Ana Virag

Croatian

Virag, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

AristotelAna Virag”Do pojave simboličke logike (to jest, u toku vǐse od dvije hiljade godina) Aristotelov autoritetu pitanjima logike ostao je neosporen i na njegovu logiku gleda se kao na sveobuhvatan sistemkoji ne dopušta nikakvo proširenje.” −A.N. PriorARISTOTELOV ŽIVOT384. god. pr.n.e. Aristotel, budući filozof, roden je u grčkoj koloniji Stagiri u Trakiji, gdje provodi lijepodjetinjstvo na udobnom dvoru uz oca liječnika Nikomaha i majku Feastidu. Rano ostaje bez roditelja.oko 368. god. pr.n.e. kao bistar mlad čovjek stiže na školovanje u Atenu i kao sedamnaestogodǐsnjakpridružuje se Platonu i njegovoj Akademiji na kojoj se školovao i radio 20-ak godina.347. god. pr.n.e. napušta Akademiju (neki kažu i zato što nije postao čelnim čovjekom Akademije) iodlazi u gradić Aternej, gdje se oženio Pitijom, 20 godina mladom djevojkom, koja mu je rodila kćeri ubrzo umrla (poslije je našao novu ljubav koja mu je rodila sina Nikomaha).oko 341. god. pr.n.e. seli se na otok Lezb (Lesbos), gdje se bavi proučavanjem prirode, osobito morskihživotinjica, pa većinu dana provodi uz morsku lagunu.oko 342. god. pr.n.e. odlazi u Makedoniju podučavati Aleksandra Velikog, Filipovog sina, na pozivFilipa koji mu pǐse: ,,Znaj da mi se rodio sin; ali ja nisam toliko zahvalan bogovima što su mi gapodarili, koliko što su naredili da se rodi za tvoga života. Ja se nadam da će tvoje staranje i tvojaznanja učiniti da bude dostojan mene i svojeg budućeg carstva.”347. god. pr.n.e. nakon Filipove smrti vraća se u Atenu i kao ugledan filozof osniva Likej, ”peripatetičkuškolu” (o izabranim temama raspravljalo se šetajući) koja se bavila sintezom dotadašnjeg grčkogznanja. Držao je predavanja u Likeju 13 godina.323. god. pr.n.e. nakon Aleksandrove smrti dolazi u opasnost zbog nestabilnih političkih prilika i svojeveze s makedonskim dvorom, te napušta Atenu uz riječi: ,,Uskratit ću Atenjanima priliku da sedvaput ogriješe o filozofiju”, aludirajući pritom na Sokratovu smrt.322. god. pr.n.e. Aristotel umire. Postoji vǐse teorija o njegovoj smrti: jedna kaže da je umro odželučanih tegoba, a druga od očaja jer nije mogao odgonetnuti zagonetku mijenjanja morskih strujau prolazu kod Eubeje.ČIME JE ZADUŽIO ZNANOST?Sistematizirao je cjelokupno tadašnje znanje i time postavio temelj za razvoj mnogih znanosti, a kaouniverzalni mislilac promislio je o svakom području ljudskog umovanja. Bio je realist vǐse vezan za pojavnisvijet nego njegov učitelj Platon, što prikazuje slavna Raffaelova slika ”Atenska škola”, na kojoj Platonpokazuje rukom uvis, prema carstvu ideja, a pokraj njega Aristotel pokazuje na zemaljski svijet bivanja.Utemeljio je novu znanost − logiku.Uvelike je doprinio razvoju etike i politike (zastupao je njihovo jedinstvo) te psihologije, biologije ijezikoslovlja. Današnje znanosti u neku ruku počivaju na njegovim temeljima.16Imao je mnogo učenika i sljedbenika. Napisao je oko 400 djela ( o kategorijama, analitici, fizici, nebu,pamćenju, snovima, životu i smrti, životinjama, prirodnim pojavama, umjetnosti, bogu. . . ), ali je danassačuvano samo 30-ak knjiga, ostalo je izgubljeno u prohujalim stoljećima.Mnoga njegova razmǐsljanja i danas su izazov filozofima, umjetnicima, znanstvenicima i svakom inte-lektualcu, znatiželjniku, kako bi rekao njegov učitelj Platon, s erosom u duši.ARISTOTEL KAO LOGIČAROd njegovih sačuvanih spisa većina su vrlo vjerojatno bile zabilješke za predavanja u Likeju (Ezoteričkispisi), od kojih je danas sastavljen CORPUS ARISTOTELICUM koji ima pet velikih dijelova. CorpusAristotelicum na području logike čine sljedeća djela:1. KATEGORIAI (KATEGORIJE) - učenje o 10 najopćenitijih pojmova2. PERI HERMENIAS (O TUMAČENJU) - učenje o rečenici i sudu3. ANALYTIKA PROTERA (PRVA ANALITIKA) - knjige o zaključku, silogizmu4. ANALITYKA HYSTERA (DRUGA ANALITIKA) -knjige o dokazu i definiciji5. TOPIKA (TOPIKA) - knjige o zaključcima iz vjerojatnih premisa6. PERI SOFISTIKON ELENHON (O SOFISTIČKIM OPOVRGAVANJIMA) - o logičkim pogreškama(varljivim zaključcima)Poslije njegove smrti sva navedena djela dobivaju zajednički naziv ORGANON (odnosno ORUDE).Time se želi istaknuti da je logika nužni uvod u filozofiju ili filozofijska propedeutika iako sam Aristotelto nije izrijekom tvrdio. U najvećoj mjeri on je tvorac tradicionalne logike. Može se reći da povijestlogike započinje s Aristotelom, iako i kod njegovih prethodnika nalazimo začetke logike u obliku otkrićaindukcije i definicije u Sokrata i Platonove dijalektike. Ipak, nǐsta od toga što se zbilo prije njega nijeimalo tako snažan utjecaj na području logike. Promislio je o svim oblicima misli, logičkim pogreškama,principima mǐsljenja. . . a osim što je detaljno razradio teoriju kategoričko-asertoričkog silogizma, dao je izačetke modalne logike te logika vǐseg stupnja.POJAM I KATEGORIJEKad govorimo o Aristotelovim kategorijama, teško je razlučiti da li ih je on promatrao kroz ontologiju,logiku ili gramatiku, odnosno, teško je reći podrazumijeva li on pod pojmom ’kategorija’ najvǐsi rod bića,najopćenitije pojmove ili najopćenitije riječi. Najčešće tumačimo kategorije kao najopćenitije pojmove,najvǐse rodove. Po Aristotelu postoji 10 kategorija (iako taj broj varira, pa u nekim djelima spominje 3, 4ili 8 kategorija; medutim, to nije bitno, važno je što smatra da ne postoji samo jedan jedini najopćenitijipojam), a to su: supstancija, kvaliteta, kvantiteta, mjesto, vrijeme, relacija (odnos), položaj, posjedovanjeili stanje, radnja ili djelovanje i trpljenje.supstancija: Aristotelkvaliteta: filozofkvantiteta: 175 cmmjesto: Atenarelacija (odnos): Platonov učenikAleksandrov učiteljpoložaj: šetajući17posjedovanje ili stanje: pun znanjaradnja ili djelovanje: poučavatrpljenje: protjeran iz AteneSUDOVI I ISTINAAristotel je, utvrdivši što je pojam i što su kategorije, dalje razmǐsljao o tome kako se pojmovi povezujui tako otkrio - sudove. Podijelio je sudove po kvaliteti (na afirmativne i negativne), po kvantiteti te pomodalitetu (tu je početak modalne logike).Dao je i prvu definiciju, prvu teoriju istine. On kaže da je misao istinita kada se slaže s realnošću, tj.kada postoji adekvacija ili korespondencija izmedu misli i stvarnosti (,,Zbog toga što ti jesi bijel, mi koji tokažemo, govorimo istinu”). Tu njegovu teoriju o istini zato nazivamo klasičnom teorijom istine, teorijomadekvacije ili korespondencije.ZAKLJUČAKOsim što je proučio sudove, promotrio je i kako se oni udružuju, odnosno što se dobiva njihovominterakcijom i tako došao do zaključka, odnosno silogizama. To je jedno od epohalnih otkrića u razvojulogike i to zato što sadrži začetke stvaranja moderne (simboličke) logike, a i po prvi puta u povijesti znanostianalizirane su forme zaključivanja. Proučio je 137 modusa modalnog silogizma.Istražujući silogizme došao je i do aksioma (principa) logike. Prva tri principa mǐsljenja pripisuju seupravo njemu (to su princip identiteta, princip proturječnosti i princip isključenja trećeg)Osim što se bavio pojmom dokaza, za matematiku je Aristotel važan jer se (medu prvima) baviopojmovima aktualne i potencijalne beskonačnosti, diskretnih i neprekidnih veličina.ARISTOTELOVE MUDRE MISLIU velikoj paleti Aristotelovih mudrih misli teško je izabrati ’top 10’. Evo nekih koje su se mene posebnodojmile:• Bez prijatelja nitko ne bi izabrao živjeti, makar imao sva ostala dobra.• Pametan čovjek izbjegava kako ono što je suvǐsno, tako i ono što je nedovoljno, te teži sredini.• Ako je u našoj vlasti učiniti nešto dobro, onda je u našoj vlasti i učiniti nešto loše.• Sve što se upotrebljava, može se upotrijebiti dobro i loše.• Najvǐse voljeti uživanja koja su nam zajednička sa životinjama - životinjski je.• Gdje nema kajanja, nema ni popravljanja.• Mi smo ono što ponavljajući radimo. Odličnost, dakle, nije čin nego navika.• Obrazovanje je najbolja priprema za putovanje u starost.Jeste li znali?Pojam stereometrija (geometrija prostora) pojavio se još u Aristotelovim djelima, aunatoč tome što je planimetrija (geometrija ravnine) starija od stereometrije nazivplanimetrija izmǐsljen je tek u srednjem vijeku po uzoru na naziv stereometrija.18

Aristotel

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia