Popcorn breeding programs develop at the same time in two directions with equal significance. One of them is producing higher yielding hybrids and the other is developing hybrids with higher popping volumes. The experiment was arranged in a randomized complete block design with four replications over three locations. Three traits were analyzed, grain yield, popping expansion and No. of kernals per 10g. ANOVA showed very significant influence of genotype, location and interaction of G x L, for all three traits. This points out that those traits are not influenced only by genetic factors, but also by environmental factors and the interaction of those two factors. Spearman’s correlation coefficient was established between examined traits. All correlations were negative and non significant. Nevertheless, especially correlation between grain yield and popping volume (rp-z=-0.10) indicated that hybrids with higher yields produced lower popping volumes. This once more concluded that breeding of popcorn is very complex process, for there is a necessity for high yielding and good popping quality hybrids.Oplemenjivanje kukuruza kokičara odvija se sa istom značajnošću u dva smera: povećanja prinosa zrna i povećanja zapremine iskokanog zrna. Prinos kao najvažnija ekonomska karakteristika kod svih kultura u slučaju kukuruza kokičara je u istom rangu kao i osobina zapremina kokičavosti. Ogled sa 12 hibrida kukuruza kokičara postavljen je po principu slučajnog bloka u četiri ponavljanja na tri lokacije. Ispitivane su osobine prinos zrna kukuruza, zapremina kokičavosti i broj zrna u 10 g. Analiza varijanse pokazala je visoku značajnost lokacije, genotipa i interakcije ova dva faktora za sve tri osobine. Ovo ukazuje na činjenicu da su posmatrane osobine pod uticajem ne samo genetičkih faktora, već i pod velikim uticajem faktora sredine kao i interakcije genotip x sredina. Utvrđena je korelacija između posmatranih osobina, pomoću Spaerman-ovog koeficijenta korelacije ranga. Negativna korelacija bila je između prinosa i zapremine kokičavosti r(p-z)= -0,1, koja iako nije bila statistički značajna ukazuje na to da prinosniji hibridi kukuruza kokičara daju zrno manje zapremine kokičavosti. Ovakvi rezultati govore u prilog kompleksnosti procesa oplemenjivanja kukruza kokičara, budući da su zahtevi postavljeni i u smislu povećanja prinosa i povećanja zapremine kokičavosti
