškom baštinom koju pavlini zatječu o svome dolasku bavi se Željko Bistrović u članku Gla-goljaška baština Vinodola. Očuvani spomenici govore o neprekinutoj gla-goljaškoj aktivnosti od polovice 14. do polovice 17. stoljeća na prostoru Vino-dola. Danas su glagoljaški dokumenti raspršeni po raznim ustanovama u Hr-vatskoj. Uz znanstveni pregled važnih glagoljaških dokumenta, članak je vrije-dan i po ideji po kojoj bi se nedostatnost brige za ovu vrstu baštine mogla promi-jeniti tako da Muzej Grada Crikvenice postane trajnim utočištem barem nekih glagoljaških brevijara, blagdanara i spisa.Marijan Bradanović govori o gradi-teljstvu Vinodola u doba pavlina koje započinje s pregledom arheoloških osta-taka iz rimskoga razdoblja koje pavlini sasvim sigurno nalaze u nekom obliku po svome dolasku. Urbanistički proma-trano, vinodolska naselja sliče krčkim kaštelima. Regionalne sličnosti prate i opće srednjovjekovne načine grado-gradnje te se brojne paralele pronalaze od Istre prema zapadu i sjeveru, diljem kontinentalne i mediteranske Europe. Zbog povijesnih je prilika reprezen-tativna stambena izgradnja kroz duže vremensko razdoblje bila povezana s fortifikacijskim graditeljstvom. Iz Vino-dolskoga se zakonika također saznaje o gradnji gradova kako ih Zakonik nazi-va. Spominju se Novi Grad, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljine, Ba-kar, Trsat i Grobnik. Osim o gradovima, autor govori o posebnostima crkvene i samostanske gradnje.Ivan Braut daje pregled skulptura 15. i 16. stoljeća na prostoru Vinodola koje prema autorovim riječima pokazu-ju malobrojna i fragmentarno očuvana ostvarenja; tek su iznimno iznadprosječ-nih likovnih dosega, a češće osrednje ili lošije kvalitete. »Unatoč tomu, riječ je o vrijednim svjedocima prošlih izgublje-nih prostora, vremena i ljudi.«Damir Tulić kronološki nastavlja na prethodni članak osvrtom na skulpturu i altaristiku u vinodolskome kraju u 17. i 18. stoljeću.Nina Kudiš posvetila je svoj članak slikarstvu u Vinodolu. Najslavniji je sit-noslikar, naravno, Julije Klović. Veneci-janski poticaji vidljivi su u slikama kao što je Bogorodica s Djetetom iz župne crkva Uznesenja Blažene Djevice Mari-je koja datira u vrijeme osnutka samo-stana. U vremenskim razmacima vene-cijanski su poticaji nastavljali dolaziti na prostor Vinodola. Poliptih iz crkvice svetih Fabijana i Sebastijana u Novom Vinodolskom (1511) jedina je sačuvana oltarna slika iz vremena 15. i 16 st.Mateja Jerman obrađuje liturgijske predmete od plemenitih metala na po-dručju Vinodola. Sačuvani se predmeti dijele na radove umjetničkoga obrta na-stale u zlatarskim središtima Mletačke Republike ili Habsburškoga Carstva. S obzirom na geografski položaj Vino-dola, utjecaji su potpuno razumljivi: sa zapadne strane Mletačka je Republika posjedovala kvarnerske otoke, dok su sa sjeverozapadne strane Kranjskom, Štajerskom te sve do grada Rijeke vla-dale vlastelinske obitelji germanskoga podrijetla. Vodeću ulogu kao naručitelji svakako su imali knezovi Krčki (Fran-kapani). U izložbi i katalogu pažnja je posvećena relikvijarima sv. Uršule (pet komada) koji su istaknuti kao poseb-nost vinodolskoga kraja.133Iva Jazbec bavi se vrlo zanimljivom temom povijesnih tekstila na području Vinodola. Liturgijski se tekstil svrstava u četiri opće kategorije: donja liturgij-ska odjeća, gornja liturgijska odjeća, li-turgijsko odnosno svećeničko znakovlje i liturgijska oprema oltara, tabernakula i kaleža.Tea Rosić, kustosica Muzeja grada Crikvenice, objašnjava kako je došlo od zamisli do ostvarenja izložbe Czrique-nicza 1412. — Život i umjetnost Vinodo-la u doba pavlina.Posebnost je projekta što su u nj ravnopravno uključeni i iskusni i mladi znanstvenici i stručnjaci, što je rezultira-lo katalogom izrađenim po svim krite-rijima suvremene znanstvene metodo-logije. Katalog je vrijedan ne samo kao pregled povijesti Crikvenice i Vinodola, nego na jednome mjestu sažima i značaj hrvatske baštine u doba pavlina. Pavlini kao nositelji kulture i vjere utjecali su na mnoge strukturalne promjene u svi-jesti svojih suvremenika, što je istaknuto ovom publikacijom. Prostor na kojem je živio Julije Klović i na kojem je napisan Vinodolski zakonik dobio je još jedan medij za vrednovanje njegove bogate baštine. Na kraju se može reći da je im-pozantan jubilej grada Crikvenice po-praćen hvalevrijednim projektom koji su prepoznale i struka i publika.Ivana Ožanić RoguljićGoran Ivanišević, Marijan Gajšak: Prilozi za životopis, Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2013, 418 str.»Marijan Gajšak bio je hrvatski in-telektualac, isusovac, svećenik i svestra-ni likovni umjetnik — kipar, slikar, vit-rajist, ikonopisac, a posjedovao je i lijep tenorski glas i druge darove Duha Sve-toga. Posljednjih nekoliko godina raste i zanimanje za njegovo likovno stvara-laštvo koje je rezultiralo objavljivanjem likovne monografije ’Marijan Gajšak. Sakralna umjetnost’ 2010. godine.«Ovim biranim riječima autor u pred-govoru opisuje p. Marijana Gajšaka kojega je osobno poznavao. Knjiga G. Ivaniševića rezultat je obrade građe raznovrsne literature i građe o ovome svestranom svećeniku–isusovcu. U njoj su prikazani osnovni životopisni podat-ci, podatci o školovanju, likovnoj i pje-vačkoj djelatnosti. U drugome je dijelu knjige reproduciran izbor iz Gajšakovih objavljenih i rukopisnih djela uz nekoli-ko pisama.Knjiga je grafički i vizualno dobro opremljena kako i dolikuje djelu ove vrste. Upotpunjena je mnogobrojnim fotografijama (ukupno 40) koje prate život i djelo p. Marijana Gajšaka od nje-govih mladih dana, preko školovanja i konačno svećeništva u kojem je na po-seban način došla od izražaja njegova ljubav prema crkvenome Istoku. Tu su još i fotografije njegova likovnog stvara-laštva.Pater Marijan Gajšak rođen je 18. kolovoza 1944. u župi Klanjec u Hr-vatskome zagorju. U novicijat Druž-be Isusove stupio je 30. srpnja 1961. u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1973. Nakon završenih studija i redovničke formacije 1979. godine do-lazi u malo sjemenište na Fratrovac te tada počinje njegov specifični aposto-lat umjetničkoga stvaralaštva na polju kiparstva i slikarstva. O tom razdoblju postoje i svjedočanstva njegove subra-ć e isusovaca koja su također donesena u ovoj monografiji. Umro je 6. veljače 1993. Bio je Božji čovjek vrijedan spo-mena i boljega poznavanja. Na obljetni-cu njegove smrti 2011. godine služena je liturgija u klanječkoj župnoj crkvi, a dan ranije predstavljena je ova monografija.Posebnu njegova ljubav prema krš-ćanskome Istoku moguće je isčitati iz 

Czriquenicza 1412. — Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina (ur. Nina Kudiš i dr.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia