Benjamin Amoah (4889704)

Daniel Heyes (4889707)

Emanuele Giorgi (3156495)

Peter Diggle (3473180)

Stef Burren (4889701)

International Journal of Health Geographics

Ivan Lozica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umiet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI223tualna i njena posljedica je znanost kao obliksirnbolicke reprezentacije, moZe biti ekspre-sivnastvarajuci mit, umjetnostireligiju teintui-tivna, tvoreci jezik. Kao sto je iz reeenogavidljivo, Cassirer je napustio ideju transcen-dentnosti i svoj je in teres usmjerio ne na svijetpo sebi nego na svijet fenomena, as obzirom dataj svijet nije drugo, nego od covjeka strukturi-ran i osmisljen svijet kulture proizasao iz pra-cesa sarnoproizvodnje duha, cijela ljudskapovijest nije drugo nego duhovna povijest.U skladu s Kantovim obratom, Cassirerane zanirnaju ni znanost, ni mit, ni jezik kaoentiteti po sebi, nego upravo uvjeti njihovemogucnosti, tj. iz kojeg procesa svijesti oninastaju. /Na temelj\l obiloe gradekojuje proucio ubogatoj Warburgovoj biblioteci i viastitih Iu-cidnih interpretacija, Cassirer zakljucuje datemeIjniduhovnioblici pokazuju sk1onostda seprikaiu kao cjelina i da imaju apsolutnovaZenje. Utoliko se jezik, mit i znanost pokazu-ju ne sarno kao oblici covjekovog kulturnogstvaralastva nego upravo kao konstituensi svi-jeta kao svijeta.000 8tOCassirer, za razliku od Kanta injegovih kritika uma hoce zasnovati, to je jednafilozofijakulture ukojoj secovjekodredujekaoanimal symbollicum.Takva definicija nije sup-stancijalna nego upravo kao i duh funkcion-aloa; kod covjeka ne pitarno 0 njegovoj meta-fizickoj biti nego 0 njegovom duhovnom cinu.U tom cinu pak ne zanima ga prvobitno njegovpovijesni razvoj nego struktura iz koje ce pro-izaci unutarnje jedinstvo temeljnih simbolickihoblika - jezika, mita i znanosti.Antropologijski gledano, ovo je Cassire-rovo dje10 bilo od izuzetne vrijednosti u tre-nutku svoga nastaj anja jer je pokusalo tumacitiljudsku ku1turu jednirn duhovnim principom; utom smisiu ono bi i danas s nekim svojim. gledistima moglo posluziti u promisljanju fe-. nomena kulture. U svjetlu takvoga uvidamisljenje se ne bi bavilo fenomenima kulturekao neeim od sebe odvojenim, nego bi ih up-ravo u procesu spoznaje i konstituiralo. Nijezik, ni mit, ni znanost nisu puki predmeti iliizrazi neeeg postojeceg nego upravo nacini/ samouspostavljanja duha.Filozofijski pak gledano, Cassirerovovrijeme, kao i vrijeme "povratka Kantu" jeproslo.Usudujemo se ipak zapitati da Ii jest?SNJEZANA ZORICNiko Kuret, Maske slovenskih pokrajin,CankaJjeva zalozba in ZRC SAZU, Institut zaslovensko narodopisje, Ljubljana 1984, 544 str."Slovenija je Evropa u malom" - takoglasi posljednja recenica Kuretove sjajne i iza-zovne knjige. To i nije sarno knjiga 0 slov-enskim maskama nego jedan od najiscrpnijih inajuniverzalnijih prirucnika 0maskarna uopce.Kuretje vrhunski poznava1ac maski, pisac tri-desetak radova 0 slovenskirn i evropskim mas-kama.Djelo je objavljeno uz pomoc Kulturneskupnosti Slovenije, a Fond Borisa KidricajeomoguCio potrebno istraZivanje. Uza sve to,cak i kad znamo da se autor bavi maskarnacetrdesetak godina, zadivljuje spoznaja da jeknjiga uglavnom rezu1tat rada sarno jednogcovjeka ...Ne bi~ zelio da rni se zamjeri panegirickiton, pa napominjem da sam 0 jednom Kure-tovom nedavnom radu napisao prilicno negati-van prikaz (usp. Nar. umjet. 23). Ovaj putjednostavno ne mogu izbjeci divljenje autoro-voj erudiciji i akribiji. Rijee je 0 izuzetno is-crpnom djelu koje saddi sustavno izlozene iuvjerljivo interpretirane podatke, "gradu" sasvim potrebnirn ilustrativnim materijalom, ali ivrlo zanirnljiv uvod u kojemu autoriznosi vlas-tita teorijska gledista temeljena na terenskomiskustvu ina izvanrednompoznavanju starije inovije literature.Uvod pocinje pregledomlikovnih i pisa-nih svjedocanstava 0 maskama, a na to se nas-tavljadio 0 tajni maske u kojemse autorprikla-nja starom ucenju sv. Augustina da su maskeduse (zlih) predaka, ucenju koje u nase vrijemezastupa Karl MeuIi. Naravno, Kuret je oprezani upozorava na razvojni proces maske, odtotemistickih maski lovaca, preko manistickihmaski predaka i animistickih maski agrarnogkulta, do nasih dana. Kuret smatra da sumanisticke i animisticke maske nasta1e para-224Nar. umiet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZIlelno u mlac!em kamenom dobu. Za manistickemaske, koje predstavljaju duhove pokojnika,karakteristicna su tajna muska drustva kojacuvaju vezu s precirna. Razlike izmedumanisticldh maski i animistickih maski agrar-nog kulta danas uglavnom vise nema, maskeujedinjuju i jednu j drugu tradiciju kao preci,one su istodobno i zle i dobre, traze darove iuzimaju po kucama ono sto je njihovo (obrednakrac!a), kaznjavaju i blagosiljaju, pa cak i samedaruju (posipanje konfetima kao ostatak dara).Kritika i satira se mogu tumaciti kao pravopredaka da sude svojim potomcima. U prilogteoriji 0 kultu predaka idu i nacin kretanja (let-tj. trcanje i skakanje) i sutnja maskiranih likova- iako sam autor isto to poskakivanje i toptanjenogama tumaci i kao budenje duhova zemlje zabolju plodnost. Ostatak magije svakako je i uvjerovanju da maskare moraju doei u kueu - zasreeu i dobru ljetinu.U cetvrtom dijelu uvoda raspravlja se 0dva glavna termina u godini kad se javljajumaske: usred zime (oko Boziea i Nove godine)i u vrijeme poklada. Karneval se ovdje dovodiu vezu S obrnutim svijetom satumalija i bi-ranjem saturnalijskog kralja. Kuret upozoravana vjerojatni talijanski utjecaj na "biranje kra-Ija" u Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Po nje-govom misljenju, biranje satumalijskog kraljase stopilo s karnevalskim, pokladnim tradi-cijama. Kameval se tako tumaci kao slozenapoj ava ukojoj vise nije Iako razlikovatirazliciteutjecaje nakupljene stoljeeima.Peti dio uvoda bavi se tipo1ogijommaski.Zaddanaje uobicajena podjela na zoomorfno,antropomorfno, fitomorfno i fantazijsko mas-kiranje. Zoomorfrlo maskiranje tretirano je kaonajstarije i podijeljeno je u cetveronozno idvonoZno. Posebno su istaknute cervidne(cervus= jelen) maske sa starog keltskogpodrucja: posljednje ostatke tog davno proga-njanog nacina maskiranja Kuret vidi u kosu{i izokolice Celja.Pisuei 0 zoomorfnim maskama, koje seuglavnom oblace u naopako obrnute ovcjekozuhe, autor naglasava njihov arhaicni kar-akter, ali smatra da im je kultni smisao davnoizgubljen. Ne bismo se bas u potpunosti moglisloZiti s tvrdnjom da su nase (slovenske?) zoo-morfne maske uglavnom danas jos sarno mu-zejski predmeti iii akteri folklornih festivala,iako jest istina da su zoomorfne tradicijskemaske vee prilicno rijetke.Mec!u arhaicnim antropomorfnim mas-kiranim likovima posebna paznjaje posveeenadidu i babi- Kuret nabraja veeinu balkanskih (ievropskih) maski ciji nazivi upueuju na starce idjedove i dovodi ih u vezu s kultom predaka.Pretpostavlja se da se ipak radi 0 relativnomlac!im likovima, nastalim tek kad je "potam-nio simbolizam zoomorfnih likova".Medu arhaicne maskirane likove autorubraja i zaplatnika, lik obucen u kostimnacinjen od nasivenih krpica (kasnije su uve-dene papiroate vrpce). Kao stupanj u razvojumanistickih maski, Kuret tumaci i bijele maske,likove u potpuno bijelirn kostimima (npr. pul-licenus, Pulcinella), ali ipak izbjegavakronolo-giju nastanka. Ostali tradicijski Iikovikojimajeposveeena veea paznja jesu: debeluhar,mladotenja i mlada sa svatovima, dinmjacar,Cigani, divovi, Pehtra, Lucija, sv. Nikola (sasvim derivatima do Djeda Mraza). Od fito-morfnih maski tu su Divji mot (kao prijeIaznioblik), ta mrslanas~ Zeleni Jurij, prporuse idodole.U nastavku teksta Kuret istice dvijevazne pojave: netipicno maskiranje (lik je jed-nostavno maskara i ne predstavlja niStaodredeno) i preoblacenje u drugi spo!.Zamjeeuje i polarizaciju maski na skupine lije-pih i ruznih, bavi se ophodom kao oblikomnastupa maskiranih likova, maskiranim ora-njem (spominje ploh), interpretira osuduPusta,kaznu i pogreb, razmatra razlicite tipicnerekvizite maskiranih likova. Posebno dijelivrste maski (obrazina): tu su posmrtne maske,apotropejske i zastrasujuee maske, ljekovitemaske, ratne maske, kazalisne maske, maskekao ukraslli predmeti, ana kraju (medu mas-kama kojima se pri odredenim vjestinama stitilice) nabrojane su i maske macevalaca, hokej-skih vratara i zastitne plinske maske suvremc-nih ratova ...U sestom dijelu uvoda autor iznosirazlicite poglede namaskiranje da bi u sedmom(zavrsnom) dijelu posvetio posebnu paznjuBahtinovoj teoriji "kulture smijeha".Sredisnji dio knjige Maske slovenskihpokrajin jest opsezan opis maskiranja u Slov-eniji, sto ovdje nije moguee ukratko prikazati.Opis je ilustriran fotografijama, reprodukcija-Nar. umiet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI225rna likovnih djela i etnoloskim kartama. Kuretnije zaboravio niti akusticku masku, tj. maski-ranje promjenom glasa, dakle masku koju ra-zaznajemo sarno sluhom ... Nije zaboravljena niposmrtna, mrtvacka maska, 0 kojoj postojepodaci i iz proslog stoljeea u Sloveniji.Na kraju svoje izuzetne i zanimljivo pi-sane knjige au tor daje tipolosku rekapitulacijuglavnih maskiranih likova slovenskih krajeva:kratak sazetak koji ne bi bio mogue da mu nijeprethodilo cetrdeset godina intenzivnog rada ...IVAN LOZICANiko Kuret, Slovenska kolednika drama-tika, napeve uredilJulijan Strajnar, Slovenskamatica, Ljubljana 1986, 279 str.Najnovija knjiga N. Kureta bavi se slov-enskom kolednom dramatikom dvaju krugova(boziene i trikraljevske kolede). Djelo je nas-talo pretezno na rukopisnoj gradi Instituta zaslovensko narodopisje ZRC SAZU u Ljubljani.Boziena je dramska tradicija nastala u baroku,u vrijeme protivreformacije, a danas je uglav-nom stvar proslosti, iako je nekad bila vrlorasprostranjena svugdje gdje je isusovacki redimao svojekolegije. Taje dramatikana sirokompodrucju od Alpa do Karpata postala dijelomfolklora.Autor pretpostavlja da su dijaloskeboziene pjesme ostaci boZienih koleda, pa imje, sto je svojevrstan eksperiment, pokusaodramaturskom obradom vratiti prvobitnudramsku formu.Trikraljevske kolede predstavljaju po-znatiju, ponegdje jos uvijek zivu tradiciju. Sta-panjem dviju tradicija stvorena je u relativnonovije vrijeme pastirsko-trikraljevska igra.Dvije su najpoznatije takve igre u SJoveniji Jgraiz..Meziskedolinei Pastirska igra, kojojje autorA. Suster Drabosnjak. Pretpostavlja se da suobje nastale po uzoru neke nepoznate njemackeigre s pocetka 19. stoljeea u Koruskoj. PoKuretovom je misljenju Drabosnjakov teatarznacio koruskim seljacima isto sto i Linhartovgradanima u Kranjskoj. Parafraziramo li misaoF. Kotnika, koju Kuret navodi kao motto, ne bibilo tesko dokazati da se i u Sloveniji dramarazvila iz crkvenih obreda, kao kod Nijemaca idrugih naroda ...Naravno, takva hipoteza 0 autohtonompodrijetlu profesionalnog kazalista iz obreda uSloveniji jednako je problematicna kao i teza 0radanju svjetovnoga kazaliSta iz crkvenih pri-kazanja u Hrvatskoj. Idej a jedinstvene i jedno-smjeme evolucije kazalista tesko se moze bra-niti. To ne umanjuje vaznost Kuretove knjige 0ko1ednoj dramatici, jer taje knjiga znacajna potome sto je objedinila rnnostvo rukopisnih itiskanih podataka 0 koledama osvijetlivsi ba-rokne tragove u slovenskom kulturnom nasli-jedu. Nema surnnje da je Slovenska koledniskadramatika ne sarno dokazala postojanjekazaliSta u Sloveniji prije Linharta nego i dapredstavlja bitan prilog poznavanju koleda unasem dijelu Evrope.Na kraju, moram ipak primijetiti da jesteta sto se autar ogranicio sarno na usporedbeslovenskih s njemackim, slovackim, ceskim,poljskim i madarskim koledama, zanemarivsi·susjedne hrvatske primjere, koji su mu zacijelobili poznatLPosebno valja istaknuti Kuretovu teznjuda ne zanemari glazbenu stranu koleda. U tomemu je pomogao muzikolog lulijan Strajnarsredujuei napjeve.IVAN LOZICAValter Pouhner (Walter Puchner), Theoriatou laikou theatrou, [Societe hellenique delaographie], Athina 1985, 160 str.Teorija narodnog kazalista W. Puchnerajedna je u nizu autorovih studija 0 grckomkazaJistu. Rad je zapravo "ponovno napisana"Puchnerova habilitacija (Brauchtumserschein-ungen im griechischen lahreslauf und ihreBeziehungen zum Vo]kstheater, Bec 1977), alidopunjena razmatranjem suvremenog grckogfolklomog kazaliSta i razmatranjem problemavraeanja obredu u suvremenom kazaliStu.Prvo poglavlje nosi naslov Sto je narod-no kazaliste i bavi se terminologijom i de-finiranjem. Naravno, problem se vrti oko de-

Niko Kuret, Maske slovenskih pokrajin, Cankarjeva založba in ZRC SAZU, Institut za slovensko narodopisje, Ljubljana 1984, 544 str.

Abstract Background Undernutrition among children under 5 years of age continues to be a public health challenge in many low- and middle-income countries and can lead to growth stunting. Infectious diseases may also affect child growth, however their actual impact on the latter can be difficult to quantify. In this paper, we analyse data from 20 Demographic and Health Surveys (DHS) conducted in 13 African countries to investigate the relationship between malaria and stunting. Our objective is to make inference on the association between malaria incidence during the first year of life and height-for-age Z-scores (HAZs). Methods We develop a geostatistical model for HAZs as a function of both measured and unmeasured child-specific and spatial risk factors. We visualize stunting risk in each of the 20 analysed surveys by mapping the predictive probability that HAZ is below − 2. Finally, we carry out a meta-analysis by modelling the estimated effects of malaria incidence on HAZ from each DHS as a linear regression on national development indicators from the World Bank. Results A non-spatial univariate linear regression of HAZ on malaria incidence showed a negative association in 18 out of 20 surveys. However, after adjusting for spatial risk factors and controlling for confounding effects, we found a weaker association between HAZ and malaria, with a mix of positive and negative estimates, of which 3 out of 20 are significantly different from zero at the conventional 5% level. The meta-analysis showed that this variation in the estimated effect of malaria incidence on HAZ is significantly associated with the amount of arable land. Conclusion Confounding effects on the association between malaria and stunting vary both by country and over time. Geostatistical analysis provides a useful framework that allows to account for unmeasured spatial confounders. Establishing whether the association between malaria and stunting is causal would require longitudinal follow-up data on individual children

Benjamin Amoah

Emanuele Giorgi

Daniel J. Heyes

Stef van Burren

Peter John Diggle

Directory of Open Access Journals

Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa

FigShare

MOESM1 of Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa

Additional file 3. Estimates of covariance parameters

MOESM3 of Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa

Background Undernutrition among children under 5 years of age continues to be a public health challenge in many low- and middle-income countries and can lead to growth stunting. Infectious diseases may also affect child growth, however their actual impact on the latter can be difficult to quantify. In this paper, we analyse data from 20 Demographic and Health Surveys (DHS) conducted in 13 African countries to investigate the relationship between malaria and stunting. Our objective is to make inference on the association between malaria incidence during the first year of life and height-for-age Z-scores (HAZs). Methods We develop a geostatistical model for HAZs as a function of both measured and unmeasured child-specific and spatial risk factors. We visualize stunting risk in each of the 20 analysed surveys by mapping the predictive probability that HAZ is below − 2. Finally, we carry out a meta-analysis by modelling the estimated effects of malaria incidence on HAZ from each DHS as a linear regression on national development indicators from the World Bank. Results A non-spatial univariate linear regression of HAZ on malaria incidence showed a negative association in 18 out of 20 surveys. However, after adjusting for spatial risk factors and controlling for confounding effects, we found a weaker association between HAZ and malaria, with a mix of positive and negative estimates, of which 3 out of 20 are significantly different from zero at the conventional 5% level. The meta-analysis showed that this variation in the estimated effect of malaria incidence on HAZ is significantly associated with the amount of arable land. Conclusion Confounding effects on the association between malaria and stunting vary both by country and over time. Geostatistical analysis provides a useful framework that allows to account for unmeasured spatial confounders. Establishing whether the association between malaria and stunting is causal would require longitudinal follow-up data on individual children

Amoah, B

Giorgi, Emanuel

Hayes, Daniel J.

van Buuren, S.

Diggle, Peter J.

Leerstoel van Buuren

Methodology and statistics for the behavioural and social sciences

NARCIS 

MOESM5 of Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa

BACKGROUND

Undernutrition among children under 5 years of age continues to be a public health challenge in many low- and middle-income countries and can lead to growth stunting. Infectious diseases may also affect child growth, however their actual impact on the latter can be difficult to quantify. In this paper, we analyse data from 20 Demographic and Health Surveys (DHS) conducted in 13 African countries to investigate the relationship between malaria and stunting. Our objective is to make inference on the association between malaria incidence during the first year of life and height-for-age Z-scores (HAZs).



METHODS

We develop a geostatistical model for HAZs as a function of both measured and unmeasured child-specific and spatial risk factors. We visualize stunting risk in each of the 20 analysed surveys by mapping the predictive probability that HAZ is below - 2. Finally, we carry out a meta-analysis by modelling the estimated effects of malaria incidence on HAZ from each DHS as a linear regression on national development indicators from the World Bank.



RESULTS

A non-spatial univariate linear regression of HAZ on malaria incidence showed a negative association in 18 out of 20 surveys. However, after adjusting for spatial risk factors and controlling for confounding effects, we found a weaker association between HAZ and malaria, with a mix of positive and negative estimates, of which 3 out of 20 are significantly different from zero at the conventional 5% level. The meta-analysis showed that this variation in the estimated effect of malaria incidence on HAZ is significantly associated with the amount of arable land.



CONCLUSION

Confounding effects on the association between malaria and stunting vary both by country and over time. Geostatistical analysis provides a useful framework that allows to account for unmeasured spatial confounders. Establishing whether the association between malaria and stunting is causal would require longitudinal follow-up data on individual children

Amoah, Benjamin

Giorgi, Emanuele

Heyes, Daniel

van Burren, Stef

Diggle, Peter John

LSTM Online Archive

Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa.

Utrecht University Repository

Crossref

Additional file 6. Accounting for the uncertainty in malariaincidence

MOESM6 of Geostatistical modelling of the association between malaria and child growth in Africa

https://figshare.com/articles/MOESM6_of_Geostatistical_modelling_of_the_association_between_malaria_and_child_growth_in_Africa/5927302

Niko Kuret, Maske slovenskih pokrajin, Cankarjeva založba in ZRC SAZU, Institut za slovensko narodopisje, Ljubljana 1984, 544 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Directory of Open Access Journals

FigShare

FigShare

NARCIS

FigShare

LSTM Online Archive

Utrecht University Repository

Crossref

FigShare