Summary of the phylogenetic least squares regression model testing for the effects of thermal performance breadth for aerobic scope (60, 70 and 90% of Pmax), optimal temperature (Topt), body mass (log g) and lifestyle (benthic, benthopelagic, or pelagic) on maximum aerobic scope (Pmax; log mg O2 h-1). N = 28 species

Jan Lindström (3128394)

Julie J. H. Nati (3128391)

Lewis G. Halsey (294689)

Shaun S. Killen (453180)

PubMed

The physiology and behaviour of ectotherms are strongly influenced by environmental temperature. A general hypothesis is that for performance traits, such as those related to growth, metabolism or locomotion, species face a trade-off between being a thermal specialist or a thermal generalist, implying a negative correlation between peak performance and performance breadth across a range of temperatures. Focusing on teleost fishes, we performed a phylogenetically informed comparative analysis of the relationship between performance peak and breadth for aerobic scope (AS), which represents whole-animal capacity available to carry out simultaneous oxygen-demanding processes (e.g. growth, locomotion, reproduction) above maintenance. Literature data for 28 species indicate that peak aerobic capacity is not linked to thermal performance breadth and that other physiological factors affecting thermal tolerance may prevent such a trade-off from emerging. The results therefore suggest that functional links between peak and thermal breadth for AS may not constrain evolutionary responses to environmental changes such as climate warming

Nati, Julie J. H.

Lindström, Jan

Halsey, Lewis G.

Killen, Shaun

Enlighten

English

Is there a trade-off between peak performance and performance breadth across temperatures for aerobic scope in teleost fishes?

A) Relationship between model-derived Pmax and maximum aerobic scope (AS) measured in the original study from which data were extracted (Pmax = 0.998(AS) + 3.876; p < 0.001, r<sup>2</sup> = 0.996). B) Relationship between model-derived Topt and the maximum temperature (T) at which AS was measured in the original study from which the data were extracted (Topt = 0.962(T) + 0.415; p < 0.001, r<sup>2</sup> = 0.973). In both panels, each point represents one study and species (n = 28)

FigShare

Figure S1 from Is there a trade-off between peak performance and performance breadth across temperatures for aerobic scope in teleost fishes?

Table S3-S5 from Is there a trade-off between peak performance and performance breadth across temperatures for aerobic scope in teleost fishes?

The physiology and behaviour of ectotherms are strongly influenced by environmental temperature. A general hypothesis is that for performance traits, such as those related to growth, metabolism or locomotion, species face a trade-off between being a thermal specialist or a thermal generalist, implying a negative correlation between peak performance and performance breadth across a range of temperatures. Focusing on teleost fishes, we performed a phylogenetically informed comparative analysis of the relationship between performance peak and breadth for aerobic scope (AS), which represents whole-animal capacity available to carry out simultaneous oxygen-demanding processes (e.g. growth, locomotion, reproduction) above maintenance. Literature data for 28 species indicate that peak aerobic capacity is not linked to thermal performance breadth and that other physiological factors affecting thermal tolerance may prevent such a trade-off from emerging. The results therefore suggest that functional links between peak and thermal breadth for AS may not constrain evolutionary responses to environmental changes such as climate warming.</jats:p

Julie J. H. Nati

Jan Lindström

Lewis G. Halsey

Shaun S. Killen

Crossref

Biology Letters

Enlighten: Publications

The physiology and behaviour of ectotherms are strongly influenced by environmental temperature. A general hypothesis is that for performance traits, such as those related to growth, metabolism, or locomotion, species face a trade-off between being a thermal specialist or a thermal generalist, implying a negative correlation between peak performance and performance breadth across a range of temperatures. Focussing on teleost fishes, we performed a phylogenetically-informed comparative analysis of the relationship between performance peak and breadth for aerobic scope (AS), which represents whole-animal capacity available to carry out simultaneous oxygen-demanding processes (e.g. growth, locomotion, reproduction) above maintenance. Literature data for 28 species indicate that peak aerobic capacity is not linked to thermal performance breadth and that other physiological factors affecting thermal tolerance may prevent such a trade-off from emerging. The results therefore suggest that functional links between peak and thermal breadth for AS may not constrain evolutionary responses to environmental changes such as climate warming.© 2016 The Authors. The attached document (under embargo until September 2017) is an author produced version of a paper published in/accepted for publication in Biology Letters uploaded in accordance with the publisher’s self- archiving policy. The final published version (version of record) is available online via The Royal Society at http://rsbl.royalsocietypublishing.org/content/12/9/20160191. Some minor differences between this version and the final published version may remain. We suggest you refer to the final published version should you wish to cite from it

Killen, Shaun S.

Roehampton University Research Repository

Željko Puratić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

8 Prvi zlatni novac kovao je prilikom ratova protiv Hanibala, 217-212. godine prije naše ere. Ovi komadi nosili su oznaku svoje vrijednosi LX, XXXX~ XX što znači 60.40 i 20 sestercija, a to je 3, 2 i 1 skrupul, a jedan skrupul bio je težak 1,137 grama. Pitanje novca bilo je jedno od najvažnijih pitanja koja su se postavljala u početnom periodu Carstva, poslije socijalnih i ekonomskih pobuna kojima je obilježen kraj Republike: rimska kovnica je zatvorena, zlatni i srebrni novac kovao je samo za održavanje vojske, a vrijednost asa stalno se mijenjala. U dob~ Carstva imperator je kontrolirao dragocjene metale, zlato i srebro. Na taj način novac je sve do dalekih provincija predstavljao gospodara. Novac je za impe-ratora, isto kao i u Grčkoj, značio i sredstvo propagande. Dok se u grčkim grado-vima ova propaganda svodila na simbol, kod Rimljana to je bio izraz moći u porastu, samohvale i promišljenog izlaganja događaja koji potvrđuju tu moć. Gotovo svi vladari kovali su novac sa svojim imenom, i neki od njih ostali su do danas poznati samo zahvaljujući izdanu novcu. Priliv zlata i srebra pridonio je razvoju zelenaštva. Otvarane su mjenjačnice koje su odgovarale bankarskim kontoarima iz srednjeg i početkom novog vijeka. Vlasnici tih mjenjačnica, argentariji, bili su uglavnom slobodnjaci ili stranci, većinom Grci. Oni su uvijek raspolagali gotovim novcem, pratili su stanje i promjene na novčanom tržištu, obavljali razmjenu moneta, određivali njihovu kvalitetu, čuvali i prenosili novčane iznose s računa jednog ulagača na račun drugoga i davali novac na zajam, uz kamate. U Rimu su gotovo sve novčane operacije imale zelenaškikarakter, i pravi kreditni odnos nije ni postojao. Stalne promjene oblika i vrijednosti novca zahtijevale su veliku vještinu mjenjača koji su pomno pratili sva financijska i privredna zbivanja. Vrijeme o kojem smo pokušali govoriti od prve pojave novca tj. od 7. stoljeća prije naše ere pa do propasti rimskog Carstva 476. godine vrijeme je evolucije novca u svim njegovim fazama. Unutar ovog vremenskog okvira nismo imali pretenzija da strogo odjeljujemo pojedina razdoblja. Kao i svaka ljudska stvar, novac živi i mijenja se od svog postanka, ne samo u po-gledu svoje prirode nego i u pogledu duha i shvaćanja onih. koji ga upotrebljavaju i koji, služeći se njime, mijenjaju njegovu originalnu namjenu i značaj. Poslije hiljada proteklih godina još uvijek nas iznenađuju njegove metamorfoze. Goran Gazivoda DVIJE ELEGIJE IZ OVIDIJEVIH TRISTIA U PREPJEVU ĐURA HIDŽE U biblioteci Male braće u Dubrovniku postoji rukopis broj 425. Autograf je to l. Augusta Kaznačića, pisan 1868. Nosi naslov .. Dra Gjura Hidže Dubrovčanina (1752-1833).\lzvorne pjesme i nekoliko prevoda iz Ovidija, Virgilija, Katula i iz Grčke Antolo'Qije", iskupio, prepisao i priopćio Dr. l. August Kaznačić. Zbirka nije nikad ugledala svjetlo dana. ~ Iz zbirke donosimo za naše čitatelje prepjev 1113 i lli 7. 1113 Začudiš ak' se ti što ruka od mojih list ovi ne bi ti upisan,- bolan bih. Bolujem gdi svijeta leži kr~Jna zabit, Udesa i kleta neću se izbavit. Htjela bi znati moj što sada duh čini U ovoj nemil.oj divljačnoj krajini? Nit vazduh prija mi, nit voda laka je, l ista zemlja mi (s 'šta ne znam) mrska je. Dom nemam ni hranu pristojnu bolniku, Niti mogu mO ranu odkriti liječniku! Prijatelja nać' mi ni, ki će me tažiti l mrske duge dni besjedom skratiti. Bijedan ležim gdje i krajnji puk, i svijet Daleko što mi je pada mi na pamet. Nu stvari svakoje, o ljubi, nadhodiš l srce ti moje ljubavim gospodiš. U ustih sveđ si mi, nekno si daleče, Bez tebe nikad mi dan i rioć uteče. U ognju sam sobom čim ludo govorim, Svak veli da s tobom ·van svijesti žamori m. Suh jezik s nemoći nek' nijemost bude steć', Da u vinu pomoći iznaći njemu neć', Tad da mi reče tko .. Došla je tva ljubi", s· bližnosti tve steko zdravlje bih, snagu bih; Smrt će mi odolit', cijeneć me ti zdrava. Ugodna, more bit, drži te zabava. 9 10 Trijebi se porijeti, pridraga, znam moja Bez mene na svijeti da nemaš pokoja. Ako no propane tijek dana mojijeh l udes me odždene put straha tmastijeh, Bogovi, pokli mrem, mogli ste obdarit me Ukopan da budem gdi je rodno mjesto me; JI puštat tijek ljeta da jadno naprijed gre, JI davno smrt kleta da život moj satre. Do skoro umiren smrt mogah zagrlit, Sad živem ucviljen progonjen za umrit. Umrijet ću dakle ja gdje divlji kraj svi jeti l s' mjesta gorčija smrt će me zanijeti? Nit će me satrena s boli odar vriježiti, Nit u grob složena ikome cviliti? Nit će mi na obraz padajuć u cvilu Tve suze dah začas ustavit u tilu? Nit ću išta naredit? Prijateljska nit ruka Oči će me sklopit, spred cvil na jauka? Bez plačna sprovoda, bez groba i časti Mene će skrit huda zemlja u svoj jaz tmasti? Tot' nećeš, kad čuješ ti svim duše nemirne S pestima lupati tve prsi privirne! ' Tot' ruke tve pružat proć ovoj strani neć' l imenom mene zvat na svijet kog' nije već? Ne ruži s noktima tvoj obraz i kose, Odavna, ljubi ma, rastavih s tobom se; Van Rima pođoh kad, tada me izgubi, Pogl avna dojsto tad i gorči ja smrt mi bi. JI možeš sad il ne, skladno, drugo moja, Uživaj L (nije mene) ti dobra svakoja! Trpeći vi k stavna, zla srcu odnimaj, Obikla od davna tva je duša u njima. Ah, da mru duše ondak mru kada telesa -Ubjegne ni dijelak moj smrtna ud;sa, Nu duša (smrtni u jaz čim tijelo propane) Samski uči starac nas da živa ostane. Po stranah Sarmatskih sjen Rimca pjesnika Meu sjenah nemilih šetat će dovi ka. u zaklop zasute čin' kosti me prinit', Stve mrtav dobrote odgoni k neću bit. Ne brane l Tebanski svoj u grob mrtav brat Proć kraljskoj zapreki bi od sestre ukopat. Njih prahom mirisnim i listjem napravi, Van grada s rukom tvom u zemlju pak stavi. Usijeci na ploči tu j slova veli ka, Njih prešno da oči proštiju putnika: .,Nazon leži odvi k, kom' znanje naudi, Ljuvene er pjesnik pjevat se polu di, Tko prođe i spozna ljuvene sladosti, Ne štedi Nazona pokojit' vik kosti." Ovo mi dosti je, ma pisma složena Raznijet će dičnije glas moga imena. Nek' od njih svršen bih, ma je nada velika Da svud ću ciča njih glasit se dovi ka. Pokojne ti spravi darove sve meni, l vijenac pripravi tvim suzam' skvašeni. Plam neka u prah sam me tijelo obrati, Har neku bolni plam milo će kušati. Hotil bih slijediti, nu jezik slab i suh Ne može sklopiti što žudi izrijet duh. Pokonji tko zna dah primit ćeš od ovud, Bez zdravlja ja ostah, nu ti mi zdrava bud'! Pod', naglo listu napisan, Moju Perilu p ozdravit', Namjesnik riječi me svisan Vijerno od krij sve što žudim rit. Al' s majkom milom nać' ćeš je Gdi radi o kućnoj vrijednosti, Al' umna pisma gdi štije Združena s diklam mudrosti. Kad čuje da si došo k njim', Ostavit paso svaki će, Kako sam taj čas, što činim, Od tebe znati hotit će. Reci da živem; ovako Nu da mi živjet mrsko je; Da dugo vrijeme ikako Ne utaži zamal zlo moje. 1117 Da se na pivke povratih Ke bijahu uzrok me muke, l dalek strana latinskih Da pjesni sklapam dvostruke. Pitaj, je l' njome zabava Pjevat jak pjeva ćajko nje, Raste li u njoj ta slava, l dično rimsko pjevanje. Pokli u nju narav postavi Lijeposti ćudi milinu, l s rajskim djeli m sastavi Zamjerne svijesti hitrinu. Ja sam te prvi put vrila Pegaske vode upravio, Da se u teb' ne bi s lotrila Duh plodni pjenja ugasio. 11 12 Ja spoznah prve mladosti Tuj krepost srcu u tvome, Ter s ljubke zanijet radosti Vježbah te i vodih sa mnome. Još ako se s toga ognjica Tva duša žari i kreće, Nitko ini, sama Lezbica Teb' s pjesni m grčkim priteće! Strašim se teško da tira l tebe udes moj ljuti, Da s velja srca nemira Želju ovu dičnu smaknu ti. Spovjedah tebi dok mogah Me pjesni, a tvoje ti meni, l uzgred sudac njih bijah l upravitelj ljuveni. ll s' tvoga pjenja medena Čestokrat slast bih kušao, ll odkrih da si na nj lijena, Sram bi te od mene hvatao. ll predaš s moga izgleda, Pokli mi pismo naudi, Da tebe ne bi uvrijeda Dostigla i udes moj hudi? Predaj, Perilo, da žena Strampute hodit ne uči, Da s' tvoga pisma smamljena Na ljubav srce ne skuči. Mudra si, kćerce, ostavi Uzroke isprazne ludosti, U knjigah život zabavi l slijedi uma svjetlosti. Ženskoga lijepost sva lica S vremenom tijeka izgine, l spane jasna ružica S tamnosti kože i oštrine; Nju stigne starost mrzeća Ukradom mukla stupaja, Ter kad joj sjede na pleća, Sva. dobra tijela posvaja. Tebe će žalost prostri lit, .,Ona bi lijepa", kad riku, Zrcalo i tve ćeš okrivit Ne kaže vjerno da sliku. ,, Priprosto biće jest tvoje, Uzmnožna čim si dostojna, Zamisli začas da no je U tebe blaga nebrojna. Nu sreća plaha varljiva To grabi i drugom podaje, Tko je ubog, bogat sad biva, A bogat prosjak ostaje. Ukratko rijet ću: Imanje Sve i naše stvari smrt stigne, Nu sama krepost i znanje Od nje porazi ubigne! Vid' mene, koji izgubih Vas, kuću i mjesto rođeno, Ter štogod imah i ljubih, Bješe mi u čas zgrabjeno. Samo svijest umna čovika S mnom obći i druži svudira, Vrh koje carska šibi ka Ne more vlast da prostira. Ko hoćeš, nek ubojni me Život mi mačom pri krati, u ljudskih ustim' me ime Glasno će sa mnom ostati. Ličen ću biti ja pjesnik Gdi ishodi sunce i zapada, Dok s brda svojih dobitnik Rim bojni svijetqm uzvlada. Kćerce, uči mudrost i pjevaj, Zgoda ti veljmi udiva, Ter kad te snađe smrtni vaj, Plamenu ubjegni vik živa! Željko Puratić O 21VOTU l DJELU PUBLIJA KORNELIJA TACITA Publija Kornelija Tacita mnogi smatraju najvećim historičarem staroga vijeka. Osta-vio nam je izvanredna svjedočanstva o zbivanjima u rimskoj državi i napisao vješte analize rimskog društva, a ipak o Tacitovu životu znamo prilično malo. Sa sigur-nošću ne možemo čak ni tvrditi da je njegovo osobno ime bilo Publije, jer se u nekim dokumentima naziva Gajem. Poznat kao vrstan govornik i državni službenik koji je dospio sve do konzulske časti, Tacit se počeo baviti pisanjem tek u zrelim godinama. A tu je njegov izvan-redni književni talent i dugotrajnim iskustvom stečen smisao za procjenu povijesne i političke situacije bljesnuo u punom sjaju, opisavši karakter vlasti rimske države u 1. stoljeću nove ere. Promatra li se Tacit kao jedno od najvećih imena antičke književnosti, ili kao histo-ričar, ili kao biograf, ili kao autor .,Germanije", djela s etnografskom i geografskom preokupacijom, te kao govornik i pisac spisa .,Dialogus de oratoribus", uočit će se da se u svim tim raznorodnim djelima bavio analizom tiranije, jer - po njegovu mišljenju - neograničena vlast [<vari i uništava vladara, koji time svoju državu vodi u propast. Da bi u potpunosti dokazao svoje teze, nerijetko je vlastite radove i podatke u njima prilagođivao, ako ne i iskrivljavao. Dakle, poznata Tacitova izreka da piše .,sine ira et studio" (bez ljutnje i pristranosti) ne bi se uvijek mogla primijeniti na samog autora. Tacit se rodio oko godine 55. nove ere, negdje u sjevernoj Italiji (Gallia Cisalpina) ili u južnoj Francuskoj (Galli a Narbonensis). Ne ·zna se ništa o roditeljima Kornelija Tacita, pa tako ni o tome da li je on bio plebejac ili patricij. Kornelije je, doduše, bilo ime odlične rimske obitelji, ali su provincijske porodice obično uzimale prezime namjesnika koji im je dao građansko pravo. Bez obzira na porijeklo, Tacit je ·nesumnjivo odrastao u povoljnim životnim uvjetima, školovao se u dobrim školama, te se nakon svršetka školovanja mogao baviti javnim poslovima. Tacit je proučavao govorništvo. Taj studij pripremao je mlade Rimljane za poslove državnih činovnika, a Tacitu je pomogao da stekne opća znanja o književnosti, posebno o proznoj kompoziciji i stilistici. 13 

Dvije Elegije iz Ovidijevih "Tristia" u prepjevu Đura Hidže

Data were analysed using the phylogenetic generalised least squares (PGLS) method [1, 2] with the ‘caper’ package [3] in R, applying a phylogeny generated from the comprehensive tree of life [4] using the ‘rotl’ package [5]. The branch lengths in the tree were estimated using Grafen's arbitrary branch lengths transformation [2] (branch lengths set to a length equal to the number of descendant tips minus one). A measure of phylogenetic correlation, λ [6] was estimated by fitting PGLS models with different values of λ and finding the value that maximises the log likelihood. Thus the degree to which trait evolution deviates from Brownian motion (λ = 1) was determined by modifying the covariance matrix using the maximum-likelihood value of λ, which is a multiplier of the off-diagonal elements of the covariance matrix (i.e. those quantifying the degree of relatedness between species)

Figure S2 from Is there a trade-off between peak performance and performance breadth across temperatures for aerobic scope in teleost fishes?

Dvije Elegije iz Ovidijevih "Tristia" u prepjevu Đura Hidže

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Enlighten

FigShare

FigShare

Crossref

Enlighten: Publications

Roehampton University Research Repository

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

FigShare